Tragična godišnjica monstruoznog rata i najveće humanitarne katastrofe na svijetu
Nasilje u ovom ratu je neprepričljivo: pogubljenja po hitnom postupku, masovna ubojstva, masakri, napadi na civile duž ruta za bijeg, racije od kuće do kuće i seksualno nasilje, uključujući grupna silovanja
Svijet je tugom obilježio 22. veljače, dan kada je Rusija započela strašan rat u Ukrajini, a danas 15. travnja, obilježava se mučna godišnjica još jednog rata, onog u Sudanu.
I dok je svaki rat užasan, onaj koji već tri godine bukti u Sudanu gotovo je neprepričljiv. Rat je to koji je izazvao jednu od najvećih humanitarnih katastrofa u svijetu i prisilio je 11 milijuna ljudi da napuste svoje domove. To je otprilike četvrtina stanovništva ove zemlje. Od početka rata, gotovo 4 i pol milijuna ljudi pobjeglo je u susjedni Čad, Južni Sudan i Egipat.
Podaci o broju ubijenih jako variraju, a bivši američki izaslanik za Sudan sugerira da je od početka sukoba 2023. ubijeno 400.000 ljudi.
"Ova sumorna i ponižavajuća obljetnica obilježava još jednu godinu u kojoj svijet nije uspio izdržati test Sudana", rekao je Tom Fletcher, šef humanitarne pomoći Ujedinjenih naroda.
Akutna nestašica hrane
Glad u Sudanu nemoguće je izraziti riječima: prema procjeni Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), 21 milijun ljudi suočava se s akutnom nesigurnošću hrane, uključujući njih 6,3 milijuna u izvanrednim uvjetima. Glad je već potvrđena u više područja.
Raseljavanja, nasilje i ekonomski kolaps uništili su poljoprivredu koja je glavni izvor prihoda za čak 80 posto stanovništva. Kapaciteti za proizvodnju hrane su uništeni, a krizu je pogoršalo i oštećenje laboratorija koji proizvodi cjepiva za stoku. Prema FAO-u, gotovo 30,4 milijuna ljudi - otprilike dvije trećine stanovništva - uključujući 15,6 milijuna djece, treba hitnu humanitarnu pomoć.
Očekuje se da će se broj ljudi s teškom akutnom pothranjenošću povećati na 800.000, izjavili su u veljači vodeći svjetski stručnjaci za sigurnost hrane, Integrirana klasifikacija faza sigurnosti hrane.
Vojno zauzimanje Khartouma i drugih urbanih područja u središnjem Sudanu početkom 2025. omogućilo je povratak oko 4 milijuna ljudi svojim domovima, izjavila je u ožujku UN-ova agencija za migracije. No, bore se s oštećenom infrastrukturom i drugim izazovima.
"Ovo zapravo nije povratak u normalu. Pokušava se preživjeti usred nove normale", rekla je za AP Tjada D'Oyen McKenna, izvršna direktorica humanitarne skupine Mercy Corps.
Monstruozni zločini nad civilima
Nasilje u ovom ratu jednako je neprepričljivo: pogubljenja po hitnom postupku, masovna ubojstva, masakri, napadi na civile duž ruta za bijeg, racije od kuće do kuće i seksualno nasilje, uključujući grupna silovanja.
Agencije UN-a redovito izvještavaju o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u Sudanu, uključujući prisilno novačenje i proizvoljna uhićenja. Posebno je mučna široko rasprostranjena upotreba seksualnog nasilja kao oružja u ratu.
Međunarodna medicinska nevladina organizacija Liječnici bez granica (MSF) izvijestila je da je između siječnja 2024. i studenog 2025. čak 2296 žrtava seksualnog nasilja potražilo liječenje u zdravstvenim ustanovama koje podržavaju MSF diljem Sjevernog i Južnog Darfura. Žene i djevojčice posebno su ranjive, često prilikom pokušaja bijega.
Međunarodni kazneni sud izjavio je da istražuje potencijalne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, posebno u Darfuru, regiji koja je prije dva desetljeća postala sinonim za genocid i ratne zločine.
U 87 posto potvrđenih slučajeva, seksualno nasilje počinili su borci paravojnih snaga Brze potporne snage (RSF) Mohameda Hamdana Dagala, široko poznatog kao Hemedti. Za većinu najnovijih zločina okrivljeni su i RSF-ovi saveznici Janjaweed - iz kojih je RSF izrastao - arapske milicije poznate po zločinima početkom 2000-ih nad ljudima koji su se identificirali kao istočnoafrički i srednjoafrički pripadnici u Aarufu.
Razoreni zdravstveni sustav
Zdravstvo zemlje je u ruševinama te izloženo nemilosrdnim napadima. Liječnici u regijama koje su pogođene sukobima kažu da pacijenti umiru zbog nedostatka opreme i osnovnih usluga. "Morali smo gledati kako dvije bebe umiru pred našim očima", rekao je dr. Hasan Babikir iz rodilišta el-Obeid UNFPA-i za Al Jazeeru, opisujući smrt prijevremeno rođenih trojki koje nije mogao liječiti zbog nedostatka kreveta na intenzivnoj njezi.
Bolnica, jedina ustanova za referiranje na rodilje u saveznoj državi Sjeverni Kordofan, sada pruža usluge za više od 230.000 raseljenih osoba, većinom žena i djevojčica, od kojih su mnoge preživjele seksualnog nasilja.
Hitnu zdravstvenu pomoć treba više od 40 posto stanovništva. Zemlja se bori s epidemijama poput kolere, malarije, denge, ospica i rubeole, dok su bolnice su preopterećene, a medicinsko osoblje izloženo kontinuiranim napadima. Sudan je u 2025. bio odgovoran za 82 posto smrtnih slučajeva u napadima na zdravstvenu skrb, dok je WHO od početka rata potvrdio više od 200 napada na zdravstvene ustanove, što je rezultiralo s najmanje 2052 smrtnih slučajeva.
Prekid pomoći zbog sukoba na Bliskom istoku
Aktualne napetosti na Bliskom istoku dodatno utječu na nestabilnost i humanitarne operacije u Sudanu. Ograničenja pomorskog prometa kroz ključne brodske rute poremetila su lance opskrbe, ograničavajući kretanje robe iz logističkih središta u UAE-u.
"Većina agencija, uključujući WHO, oslanja se na logistička središta u UAE-u, a ono što se sada događa značajno utječe na našu sposobnost reagiranja", rekao je dr. Shible Sahbani, predstavnik WHO-a u Sudanu.
Cijene goriva u Sudanu sada su porasle više od 24 posto, a to je dovelo i do rasta cijena hrane. "Molim vas, nemojte ovo nazivati zaboravljenom krizom. Govorim o napuštenoj krizi", izjavila je u ponedjeljak visoka dužnosnica UN-a u Sudanu, Denise Brown, koja je međunarodnoj zajednici uputila kritike zbog neuspjeha u usredotočenosti na okončanje borbi.
Tko ratuje u Sudanu?
Rat u Sudanu počeo je 15. travnja 2023., borbom za vlast između načelnika Sudanskih oružanih snaga (SAF) generala Abdela Fattaha al-Burhana i vođe paravojnih snaga Brze potporne snage (RSF) Mohameda Hamdana Dagala, široko poznatog kao Hemedti.
Al-Burhan i Hemedti surađivali su u listopadu 2021. u izvođenju vojnog udara i svrgavanju prijelazne vlade koja je došla na vlast nakon uklanjanja dugogodišnjeg vladara Omara al-Bashira 2019. Međutim, od tada, Sudan je podijeljen između vojno poduprte, međunarodno priznate, vlade u glavnom gradu Khartoumu i suparničke administracije pod kontrolom RSF-a u Darfuru. Nijedna strana ne može postići odlučujuću pobjedu.
Vojska je uspostavila kontrolu nad sjevernim, istočnim i središnjim regijama, uključujući sudanske luke na Crvenom moru te rafinerije nafte i naftovode. RSF i saveznici kontroliraju Darfur i područja u regiji Kordofan uz granicu s Južnim Sudanom. Obje regije uključuju mnoga sudanska naftna polja i rudnike zlata.
Nasilje koje je pogodilo svih 18 sudanskih država, uglavnom je koncentrirano u Darfuru, Kartumu, Kordofanu i Geziri - poljoprivrednom središtu u kojem su se borbe nedavno pojačale nakon napada snaga RSF-a. Darfur je doživio neke od najgorih oblika nasilja u sukobu, posebno u listopadu 2025. nakon što je RSF uspio učvrstiti kontrolu nad njim zauzimanjem grada el-Fasher. Ujedinjeni narodi priopćili su da je najmanje 6000 ljudi ubijeno u samo tri dana od preuzimanja RSF-a.
Laboratorij za humanitarna istraživanja pri Školi javnog zdravstva Sveučilišta Yale, koji prati rat putem satelitskih snimaka, ovog je mjeseca izjavio da su RSF-ovi primili vojnu potporu iz baze u Etiopiji, a Josef Tucker, viši analitičar za Afrički rog pri Međunarodnoj kriznoj skupini, rekao je za Associated Press da bi se rat mogao proširiti preko granica Sudana, čineći sukob "još nerješivijim".
Tragična postkolonijalna povijest
Sudan ima tragičnu povijest. Tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća, bio je zajednički protektorat Egipta i Ujedinjenog Kraljevstva, poznat kao Anglo-egipatski kondominij. Dvije zemlje potpisale su 1956. ugovor kojim se odriču suvereniteta u korist neovisne Republike Sudan.
Međutim, oštra unutarnja podjela između bogatije sjeverne regije zemlje - koja je bila većinom arapska i muslimanska - i manje razvijene južne regije - koja je bila većinom kršćanska ili animistička - izazvala je dva građanska rata. Drugi od ta dva građanska rata - koji je trajao od 1983. do 2005. i u kojem je ubijeno otprilike dva milijuna ljudi, a postoji i opsežna dokumentacija o gladi i zločinima - doveo je 2011. do podjele zemlje na dvije države. Južni teritorij Sudana odvojio se i formirao državu Republiku Južni Sudan.
Postkolonijalno razdoblje Sudana definirala je diktatura Omara al-Bashira koji je preuzeo vlast pučem 1989., nakon što je služio u egipatskoj vojsci tijekom vladavine kondominija, kasnije i kao časnik u Sudanskim oružanim snagama (SAF). Al-Bashir je kao predsjednik nadgledao Drugi sudanski građanski rat, secesiju Južnog Sudana i sukob u Darfuru.
Rat u Darfuru, koji je izbio 2003. godine, Međunarodni kazneni sud (ICC) kasnije je osudio kao genocid usmjeren na nearapsko stanovništvo, uključujući narode Fur, Zaghawa i Masalit u zapadnom Sudanu. Al-Bashir je tijekom svog režima provodio strogo tumačenje šerijata, zapošljavao privatne milicije i moralnu policiju za provođenje svojih dekreta te progonio kršćanstvo, sunitsko otpadništvo, šiizam i druge manjinske vjerske aktivnosti. Njegov režim je opstao do 2019. kada su kulminirali rastući prosvjedi javnosti koja je pozivala na demokraciju. Iste godine u travnju, SAF i RSF zajedničkim snagama su izveli državni udar.
Razvoj RSF-a
RSF je najmoćnija paravojna skupina koja je proizašla iz Bashirove ere. Razvio se iz milicije Janjaweed, oružane skupine s arapskom većinom koju je Bashir financirao za suzbijanje južnosudanskih pobunjenika i borbu u ratu u Darfuru. Skupina je počinila brutalne napade i zločine diljem regije Darfur, uključujući masovno raseljavanje, seksualno nasilje i otmice. Prve dvije godine sukoba u Darfuru odnijele su više od 200.000 života.
Uz Bashirovu podršku, labavo koordinirani Janjaweed formalno je organiziran pod zastavom RSF-a 2013. godine. Od tada, RSF se koristi kao granična straža, izvor plaćenika za saudijsku koaliciju u jemenskom ratu i kao plaćena sigurnosna snaga za suzbijanje narodnih ustanaka. Vođa RSF-a Hemedti postao je jedan od najbogatijih ljudi u Sudanu preuzimanjem kontrole nad rudnicima zlata.
Tijek rata u Sudanu
Prije 2019. godine, Bashir je angažirao RSF da ga zaštiti od pučeva i pokušaja atentata. Unatoč tome, RSF je na kraju udružio snage sa SAF-om u državnom udaru 2019. kako bi svrgnuo Bashira te uspostavio prijelaznu vladu i novi ustav. Burhan je predvodio Prijelazno vijeće za suverenitet s Hemedtijem kao zamjenikom, uz druge vojne vođe i nekoliko civila.
Među civilnim članovima, vijeće je za premijera izabralo Abdallu Hamdoka, ekonomista i stručnjaka za razvoj koji je pokušao ublažiti ekstremna ekonomska previranja u Sudanu i projicirati stabilnost vanjskom svijetu. Međutim, SAF i RSF orkestrirali su državni udar protiv Hamdoka u listopadu 2021. i suspendirali ustav. Na to su reagirale Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond koji su obustavili prijeko potrebnu otplatu duga i drugu pomoć Sudanu. Uslijedile su masovne demonstracije kojima se zahtijevao povratak civilne kontrole pa je Hamdok nakratko vraćen na mjesto premijera u studenom 2021., nakon što je pristao prepustiti određene ovlasti Burhanu i Hemedtiju. Međutim, prosvjednici nisu bili zadovoljni uvjetima njegovog ponovnog imenovanja i nasiljem sigurnosnih snaga koje su tukle i ubijale prosvjednike, pa je Hamdok u siječnju 2022. podnio ostavku.
Eskalacija i početak sukoba u 2023.
Od tada, Sudan nema učinkovito civilno vodstvo, a Burhan djeluje kao de facto šef države. Početkom 2022. Burhan i Hemedti ostali su na čelu vlade, s ovlastima da vode njezinu demokratsku tranziciju. Pregovori tijekom 2022. doveli su do sporazuma kojim su postavljeni temelji za dvogodišnju tranziciju zemlje na civilno vodstvo i za nacionalne izbore. Mnogi građani odbacili su plan zbog spornog vremenskog okvira, zadržavanja određenih posttranzicijskih državnih ovlasti u sigurnosnom sektoru i neuspjelog pozivanja Burhana, Hemedtija i drugih osoba iz sigurnosnog sektora na odgovornost za nasilje. Tako su ponovno izbili nemiri koji su se nastavili od prosinca 2022. do proljeća, što je dovelo do sve više nasilnih obračuna s prosvjednicima.
Glavna sporna točka bila je uloga Hemedtija i RSF-a. Sporazum je uzdigao Hemedtija na razinu Burhana, promovirajući ga s mjesta zamjenika generala. Sporazum je predviđao i konačnu integraciju RSF-a u legitimne sudanske oružane snage pod civilnim vodstvom. Međutim, rok za integraciju nije određen zbog neslaganja između Burhana i Hemedtija.
Kako su mjeseci prolazili, borba za vlast između Burhanovih SAF-a i Hemedtijevih RSF-a nastavila je kočiti tranzicijske napore zemlje, a do početka travnja 2023. trupe SAF-a su bile raspoređene duž ulica Khartouma, dok su vojnici RSF-a bili raspoređeni diljem Sudana.
Dana 15. travnja, niz eksplozija potresao je Khartoum, uz jaku pucnjavu. Vodstvo SAF-a i RSF-a međusobno se optuživalo da su prvi pucali. Uključenost Wagnerove skupine i stranog vojnog utjecaja, posebno iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, produbila je rivalstvo. Nastavile su se borbe u Khartoumu, a nastavio je i rast nasilja diljem zemlje, uključujući i Darfur.
Atentat na guvernera Zapadnog Darfura Khamisa Abakara u lipnju 2023., vjerojatno od strane militanata RSF-a, označio je eskalaciju - Abakar je optužio RSF za obnovljene genocidne napade na manjine u Darfuru.
Izjava UN -a iz siječnja pokazala je da je 2023. zbog etničkog nasilja RSF-a i njegovih saveznika u Zapadnom Darfuru ubijeno između 10.000 i 15.000 ljudi. U kolovozu 2023., UN je izjavio da sukob u Sudanu "izmiče kontroli" jer izbjeglice nastavljaju bježati iz zemlje, a zdravstveni sustav se urušava, što izaziva strah od izbijanja bolesti. Šef UN-a za humanitarnu i hitnu pomoć nazvao je tada Sudan "jednom od najgorih humanitarnih noćnih mora u novijoj povijesti".
U travnju 2024., američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield izložila je dokaze da su žene i djevojčice od samo četrnaest godina bile žrtve seksualnog nasilja koje je počinio RSF.
U drugoj polovici 2024., SAF je pokrenuo koordiniranu ofenzivu oko triju metropola Khartouma, Omdurmana i Bahrija, iznenadivši snage RSF-a te po prvi put zauzeo značajan teritorij u glavnom gradu, otkako je RSF nad njim preuzeo kontrolu na početku rata.
Užasi i zločini u 2025.
Početkom 2025., borbe u državi Khartoum su se intenzivirale, a SAF je ponovno zauzeo ključna područja oko glavnog grada. U siječnju, SAF je protjerao snage RSF-a iz Omdurmana, ponovno zauzeo vitalnu rafineriju nafte sjeverno od Khartouma i povratio gotovo potpunu kontrolu nad Bahrijem. Osim toga, u veljači 2025., SAF je okončao dvogodišnju opsadu Obeida od strane RSF-a, strateški važnog grada sa željezničkim vezama s Khartoumom. Istog mjeseca, vodstvo RSF-a i njegovi saveznici okupili su se u Nairobiju u Keniji kako bi unaprijedili svoj plan stvaranja paralelne vlade.
Potpisali su povelju u kojoj su navedeni ključni aspekti poslijeratne vlade, uključujući sekularizam, demokraciju, decentraliziranu strukturu i ujedinjenu nacionalnu vojsku. Početkom ožujka 2025., RSF je potpisao novi ustav i tako signalizirao svoju namjeru da stekne diplomatski utjecaj i legitimitet. Također u ožujku, sudanska vlada podnijela je tužbu Međunarodnom sudu pravde, optužujući UAE za suučesništvo u genocidu zbog njihove potpore RSF-u u naoružanju.
RSF je nastavio napade na lokalne pobunjeničke snage, a SAF i na civile kako bi učvrstio svoju kontrolu nad Darfurom u zapadnom Sudanu. RSF je 27. listopada prošle godine zauzeo El Fasher, glavni grad Sjevernog Darfura i posljednji veći grad pod vladinom kontrolom, nakon osamnaestomjesečne opsade. Uslijedila su sve češća izvješća o raširenim zločinima RSF-a, uključujući masovna ubojstva i seksualno nasilje.
Napadi RSF-a na nearapske etničke skupine u Darfuru izazvali su zabrinutost zbog genocida. Prema izvješću Laboratorija za humanitarna istraživanja Sveučilišta Yale, satelitske snimke otkrile su gusto zbijene predmete i promjenu boje tla, za koje istraživači vjeruju da su dokazi o ljudskim tijelima.
Propali pokušaji primirja
Međunarodni partneri pokušali su okupiti zaraćene strane na razgovor međutim, svi napori za posredovanje u primirju su propali.
Još u ožujku 2024. Vijeće sigurnosti UN-a (UNSC) donijelo je rezoluciju kojom se poziva na trenutni prekid nasilja u Sudanu. Nekoliko dana kasnije, SAF je pristao na neizravne pregovore s RSF-om, uz posredovanje Libije i Turske. Međutim, pregovori su propali 11. ožujka nakon što je visoki general SAF-a odbio prijedlog o prekidu vatre osim ako se snage RSF-a ne povuku s civilnih lokacija. Izjava je uslijedila nakon što je SAF postigao značajan napredak prema ponovnom preuzimanju Kartuma. Iranski naoružani dronovi djelomično su doprinijeli uspjesima SAF-a.
Primarne posredničke napore predvodio je i "Quad" – Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) – koji se usredotočio na usklađivanje vanjskih aktera kako bi se smanjio protok oružja i izvršio pritisak na zaraćene strane da postignu prekid vatre. Međutim, dok Egipat podržava sudansku vojsku, stručnjaci UN-a i skupine za ljudska prava optužuju UAE da podržava borce RSF-a i opskrbljuje ih oružjem. Optužba je to koju UAE poriče.
Međuvladina agencija za razvoj (IGAD) i Afrička unija (AU) također su se uključile u diplomatske inicijative, ali i to je propalo, a gotovo 700 civila je poginulo u napadima dronovima samo tijekom prva tri mjeseca 2026.
Čelnici Sudanskih oružanih snaga (SAF) i Snaga za brzu potporu (RSF) odbijaju zaustaviti nasilje, a regionalni i međunarodni akteri zauzeli su strane u ratu. Kako se uvjeti pogoršavaju, Carl Skau iz Svjetskog programa za hranu je upozorio: "Ponestaje nam vremena."
Za više informacija o ratu u Sudanu, preporučamo da pročitate i izvješće istraživačke službe Europskog parlamenta.
POGLEDAJTE VIDEO Državni udar u Sudanu, vojska drži premijera i ministre: 'Kako bi se zaštitio put revolucije, proglašeno je izvanredno stanje'