NITKO NEĆE BITI POŠTEĐEN /

Svijet na rubu katastrofe: 'Scenarij je gori od dviju kriza 1970-ih uzetih zajedno!'

Svakim danom rata protiv Irana čitavo svjetsko gospodarstvo tone u još dublju krizu

24.3.2026.

15:49

danas.hr

Us Army/Us Army/Zuma Press/Profimedia

Donald Trump u posljednje vrijeme kratkim porukama na ‘Truth Social' izaziva oluje na burzama i tržištu energenata. Kad je prošli tjedan zaprijetio Iranu uništavanjem njegove elektrane ako ne oslobodi promet Hormuškim tjesnacom, cijena nafte je odletjela nebu pod oblake. A kad je sad poručio kako "razgovara" s Iranom i kako će odgoditi ultimatum za pet dana, burze su ugledale tračak nade i cijena nafte se spustila čak i ispod 100 dolara za barel.

Tu nije samo riječ o cijeni nafte i plina nego o ukupno 15 robnih skupina, analizira njemački list ‘Handelsblatt'. Bura zahvaća isto tako tržište sirovina za kemijsku industriju, gnojiva, plastične proizvode, plemenite plinove i neke metale koji su poskupjeli barem za 10, a neki i za čitavih 50%, piše Deutsche Welle. "Poskupljenja će se osjetiti u cijelom proizvodnom lancu industrije", sažima Matthias Zachert, direktor kemijskog koncerna Lanxess.

Jer u regiji Perzijskog zaljeva se proizvode i osnovne sirovine za gnojiva - sumpor, amonijak i urea, a prijetnja nestašice odmah diže cijenu na svjetskom tržištu. Qatar Energy, primjerice, obustavio je proizvodnju uree. U Indiji, Pakistanu i Brazilu tvornice gnojiva moraju smanjiti proizvodnju. I u SAD-u urea već nedostaje u veleprodaji.

KRENULO JE... /

Nestašica goriva na pojedinim bezinskim postajama: Evo kakvo je stanje

Nafta, ali i gnojivo ili - helij

Isto vrijedi i za plemeniti plin helij. Četrdeset posto svjetske proizvodnje tog plina koji je neophodan u proizvodnji poluvodiča, dobiva se iz prirodnog plina u Perzijskom zaljevu. Ako to ne može doći na tržište, doći će do zastoja i u proizvodnji čipova u Aziji.

"Helij je doista problem", rekao je Julian Hinz, stručnjak za trgovinu u Institutu za svjetsko gospodarstvo u Kielu. On smatra da se trenutačno još ne radi o fizičkoj nestašici sirovina, ali već i sama očekivanja nestašice izazivaju rast cijena: "Tržište nije sigurno što se tiče onoga što bi se moglo dogoditi. Nije toliko presudno što se doista dogodilo". A u svemu tome nisu osobito korisne niti paušalne poruke koje stižu iz Bijele kuće.

Hinz doduše još ne očekuje nekakve ozbiljne probleme za njemačku trgovinu. Devedeset posto razmjene odvija se unutar Europske unije, a trgovina s državama u zaljevu prilično je mala.

Ipak, u Njemačkoj bi se lako mogao nastaviti rast cijene hrane već zbog viših troškova prijevoza i viših cijena gnojiva. Na to upozoravaju zastupnik SPD-a Esra Limbacher i predsjednik Udruge poljoprivrednika Joachim Rukwied. Brojne gospodarske grane računaju s porastom troškova i mogućim povećanjem cijena za potrošače. To bi pak moglo podići trenutačno nisku stopu inflacije i zakočiti ionako skroman gospodarski rast.

'NEĆEMO MOĆI PREŽIVJETI' /

Novi udar na džepove građana? 'Cijene žitarica moraju ići nekoliko desetaka posto gore!'

Globalnom jugu prijeti katastrofa

No dok razvijene zemlje još mogu i platiti veće cijene sirovina, rat protiv Irana prijeti katastrofom u siromašnim područjima kao što je Afrika, upozorava evangelička humanitarna organizacija ‘Brot für die Welt’. Cijene umjetnog gnojiva su drastično porasle već nakon početka ruskog napada na Ukrajinu 2022., a sad prijeti i novo poskupljenje jer su pogođene zemlje Perzijskog zaljeva. A bez dovoljno gnojiva u nekim bi afričkim državama i urod bio lošiji, što znači da stanovništvu prijeti glad, strahuju stručnjaci organizacije ‘Brot für die Welt’.

A onda je tu i nafta: neke države Afrike imaju vlastita nalazišta nafte i plina, ali nemaju dovoljno rafinerija. To znači da ipak moraju kupovati benzin, dizel i kerozin. A ako države subvencioniraju cijene goriva to će značiti i praznu državnu blagajnu, rast državnog duga i inflaciju, sažima humanitarna organizacija. Po njihovoj procjeni, ova kriza će najteže pogoditi države kao što su Senegal, Benin, Eritreja, Burkina Faso i Zambija.

Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol također upozorava na "veliku prijetnju” svjetskom gospodarstvu. Niti jedna zemlja, ni u Africi, ni u Aziji ni u Europi, neće biti pošteđena posljedica krize ako se ona i dalje bude razvijala ovim smjerom. Scenarij je gori od dviju naftnih kriza 1970-ih uzetih zajedno.

Budući da je i sam SAD pogođen golemim rastom cijena goriva za vozače i za logistički sektor, u IAE neki nagađaju kako bi rat mogao ipak brzo završiti. Međunarodna agencija za energiju je međuvladina organizacija 32 razvijene industrijske države globalnog Sjevera.

'PITANJE VREMENA' /

Dvije zaljevske zemlje na korak do otvorenog rata s Iranom: 'Strpljenje nije neograničeno'

Ugrožen i zračni i pomorski promet

Države Perzijskog zaljeva sustavno su se razvijale u čvorište zračnog prometa i sponu Europe i Dalekog istoka. Od koristi im je bilo i što je praktično prekinut zračni promet preko Rusije, ali sad je golem problem što su ugrožena i njihova čvorišta u Dubaiju i Dohi, kako za putnike tako i za teret.

Iz Lufthanse se čuje kako se sad hitno traže karte za izravnu vezu iz Europe u Aziju bez presjedanja – bez obzira na cijenu, a već i zbog cijene kerozina su sad one postale doista paprene. A cijena kerozina poskupljuje i avionske karte u cijelom svijetu.

Loše je i s pomorskim prometom: oko 2.000 brodova trenutačno je blokirano u Perzijskom zaljevu, a brodovlasnici moraju vidjeti kako da nadoknade taj gubitak. Jer čitavi transportni lanci su ugroženi ili čak potpuno prekinuti, a premije za osiguranje brodova također rastu zbog ratne opasnosti.

Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche (CDU) trenutačno vidi krizu cijena, ali ne i krizu opskrbe. Nafta i plin dostupni su u dovoljnim količinama, ali poskupljuju. Naravno da Ministarstvo "prati" i poskupljenja u drugim sektorima, rekao je glasnogovornik ministrice za DW. No nisu donesene konkretne mjere, kako se eventualno suprotstaviti inflaciji.

Julian Hinz iz Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu nipošto ne misli kako bi tu pomogle državne potpore: to državu košta, a ionako sve na kraju plaćaju porezni obveznici. "Ne možemo se praviti da se ništa nije dogodilo. Ali vrlo je opasno igrati se s cijenama."