Europska sila uvela mjere protiv imigranata
Kasno u ponedjeljak parlament je izglasao takozvani zakon o dobrom ponašanju, koji će se primjenjivati na buduće i neriješene zahtjeve za boravak, ali će se retroaktivno odnositi i na mnoge sadašnje stanovnike zemlje
Švedski parlament izglasao je pooštravanje mjera protiv prava imigranata, podržavši zakone koji vlastima omogućuju oduzimanje boravišnih dozvola na temelju nejasno definiranog kriterija lošeg ponašanja te obvezuju većinu zaposlenika u javnom sektoru da prijave svakoga za koga posumnjaju da boravi u zemlji bez dokumenata, piše Guardian.
Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u rujnu, na kojima će se centrističko-desna vlada, koja trenutno ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata, suočiti s krajnjom desnicom koja je najavila da želi stvoriti jedno od najneprijateljskijih okruženja u Europi za osobe koje nisu europskog podrijetla.
Kasno u ponedjeljak parlament je izglasao takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće i neriješene zahtjeve za boravak, ali će se retroaktivno odnositi i na mnoge sadašnje stanovnike zemlje.
„Svatko tko se ne potrudi ponašati ispravno ne bi trebao računati na to da će moći ostati“, izjavio je švedski ministar migracija Johan Forssell u ožujku, kada je predložio zakon.
Iako zakon ne precizira koje će se vrste ponašanja smatrati neprihvatljivima, vlada je ranije navela primjere poput neplaćenih dugova, neplaćanja poreza, kriminalnih aktivnosti i povezanosti s ekstremističkim organizacijama.
Zadaća preispitivanja dozvola pripast će Švedskoj agenciji za migracije, a na sve odluke moći će se uložiti žalba.
Zakon su žestoko kritizirali oporbeni političari i organizacije za ljudska prava, koje su kriterije opisale kao proizvoljne. „To bi moglo dovesti do toga da se boravišne dozvole odbijaju ili oduzimaju na temelju ponašanja koje nije bilo ni nezakonito ni kažnjivo za švedske građane“, nedavno je upozorio Amnesty International.
'Zakon potkopava vladavinu prava'
Organizacija Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu izjavila je da zakon „potkopava vladavinu prava“. U priopćenju su dodali: „Zakon o dobrom ponašanju ostavlja ljude u neizvjesnosti o tome koje bi se njihove radnje ili izjave mogle upotrijebiti protiv njih.“
Parlament je također tijesnom većinom podržao kontroverzni takozvani „zakon o cinkanju“, koji će mnoge zaposlenike javnog sektora obvezati da prijave osobe za koje vjeruju da borave u zemlji bez valjanih dokumenata.
Kritičari novog zakona, koji je usvojen sa 174 glasa za i 172 protiv, dugo upozoravaju da će negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje migranata te znatno povećati rizik od rasnog profiliranja.
„To je okrutna i neučinkovita politika koja otvara Pandorinu kutiju doušništva – zaštitni znak autoritarnih država“, izjavio je Jacob Lind, poslijedoktorski istraživač međunarodnih migracija na Sveučilištu Malmö.
„Današnje glasanje imat će razorne posljedice za migrante bez dokumenata, koji će biti još više gurnuti na margine društva jer će im pristup pravima biti dodatno ograničen.“
Nakon široko rasprostranjenih kritika, učitelji, liječnici i socijalni radnici izuzeti su od obveze prijavljivanja. Međutim, zaposlenici porezne uprave te zavoda za zapošljavanje i socijalno osiguranje bit će među onima koji će morati obavijestiti policiju ako posumnjaju da su bili u kontaktu s osobama koje nemaju uredne boravišne dokumente.
Javni službenici kao granična policija
Louise Bonneau iz Platforme za međunarodnu suradnju o migrantima bez dokumenata opisala je to kao „ozbiljan korak unatrag za ljudska prava“ u zemlji.
„Takozvana izuzeća za zdravstvo, škole i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu: u praksi će informacije kružiti između pružatelja usluga, državnih agencija i imigracijskih vlasti“, rekla je, dodajući da će neki ljudi vjerojatno potpuno izbjegavati kontakt sa zdravstvenim djelatnicima.
Njezino mišljenje podupiru švedski istraživači koji su, nakon razgovora sa zaposlenicima javnih službi, upozorili da će zakon u praksi pretvoriti javne službenike u graničnu policiju.
Naveli su primjer majke koja rodi dijete uz pomoć primalje; iako primalja nije obvezna prijaviti majku, dijete će morati biti prijavljeno poreznoj upravi, koja bi potom mogla obitelj prijaviti policiji. Švedska vlada već dugo brani ove mjere, tvrdeći da su potrebne kako bi se osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka u Švedskoj budu vraćene u svoje matične zemlje.
Slične prakse nisu uspjele
Novi zahtjevi za prijavljivanje imaju malo sličnih primjera u Europi; Finska već dugo razmatra proširenje takvih obveza, dok se u Njemačkoj službe socijalne skrbi već dva desetljeća bore s obvezama prijavljivanja.
Godine 2012. britanska premijerka Theresa May uvela je politiku „neprijateljskog okruženja“ (hostile environment), kojom se nastojalo ograničiti pristup radu, socijalnim naknadama, bankovnim računima, vozačkim dozvolama i drugim ključnim uslugama osobama koje nisu mogle dokazati da imaju zakonsko pravo boravka u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kasnije se pokazalo da mnogi koji su legalno boravili u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu mogli dokazati svoj status te da je Ministarstvo unutarnjih poslova često pogrešno klasificiralo zakonite stanovnike kao prekršitelje imigracijskih propisa, zbog čega je Nacionalni ured za reviziju 2018. zaključio da politika „neprijateljskog okruženja“ nije donijela vrijednost za novac poreznih obveznika.
U ponedjeljak se Europski sindikat javnih službi usprotivio ideji da bi radnici trebali postati doušnici, a Jan Willem Goudriaan iz sindikata izjavio je da sada nije vrijeme za „novi lov na vještice“. Umjesto toga, pozvao je vlade da se prisjete da „javne službe ne bi mogle funkcionirati bez radnika migranata u Švedskoj i mnogim državama članicama EU-a“.
Dodao je da će novi zakon potaknuti ozračje „sumnjičavosti, straha i rasizma“, a istodobno ugroziti temeljno pravo ljudi na azil.
„On samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja s veseljem gleda kako se njezini najekstremniji snovi o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama ostvaruju nauštrb etike javnih službi.“