Curi vrijeme, stiglo zastrašujuće upozorenje: 'Danas nemojte putovati vlakom!'

Rat na Bliskom istoku između SAD-a i Izraela protiv Irana ušao je u 39. dan. 

Ključni događaji: 

• Trump zaprijetio - Cijeli Iran mogao biti uništen u utorak navečer
• Čelnica MMF-a: Rat na Bliskom istoku vodi do viših cijena i sporijeg rasta

Izvještaj jučerašnjeg dana koji ste mogli pratiti na net.hr-u.

Tijek događaja: 

Izraelci upozorili Irance da ne putuju vlakom

8.31 - Izraelska vojska upozorila je Irance da danas ne putuju vlakom. U objavi Izraelskih obrambenih snaga, ljudima se "radi njihove sigurnosti" govori da se "suzdrže od korištenja i putovanja vlakom diljem Irana", piše Sky News.

"Vaša prisutnost u vlakovima i u blizini željezničkih pruga ugrožava vaš život", navodi se, dodajući da upozorenje vrijedi do 21 sat po iranskom vremenu.

Ostalo je manje od 18 sati do isteka roka Donalda Trumpa koji je postavio Iranu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Američki predsjednik je više puta prijetio da će pokrenuti "pakao" ako Iran ne ostvari njegove želje, objavivši prijetnju punu psovki na društvenim mrežama tijekom vikenda u kojoj je upozorio da će uništiti iranske elektrane i mostove ako ne postigne dogovor.

Trumpova retorika nije bila drugačija kada se jučer pojavio pred kamerama na ratnom brifingu u Bijeloj kući, rekavši da se Iran "može uništiti u jednoj noći - i ta noć bi mogla biti sutra navečer".

Čelnica MMF-a: Rat na Bliskom istoku vodi do viših cijena i sporijeg rasta

6.24 - Rat na Bliskom istoku dovest će do više inflacije i sporijeg globalnog rasta, izjavila je u ponedjeljak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva za Reuters uoči planirane objave prognoze za svjetsko gospodarstvo.

Rat je izazvao najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom ikada nakon što je iranska blokada Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport petine svjetske nafte i plina, zaustavila milijune barela naftne proizvodnje. Čak i ako se sukob brzo riješi, MMF će smanjiti svoju prognozu gospodarskog rasta i povisiti izglede za inflaciju, rekla je izvršna direktorica MMF‐a Kristalina Georgieva.

Očekuje se da će rat dominirati raspravama među financijskim dužnosnicima iz cijelog svijeta na proljetnim sastancima MMF‐a i Svjetske banke u Washingtonu idućeg tjedna. Fond bi 14. travnja trebao objaviti niz scenarija, a krajem ožujka već je signalizirao moguće snižavanje prognoza, navodeći asimetrični šok rata i strože financijske uvjete.

Georgieva je rekla da je MMF bez rata očekivao malo poboljšanje svoje projekcije globalnog rasta od 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027., dok se gospodarstva nastavljaju oporavljati od pandemije. "Umjesto toga, svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti", rekla je Georgieva, navodeći geopolitičke napetosti, tehnološki napredak, klimatske šokove i demografske promjene. To znači da nakon što se oporavimo od ovog šoka, dodala je, moramo držati oči otvorene za sljedeći.

Georgieva je također navela da je rat smanjio globalnu opskrbu naftom za 13 posto, a učinak se prelijeva na isporuke nafte i plina te na povezane lance opskrbe poput helija i gnojiva. Čak će i brz završetak neprijateljstava i brz oporavak rezultirati "relativno malim" snižavanjem prognoze rasta i povećanjem prognoze inflacije, dodala je, a ako se rat oduži, učinak na inflaciju i rast bit će veći.

Siromašne zemlje bit će najteže pogođene

Siromašne, ranjive zemlje bez energetskih rezervi bit će najteže pogođene, dodala je Georgieva, napominjući da mnoge zemlje imaju vrlo malo ili nimalo fiskalnog prostora da pomognu svom stanovništvu da izdrži poskupljenja uzrokovana ratom, što zauzvrat povećava rizik od društvenih nemira.

Georgieva je navela kako su neke zemlje već zatražile financijsku pomoć, ali ih nije imenovala. Rekla je da bi MMF mogao proširiti neke postojeće programe kreditiranja kako bi zadovoljio potrebe zemalja, a čak 85 posto članica MMF‐a su uvoznici energije. Široke energetske subvencije nisu rješenje, dodala je, pozivajući kreatore politika da izbjegavaju državne isplate koje bi mogle dodatno potaknuti inflacijske pritiske.

Učinak je asimetričan, najteže pogađa zemlje uvoznice energije, ali čak i izvoznici energije poput Katara osjećaju posljedice iranskih napada na njihove proizvodne pogone.

Katar zbog štete očekuje da će mu trebati tri do pet godina da obnovi 17 posto svoje proizvodnje prirodnog plina, istaknula je Georgieva, dok je Međunarodna agencija za energiju izvijestila da su 72 energetska postrojenja oštećena u ratu, od kojih je trećina pretrpjela značajnu štetu. "Čak i ako bi rat prestao danas, i dalje bi postojao negativan učinak na ostatak svijeta", upozorila je.

Između ostalog, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je sredinom ožujka da će milijuni ljudi biti suočeni s akutnom glađu ako se rat nastavi do lipnja. Georgieva je rekla da MMF zasad ne vidi prehrambenu krizu, ali i da bi do nje bi moglo doći ako će isporuka gnojiva biti poremećena.

Očekuje se da će UN u utorak glasati o ublaženoj rezoluciji o Hormuškom tjesnacu

6.21 - Vijeće sigurnosti UN‐a trebalo bi u utorak glasovati o rezoluciji kojom bi se zaštitila komercijalna plovidba u Hormuškom tjesnacu, ali u znatno ublaženom obliku nakon što se Kina, koja ima pravo veta, usprotivila odobravanju uporabe sile, rekli su diplomati.

Cijene nafte porasle su otkako su SAD i Izrael krajem veljače napali Iran, što je izazvalo sukob koji traje više od pet tjedana i u kojem je Teheran uglavnom zatvorio tjesnac, ključnu energetsku arteriju. Nastojanja Bahreina, koji trenutačno predsjeda 15‐članim Vijećem, da osigura usvajanje rezolucije uključivala su više nacrta kojima se nastojalo prevladati protivljenje Kine, Rusije i drugih. Najnovija verzija, u koju je Reuters imao uvid, izostavlja svako izričito odobrenje uporabe sile.

Umjesto toga, tekst "snažno potiče države zainteresirane za korištenje komercijalnih pomorskih ruta u Hormuškom tjesnacu da koordiniraju napore, obrambene prirode i razmjerne okolnostima, kako bi pridonijele osiguravanju sigurnosti i zaštite plovidbe kroz tjesnac".

Navodi se da bi takvi doprinosi mogli uključivati "pratnju trgovačkih i komercijalnih brodova", a tekst također podržava napore "da se odvrate pokušaji zatvaranja, ometanja ili zadiranja u međunarodnu plovidbu kroz Hormuški tjesnac". Diplomati su rekli da ublažena verzija ima veće izglede za prolazak, ali i dalje nije jasno hoće li uspjeti. Za usvajanje je potrebno najmanje devet glasova za i bez veta pet stalnih članica - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD‐a.

Bahrein, koji u svojim nastojanjima ima potporu drugih arapskih država Zaljeva i Washingtona, prošlog je četvrtka objavio nacrt kojim bi se odobrila "sva potrebna obrambena sredstva" za zaštitu komercijalne plovidbe, ali je glasovanje o tome odgođeno u petak i subotu. Bahrein je ranije već uklonio izričitu referencu na obvezujuću provedbu.

Prošlog četvrtka Kina se usprotivila rezoluciji koja bi odobrila uporabu sile, rekavši da bi to značilo "legitimiziranje nezakonite i neselektivne upotrebe sile, što bi neizbježno dovelo do daljnje eskalacije i ozbiljnih posljedica". Iran je u ponedjeljak poručio da želi trajan kraj rata i odupro se pritisku da se ponovno otvori tjesnac, dok je američki predsjednik Donald Trump upozorio da bi zemlja mogla biti "uništena" ako ne ispuni njegov rok do utorka navečer za postizanje dogovora.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je u nedjelju, nakon razgovora sa svojim ruskim kolegom, da je Kina spremna nastaviti suradnju s Rusijom u Vijeću sigurnosti i ulagati napore u smirivanje situacije na Bliskom istoku.

Wang je rekao da je temeljni način rješavanja pitanja tjesnaca što skorije postizanje prekida vatre. Kina je najveći svjetski kupac nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac.