Netanyahu: 'Promijenit ćemo Bliski istok. Predsjednik Trump nas je zamolio...'

Sjedinjene Američke Države i Izrael prije 20 dana izvele su napad na Iran, nakon čega je Iran uzvratio udarima na američke saveznice i susjedne arapske zemlje. 

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa sada razmatra raspoređivanje tisuća američkih vojnika kako bi pojačala operaciju na Bliskom istoku. Trump je također izjavio da SAD nije bio upoznat s napadom na iransko plinsko polje Južni Pars, već da je napad izveo Izrael bez američkog i katarskog sudjelovanja. 

Net.hr i jučer je sve pratio iz minute u minutu - Izvještaj 19. dana rata 

Ključne informacije: 

• Rat ulazi u novu fazu - SAD razmatra slanje pojačanja 
• Trump - 'Izrael napao iransko plinsko polje bez sudjelovanja SAD-a i Katara'
• Snažno porasle cijene plina u Europi 
• Šest zemalja planira pomoći u Hormuzu

PRATITE TIJEK DOGAĐAJA: 

Što ako dođe do zatvaranja i Sueskog kanala?

23.30 - Profesor Samir Dani s Poslovne škole Sveučilišta Keele rekao je da bi, ako iranski napadi oko Sueza dovedu do zatvaranja tog područja, poremećaji išli daleko izvan okvira nafte i plina, piše Sky News.

"Zatvaranje Sueskog kanala uzrokovalo bi daljnji kaos i nered diljem svijeta, ne samo zbog nafte i plina, već bi i ugušilo lanac opskrbe robom svakodnevne potrošnje iz Azije u Europu", rekao je profesor.  Dani je dodao: "Zatvaranje Hormuškog tjesnaca utjecalo je na zalihe gnojiva, a to će dovesti do utjecaja na cijene hrane."

Zatvaranje rute Crvenim morem dovelo bi do usmjeravanja brodova iz Azije u Europu oko Rt Dobre nade, što bi dovelo do produljenja putovanja u prosjeku 15 dana (ako ne i više), dodatnih potreba za gorivom i općenito, brzog povećanja troškova prijevoza koji će se prenijeti na potrošače.

Novo ukidanje sankcija na rusku naftu

22.30 - Sjedinjene Države mogle bi uskoro ukinuti sankcije na iransku naftu koja se nalazi na tankerima na moru, rekao je u četvrtak ministar financija Scott Bessent, dok Washington nastoji obuzdati cijene koje vrtoglavo rastu zbog iranskog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. "U nadolazećim danima mogli bismo ukinuti sankcije na iransku naftu koja je 'na vodi'. Radi se o oko 140 milijuna barela", rekao je Bessent za mrežu Fox Business. Istaknuo je da bi puštanje sankcionirane iranske nafte u globalnu opskrbu pomoglo u održavanju nižih cijena nafte u sljedećih 10 do 14 dana.

Cijene nafte su veći dio protekla dva tjedna bile iznad 100 dolara po barelu, otkad je Iran zatvorio Hormuški tjesnac za plovidbu i počeo napadati tankere. Američko Ministarstvo financija nedavno je poduzelo sličan korak privremenim dopuštanjem prodaje sankcionirane ruske nafte blokirane na tankerima, što je, prema Bessentovim riječima, dodalo oko 130 milijuna barela globalnim zalihama.

Izvor upoznat s planovima Ministarstva financija navodi da bi jedna od opcija, ako Trumpova administracija ublaži sankcije na iransku naftu, bila izuzeće slično onome za rusku naftu. To bi omogućilo prodaju sirove nafte koja je već na moru, ali unutar strogo ograničenog vremenskog okvira. "Potencijalno izuzeće moglo bi ubrzati preusmjeravanje nafte, koja je već bila namijenjena Kini, na šira globalna tržišta. To bi pomoglo u osiguravanju adekvatne opskrbe i otupilo iranski utjecaj nad Hormuškim tjesnacem", rekao je izvor koji je želio ostati anoniman. 

Bessent je najavio da će SAD poduzeti i druge korake za povećanje opskrbe, uključujući jednostrano puštanje zaliha iz strateških rezervi, povrh prošlotjednog koordiniranog zajedničkog puštanja 400 milijuna barela članica G7. Naglasio je da se Ministarstvo financija "apsolutno neće" miješati u tržišta naftnih terminskih ugovora, već će djelovati na fizičkom tržištu kako bi nadoknadilo manjak od 10 do 14 milijuna barela dnevno uzrokovan zatvaranjem tjesnaca.

Uništena iranska tvornica projektila zemlja-zemlja

21.55 - Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) tvrdi da je uništilo iransku tvornicu projektila zemlja-zemlja u Karaju u Iranu.

Tvornica je korištena za "sastavljanje balističkih projektila koji su prijetili Amerikancima, susjednim zemljama i komercijalnom brodarstvu", navodi CENTCOM.

Netanyahu: 'Pobjeđujemo, a Iran je desetkovan'

21.29 - Iran više nema kapacitete za obogaćivanje uranija niti za proizvodnju balističkih projektila, rekao je u četvrtak izraelski premijer Benjamin Netanyahu. 

"Pobjeđujemo, a Iran je desetkovan", rekao je Netanyahu u svom obraćanju, istaknuvši da se iranski arsenal projektila i dronova masovno uništava te da će biti eliminiran.

"Ono što sada uništavamo su tvornice koje proizvode komponente za te projektile i za nuklearno oružje koje pokušavaju proizvesti", kazao je izraelski predsjednik vlade.

Nije dao dokaze za svoju tvrdnju da Iran više nema kapacitet za obogaćivanje uranija.

Iranski nuklearni program bio je u središtu pregovora između Washingtona i Teherana koji su u konačnici propali kad su SAD i Izrael 28. veljače pokrenuli zračni napad na Iran, iako je omanski posrednik dan ranije tvrdio da je na njima postignut značajan napredak prema dogovoru. 

Iran je uzvratio raketiranjem Izraela i zaljevskih zemalja te ograničavanjem prolaza tankerima kroz Hormuški tjesnac.

Netanyahu je rekao da je, unatoč ratu koji traje gotovo tri tjedna, još prerano reći hoće li Iranci izaći na ulice kako bi pokušali srušiti svoju vladu.

"Na iranskom je narodu da to pokaže, da odabere pravi trenutak i pokaže se doraslim situaciji", rekao je.

Iako se rat dosad vodio isključivo zračnim putem, Netanyahu je izjavio da mora postojati i kopnena komponenta te da za nju "postoje brojne mogućnosti". Nije iznosio dodatne detalje.

Netanyahu: 'Promijenit ćemo Bliski istok'

20.30 - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazvao je izvanrednu konferenciju za medije na kojoj je izvijestio o stanju na bojištu dok se sukob s Iranom i dalje zaoštrava. Netanyahu je svoje obraćanje započeo porukom izraelskim građanima u kojoj je istaknuo ponos zbog njihove ustrajnosti i hrabrosti.

"Svjestan sam da je boravak u sigurnim sobama i skloništima težak, ali cijeli svijet razumije da smo mi nacija lavova", poručio je. Prema njegovim riječima, Izrael u svojim operacijama provodi tri ključna cilja. To su uništenje iranskog nuklearnog programa, potpuna eliminacija programa balističkih projektila te stvaranje uvjeta koji će samim Irancima omogućiti da svoju sudbinu uzmu u vlastite ruke. "Mogućnost obogaćivanja uranija smo im uništili, baš kao i sposobnost proizvodnje balističkih projektila", nastavio je izraelski premijer.

Naglasio je da su uništili iranske kapacitete "do te mjere da ne mogu postići ono što su planirali". Tvrdi da je Iran htio srušiti tisuće zgrada u Izraelu, ali umjesto toga one padaju po Libanonu i Iranu. "Promijenit ćemo Bliski istok, to vam obećavam. Iran je slabiji nego što je ikad bio, a Izrael jači", dodao je. Netanyahu je rekao da će rat trajati "koliko god bude potrebno". "Još uvijek ima posla, i mi ćemo ga obaviti. Doveli smo naše prijatelje SAD do suradnje kakva se nikada nije vidjela u povijesti. Izvrsna suradnja između mene i mog dobrog prijatelja Trumpa je neviđena", rekao je.

Netanyahu je potanko nabrojio sve stvari u Iranu na čijem uništavanju Izraelci rade, poput tvornica koje proizvode dijelova za rakete. Rekao je da uništavaju iransku industriju "na način na koji prije nismo radili", a onda istaknuo da želi opovrgnuti još jednu "lažnu vijesti". "Priča se da je Izrael uvukao SAD u sukob s Iranom. Misli li itko stvarno da netko može reći predsjedniku Trumpu što da radi? Ma dajte. Trump uvijek donosi odluke na temelju onoga što misli da je dobro za Ameriku i za buduće generacije", poručio je Netanyahu.

Upitan je je li Izrael obavijestio SAD o nedavnom napadu na iranska plinska polja, na što je odgovorio da su djelovali sami. "Predsjednik Trump nas je nakon toga zamolio da odgodimo buduće napade i mi to činimo". Pitali su ga postoje li znakovi da iranski režim "puca". "Ima ih mnogo. Radimo na stvaranju uvjeta za njegov kolaps, ali možda će preživjeti, možda neće. Ako preživi, bit će u svojoj najslabijoj točki", kaže Netanyahu. Ponovio je da Trumpa "nije doveo u zabludu" te kaže da ga nije morao uvjeravati o potrebi sprječavanja Irana da razvijaju svoj nuklearni program. Kaže da je partnerstvo njega i Trumpa "jedini način da se izbjegne katastrofalni razvoj događaja".

Trump o slanju vojnika na Bliski istok

19.30 - Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je rekao da ne razmatra raspoređivanje vojnika na Bliski istok, dok rat s Iranom ulazi u četvrti tjedan. "Ne šaljem postrojbe nikamo", rekao je Trump odgovarajući na pitanje novinara planira li poslati još pripadnika vojske u regiju.

"A i da šaljem, sigurno vam ne bih rekao. Ali ne šaljem postrojbe. Učinit ćemo ono što bude potrebno." Trump je govorio u Bijeloj kući tijekom sastanka u Ovalnom uredu s japanskom premijerkom Sanae Takaichi.

Reuters je u srijedu izvijestio da Trumpova administracija razmatra raspoređivanje tisuća američkih vojnika kako bi pojačala operaciju protiv Irana, citirajući američkog dužnosnika i tri izvora upoznata s tim pitanjem. Trinaest američkih vojnika poginulo je otkako je Iran pokrenuo napade na američke vojne baze nakon početka sukoba 28. veljače.

SAD odobrio prodaju oružja zemljama Bliskog istoka

18.14 - Američki State Department odobrio je prodaju oružja UAE-u, Kuvajtu i Jordanu vrijednu preko 16.5 milijardi dolara, usred eskalacije sukoba s Iranom.

Trump: 'Japan preuzima odgovornost. Za razliku od NATO-a'

17.55 - Američki predsjednik Donald Trump u Bijeloj kući ugostio je japansku premijerku Sanae Takaichi.

Na pitanje novinara zašto američki saveznici, uključujući Japan, nisu bili unaprijed obaviješteni o napadu, Trump je rekao da nisu htjeli previše informacija.

Istaknuo je da su Sjedinjene Američke Države izvele snažan napad bez prethodne najave kako bi zadržale element iznenađenja. Dodao je kako Japan najbolje zna koliko je iznenađenje važno, aludirajući pritom na napad na Pearl Harbor.

"Tko zna više o iznenađenju od Japana?", rekao je Trump.

Također, poručio je da je zadovoljan razinom podrške koju je vidio od Japana u vezi s američkim vojnim akcijama u Iranu. Usporedio je to s europskim saveznicima, koji su bili manje glasni u podršci tijekom eskalacije sukoba.

"Imali smo ogromnu podršku i odnos s Japanom u svemu. I vjerujem da, prema izjavama koje su nam dali jučer i prekjučer, vezano uz Japan, oni zaista preuzimaju odgovornost, da. Za razliku od NATO-a", rekao je.

Iranci pogodili američki F-35?

16.52 - Američki borbeni zrakoplov F-35 prisilno je sletio u američku zračnu bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen vatrom za koju se vjeruje da je iranska, navode dva izvora upoznata sa situacijom, piše CNN.

Kapetan Tim Hawkins, glasnogovornik Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM), izjavio je da je nevidljivi (stealth) zrakoplov pete generacije bio na "borbenoj misiji iznad Irana" kada je bio prisiljen na hitno slijetanje. Hawkins je potvrdio da je letjelica sigurno sletjela i da je istraga o incidentu u tijeku.

"Zrakoplov je sigurno sletio, a pilot je u stabilnom stanju", dodao je Hawkins. "Ovaj se incident istražuje."

Iranski napadi oštetili rafineriju u Haifi

16.45 - Iranski raketni napadi oštetili su rafineriju u Haifi i pokrenuli sirene diljem Izraela, usmrtivši ranije više civila, uključujući Izraelce i Palestinke.

'Američki i izraelski ciljevi nisu isti'

16.43 - Američki i izraelski ciljevi tijekom vojnog pohoda u Iranu nisu isti, izjavila je Tulsi Gabbard, ravnateljica američke nacionalne obavještajne službe, na saslušanju u Kongresu.

"Ciljevi koje je zacrtao predsjednik razlikuju se od ciljeva koje je postavila izraelska vlada. Kroz operacije možemo vidjeti da je izraelska vlada usredotočena na onesposobljavanje iranskog vodstva", rekla je

"Predsjednik je izjavio da su njegovi ciljevi uništiti iranske sposobnosti za lansiranje balističkih projektila, njihove kapacitete za proizvodnju istih, kao i njihovu mornaricu", dodala je.

Turska: 'Izrael je glavni krivac za rat'

16.21 - Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je da Turska Iranu prenosi "prijateljske" savjete kako bi izbjegao širenje rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom na Bliski istok. Dodao je da su napadi Teherana na zemlje u regiji neprihvatljivi.

Poručio je da je Izrael glavni krivac za rat, ali da Iran ima "povijesnu odgovornost" da ne napada zemlje u regiji.

Dodao je da je Ankara u kontaktu i s Washingtonom i s Teheranom kako bi razumjela njihove pozicije te da će se turski napori za okončanje sukoba nastaviti.

Katar: 'Želimo živjeti u miru s iranskim narodom'

16.15 - Katarski premijer je rekao da su iranski napadi od početka rata izazvali "veliki šok", te da napad "otvara brojna pitanja" za regiju kada je riječ o odnosima među susjednim zemljama.

"Povjerenje je sada izgubljeno, ali se mora obnoviti. Želimo živjeti u miru s iranskim narodom", rekao je šeik Mohammed.

Broj poginuli u Libanonu premašio 1000

16.12 - Otkako je 2. ožujka izbio rat u izraelskim napadima na Libanon poginulo je 1001 osoba, objavilo je libanonsko ministarstvo zdravstva, tako je premašena jučerašnja brojka od 968 poginulih.

Ministarstvo je priopćilo kako je među poginulima  79 žena, 118 djece i 40 zdravstvenih radnika, a ranjeno je 2584 ljudi.

Šest zemalja planira pomoći u Hormuzu

15.59 - Ujedinjeno Kraljevstvo poručilo je da je spremno pomoći u osiguravanju sigurnog prolaska brodova kroz Hormuški tjesnac. U zajedničkoj izjavi s čelnicima Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske i Japana, London je također naveo da će raditi na stabilizaciji energetskih tržišta, javlja Sky News.

"Najoštrije osuđujemo nedavne napade Irana na nenaoružane trgovačke brodove u Zaljevu, napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i plinska postrojenja, kao i de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane iranskih snaga.

Pozivamo Iran da odmah prekine prijetnje, postavljanje mina, napade dronovima i projektilima te druge pokušaje blokade tjesnaca za komercijalni promet, kao i da poštuje Rezoluciju 2817 Vijeća sigurnosti UN-a.

Sloboda plovidbe temeljno je načelo međunarodnog prava, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Posljedice iranskih poteza osjetit će ljudi diljem svijeta, osobito najranjiviji", napisali su.

U zajedničkoj izjavi nadalje stoji:

"U skladu s Rezolucijom 2817 Vijeća sigurnosti UN-a, naglašavamo da takvo ometanje međunarodne plovidbe i poremećaj globalnih lanaca opskrbe energijom predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. U tom smislu pozivamo na trenutačni sveobuhvatni moratorij na napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i plinska postrojenja.

Spremni smo pridonijeti odgovarajućim naporima kako bi se osigurao siguran prolaz kroz tjesnac.

Pozdravljamo angažman država koje već sudjeluju u pripremnim planovima, kao i odluku Međunarodne agencije za energiju o odobrenju koordiniranog oslobađanja strateških naftnih zaliha.

Poduzet ćemo i druge mjere za stabilizaciju energetskih tržišta, uključujući suradnju s pojedinim proizvođačima radi povećanja proizvodnje. Radit ćemo i na pružanju pomoći najpogođenijim državama, uključujući putem Ujedinjenih naroda i međunarodnih financijskih institucija.

Pomorska sigurnost i sloboda plovidbe u interesu su svih država. Pozivamo sve zemlje da poštuju međunarodno pravo i temeljna načela globalnog prosperiteta i sigurnosti."

Posljednjih dana Iran je dopustio prolaz nekolicini brodova iz zemalja koje smatra saveznicima, dok je upozorio da će blokirati one iz zemalja koje smatra neprijateljskima.

Krizni sastanak Međunarodne pomorske organizacije (IMO) održava se u srijedu i četvrtak u Londonu, s ciljem pronalaženja ‘praktičnih mjera‘ za jamčenje sigurnosti u Hormuškom tjesnacu, gdje je trenutno 20.000 pomoraca na oko 3200 brodova.

Trump tvrdi da nije znao za napad na plinsko polje, Izrael kaže drugačije

15.10 - Tri izraelska dužnosnika pod uvjetom anonimnosti kazala su za Reuters u četvrtak da su Sjedinjene Američke Države pomogle koordinirati napad na iransko plinsko polje Južni Pars, unatoč tvrdnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da o tome nije ništa znao. 

Trump je u objavi na društvenim mrežama sinoć rekao da Washington "nije znao ništa o ovom konkretnom napadu" i da Izrael neće dalje napadati plinsko polje osim ako Iran ponovno ne napadne Katar. 

Upozorenje Irana oko Hormuškog tjesnaca

15.00 - Američki saveznici koji pomažu Washingtonu u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, strateškog puta pod blokadom iranskih snaga, riskiraju "sudjelovanje" u ratnim zločinima, zaprijetio je u četvrtak iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi. 

U telefonskom razgovoru s japanskim kolegom, Araghchi je poručio da su situaciju u tjesnacu uzrokovali SAD i Izrael, izvijestilo je iransko Ministarstvo vanjskih poslova na Telegramu, a prenio CNN. 

Ministar je upozorio da bi sudjelovanje bilo koje zemlje u pokušaju probijanja iranske blokade predstavljanje "sudjelovanje u agresiji i gnjusnim zločinima agresora". 

Velika Britanija i još pet zemalja spremne osigurati sigurni prolaz kroz Hormuz

14.55 - Ujedinjeno Kraljevstvo potvrdilo je u utorak da je spremno pomoći u osiguravanju sigurnog prolaza brodovima kroz Hormuški tjesnac. 

U zajedničkoj izjavi s čelnicima Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske i Japana, dodali su da će raditi na stabilizaciji energetskih tržišta. 

"Najoštrije osuđujemo nedavne napade Irana na nenaoružane komercijalne brodove u Zaljevu, napade na civilnu infrastrukturu, uključujući plinska i naftna postrojenja, te de facto iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca", stoji u izjavi u kojoj su izrazili zabrinutost zbog eskalacije sukoba. 

Pozivaju Iran da prestane s prijetnjama, postavljanjem mina, napadima i drugim pokušajima blokiranja tjesnaca za komercijalni promet., kao i da se pridržavaju Rezolucije 2817 Vijeća sigurnosti UN-a. 

"Sloboda plovidbe temeljno je načelo međunarodnog prava, uključujući i načelo Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora", dodaje se. 

U izjavi upozoravaju kako će posljedice iranskih postupaka osjetiti ljudi diljem svijeta. 

Skupina zemalja također izražava svoju "spremnost" doprinijeti "odgovarajućim naporima" kako bi se osigurao siguran prolaz kroz vitalni brodski kanal, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih zaliha energije.

Hegseth potvrdio novi zahtjev za financiranje Pentagona

14.11 - Pentagon bi mogao primiti čak 200 milijardi dolara za financiranje rata i šire američke vojne sigurnosti, potvrdio je Pete Hegseth. Washington Post jučer je izvijestio da je američko Ministarstvo obrane zatražilo od Bijele kuće da odobri zahtjev Kongresu za dodjelu tog iznosa. "Mislim da bi se taj broj mogao promijeniti", rekao je američki ministar obrane. "Potreban je novac za ubijanje loših momaka."

"Vraćamo se Kongresu i našim ljudima tamo kako bismo osigurali da smo pravilno financirani", dodao je, navodeći obnavljanje vojnih zaliha među svrhama dodatnih sredstava.

Ubrzo nakon ovog pitanja, brifing je završio.

Šef NATO-a uvjeren da se može riješiti spor glede Hormuškog tjesnaca

13.41 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izrazio je u četvrtak optimizam da se spor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i europskih saveznika glede Hormuškog tjesnaca može riješiti.

"Uvjeren sam da će saveznici, kao i uvijek, učiniti sve kako bi podržali zajedničke interese", rekao je Rutte u četvrtak. "Pronaći ćemo put naprijed", dodao je. 

Trump je rekao medijima u nedjelju da NATO možda čeka "vrlo loša" budućnost ako saveznici ne budu pomogli osigurati siguran protok komercijalnih brodova kroz tjesnac. Međutim, europski saveznici su brzo isključili sudjelovanje u potencijalnoj vojnoj operaciji za osiguranje isporuka goriva.

Hormuški tjesnac, ključnu pomorsku rutu i jedini put od Perzijskog zaljeva do otvorenog mora, Iran je efektivno blokirao kao odmazdu za američke i izraelske zračne napade. Blokada je izazvala nagli porast cijena energenata. 

"Svi se slažu da ovaj tjesnac ne može ostati zatvoren. Mora se ponovno otvoriti što je prije moguće", rekao je Rutte novinarima u Bruxellesu. "To je ključno za svjetsko gospodarstvo", dodao je.

Iran zaprijetio 

12.20 - Iran je poručio da će, u slučaju novog napada na njihove energetske objekte, napadati energetsku infrastrukturu saveznika SAD-a i Izraela u Zaljevu dok ne dođe do "potpunog uništenja", prenosi BBC. 

"Upozoravamo neprijatelja da je napravio veliku pogrešku napadom na energetsku infrastrukturu Islamske Republike Iran", izjavio je glasnogovornik Središnjeg stožera iranske vojske. 

"Ako se ovo ponovi, naknadni napadi na vašu i infrastrukturu vaših saveznika neće prestati sve dok ne dođe do potpunog uništenja", dodao je glasnogovornik i naglasio da će iranski odgovor biti mnogo oštriji nego dosad.

Iran traži odštetu od UAE-a zbog američkih napada s njegovog teritorija

11.33 - Iran traži odštetu od Ujedinjenih Arapskih Emirata koje optužuje da su omogućili američke napade na iranski teritorij, kazao je u pismu glavnom tajniku Ujedinjenih naroda iranski veleposlanik pri međunarodnoj organizaciji, prema iranskom portalu Nournews u četvrtak. 

Veleposlanik Amir Sajid Iravani je kazao da odluka UAE-a da dopusti da se njegov teritorij koristi za napade predstavlja kršenje međunarodnog prava koje "podrazumijeva državnu odgovornost". Teheran je kazao da UAE prema međunarodnom pravu ima odgovornost osigurati odštetu, uključujući nadoknadu sve prouzročene materijalne i moralne štete.

U međuvremenu, Iran je nastavio napadati ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva. Iranski napadi u blizini urbanih područja zemalja Perzijskog zaljeva posljedica su preseljenja američkih snaga iz vojnih baza u hotele unutar gradova, rekao je ministar vanjskih poslova Abas Arakči za Al Jazeeru u komentarima koje su u srijedu prenijeli iranski mediji.

Arakči je priznao da su zemlje u regiji "uznemirene i da su njihovi ljudi stradali ili uznemireni" iranskim napadima, ali je dodao da je krivnja za početak rata 28. veljače na SAD-u.

Arapske države Perzijskog zaljeva suočile su se s više od 2000 napada raketama i dronovima na američke diplomatske misije i vojne baze, kao i na naftnu infrastrukturu, luke, zračne luke, brodove te stambene i poslovne zgrade, a većina ih je bila usmjerena na Ujedinjene Arapske Emirate.

Prema podacima emiratskog ministarstva obrane, Iran je prema UAE-u ispalio ukupno 189 balističkih projektila i 941 dron, od kojih je velika većina presretnuta, no 71 dron ipak je pao na tlo države.

Napadi na naftna postrojenja 

11.12 - Kuvajtska naftna korporacija u četvrtak je izjavila da je dron napao jedinicu rafinerije Mina Al-Ahmadi. Buknuo je manji požar, ali u napadu nije bilo ozlijeđenih.  

Mina Al-Ahmadi nalazi se oko 40 kilometara od Kuwait Cityja, glavnog grad Kuvajta.

🚨🇰🇼🇮🇷 BREAKING:

Kuwait just got hit by two drone attacks on oil refineries.

First, a drone struck the Mina al-Ahmadi refinery, one of the biggest in the Middle East with a production capacity of 730,000 barrels per day.

Then a second attack set the nearby Mina Abdullah… https://t.co/dFZOa9irl2 pic.twitter.com/o7gO8nMltP

— Mario Nawfal (@MarioNawfal) March 19, 2026

Podsjetimo, kuvajtske oružane snage u četvrtak su izvijestile da njihova protuzračna obrana odgovara na "neprijateljske prijetnje projektilima i dronovima".

U srijedu navečer je pak zabilježena eksplozija u smjeru postrojenja naftnog diva Saudi Aramco u Rijadu.

Snimke koje su objavili svjedoci prikazuju eksploziju s ogromnom plamenom kuglom koja se uzdizala prema nebu. Nakon toga je odjeknula i detonacija s desne strane. 

Iran pogubio trojicu muškaraca nakon prosvjeda

10.12- Iran je po prvi put pogubio trojicu muškaraca u vezi s nedavnim masovnim prosvjedima, objavili su državni mediji u četvrtak.

Muškarci su pogubljeni nakon što su optuženi za smrti dvojice pripadnike sigurnosnih snaga u glavnom gradu Teheranu, prema medijskim izvješćima. Osuđeni su zbog ubojstva i "operativnih postupaka" povezanih sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom. Smrtne kazne u Iranu se u pravilu izvode vješanjem. 

Prosvjedi su prvotno izbili krajem prosinca zbog gospodarske krize, no brzo su prerasli u politički ustanak protiv autoritarnog sustava Islamske Republike. Sigurnosne snage su odgovorile brutalnim gušenjem prosvjeda u kojemu su ubijene tisuće demonstranata.

Sredinom siječnja, iransko pravosuđe je kazalo da je počelo podizati prve optužnice. Prioritet su bili ozbiljni slučajevi koji se tiču "izgrednika" te ih je trebalo rješavati odvojeno. Slučajevi uključuju optužbe za "vođenje rata protiv Boga", što je prekršaj koji prema islamskom zakonu u Iranu može dovesti do smrtne kazne.

Šef iranskog pravosuđa Golam-Husein Mohseni-Edžej je pozvao na odmazdu za pripadnike sigurnosnih snaga i policije ubijene tijekom prosvjeda. One koji su napadali policiju ili sigurnosne objekte i urbanu infrastrukturu treba prioritetno dovesti pred sudove, kazao je.

Tijekom ranijih valova prosvjeda, vlasti su također određivale smrtne kazne prosvjednicima. Iranci su 2022. godine izašli na ulice diljem zemlje kako bi prosvjedovali zbog smrti 22-godišnje iranske Kurdinje Mahse Amini u policijskom pritvoru, koja je bila optužena da je prekršila stroga pravila o odijevanju za žene. Iran je tada pogubio najmanje 12 osoba u vezi s tim nemirima.

Posljedice rata na energetska tržišta

9.11 - Veleprodajne cijene plina u Velikoj Britaniji dosegle su više od trogodišnji maksimum od 171,34 penija po termometru. Cijena nije bila na ovoj razini od siječnja 2023. Prethodni ratni maksimum bio je 164 penija. Veleprodajne cijene plina ključne su u određivanju gornje granice cijena energije - granice koliko dobavljači mogu naplatiti kupcima po jedinici plina i električne energije. Cijene električne energije također su povezane s ovom veleprodajnom cijenom plina.

Cijene plina na europskim tržištima naglo su porasle nakon napada na katarsko industrijsko područje Ras Laffan, izvještava i BBC.

Šefovi država i vlada EU okupljaju se danas na svom tromjesečnom sastanku u Bruxellesu. Očekuje se da će ne samo raspravljati o ratu u Iranu, već i o posljedicama na energetskim tržištima dan nakon što je Izrael proširio rat na energetska postrojenja u regiji, što je podiglo cijene nafte i plina. Očekuje se da će predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, predložiti "skup mjera" za kontrolu cijena. No čini se da postoji neslaganje oko odgovarajućeg pristupa, a države članice su pesimistične. „Nećemo vidjeti nagli pad cijena nakon Europskog vijeća“, rekao je izvor iz njemačke vlade. „Ovo će vjerojatno biti problem koji će nas pratiti neko vrijeme.“

Tri osobe pogubljene u Iranu

7.04 - Iran je pogubio tri osobe osuđene za ubojstvo dva policajca i provođenje operacija pomaganja SAD-u i Izraelu tijekom nemira ranije ove godine, prema državnim medijima, prenosi Sky News. Na web stranici pravosuđa Mizan navodi se: "Tri osobe osuđene u nemirima u siječnju, po optužbama za ubojstvo i operativne akcije u korist cionističkog režima i Sjedinjenih Država, jutros su obješene." Iranski dužnosnici više su puta optužili strane protivnike - uključujući Izrael i SAD - za sudjelovanje u nacionalnim prosvjedima ranije ove godine, koji su rezultirali smrću tisuća ljudi.

Svi požari u Kataru pod kontrolom

7.03 - Katarsko ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da su svi požari u energetskom postrojenju Ras Laffan sada stavljeni pod kontrolu. U objavi na društvenim mrežama ministarstvo je izjavilo da nije bilo prijavljenih ozljeda te da su "operacije hlađenja i osiguranja lokacija" još uvijek u tijeku. Postrojenje su ranije pogodile iranske rakete, uzrokujući ono što je QatarEnergy opisao kao "značajne požare i opsežnu daljnju štetu". Donald Trump odgovorio je na taj napad objavom na Truth Socialu u kojoj je zaprijetio da će "masivno dići u zrak" iransko plinsko polje South Pars - najveće na svijetu - ako Iran ponovno napadne Katar.

Saudijska Arabija poručila da zadržava pravo vojno djelovati protiv Irana

6.32 - Saudijska Arabija zadržava pravo vojno djelovati protiv Irana a svako povjerenje u odnosu s Teheranom je narušeno, rekao je saudijski ministar vanjskih poslova rano u četvrtak, nakon što je Rijad bio meta iranskih balističkih projektila.

Iran je u srijedu optužio Izrael da je napao njegova postrojenja u ogromnom plinskom polju Južni Pars u velikoj eskalaciji američko-izraelskog rata koji je doveo do naglog porasta cijena nafte, te je uzvratio obećanjem napada na naftne i plinske ciljeve diljem Zaljeva, ispaljujući projektile na Katar i Saudijsku Arabiju.

U najoštrijim komentarima koji su izašli iz zaljevskog kraljevstva u gotovo tri tjedna rata, Farhan je optužio Iran za unaprijed smišljene neprijateljske akcije protiv svojih susjeda, i izravno i putem niza regionalnih saveznika. "Ovaj pritisak Irana će se politički i moralno obiti o glavu i svakako zadržavamo pravo poduzeti vojne akcije ako se to smatra potrebnim", rekao je saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan na konferenciji za novinare nakon sastanka visokih diplomata iz regije u Rijadu.

Ministri vanjskih poslova iz oko dvanaest zemalja, uključujući Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan, Katar i Siriju, okupili su se na konzultativnom sastanku o iranskom ratu a u blizini hotela u Rijadu, gdje se konferencija održavala, mogla se vidjeti proturaketna paljba.

Saudijska Arabija je od početka sukoba napadnuta stotinama iranskih projektila i dronova, a vlasti tvrde da je velika većina njih presretnuta. No, napadi u srijedu označili su prvi put da su mnogi u gradu čuli eksplozije ili primili poruke upozorenja putem SMS-a. Ministarstvo obrane Saudijske Arabije priopćilo je da je oborilo četiri balističke projektile koje su ciljale Rijad, a neki ostaci pali su u blizini rafinerije južno od grada. 

Saudijska Arabija i Iran obnovili su diplomatske odnose 2023. godine, kao dio napora za smirivanje napetosti, nakon godina neprijateljstva koje ih je podupiralo suprotstavljene političke i vojne frakcije u regiji. Bin Farhan rekao je da Saudijska Arabija i dalje preferira put diplomacije, ali "ako Iran odmah ne stane, mislim da gotovo ništa neće moći ponovno uspostaviti povjerenje".

Trump kaže da je Izrael napao iransko plinsko polje bez sudjelovanja SAD-a i Katara

6.21 - Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u srijedu navečer da je napad na iransko plinsko polje Južni Pars izveo Izrael a da SAD i Katar nisu bili uključeni te zaprijetio odmazdom Iranu ako napadne Katar.

"Sjedinjene Države nisu znale ništa o ovom konkretnom napadu, a zemlja Katar ni na koji način nije bila uključena u njega, niti je imala pojma da će se to dogoditi", napisao je Trump na Truth Socialu. Trump je također rekao da Izrael neće izvoditi daljnje napade na iranske objekte u Južnom Parsu osim ako Iran ne napadne Katar i upozorio da će i SAD napasti te objekte ako Iran poduzme akcije protiv Dohe.

Izrael nije javno preuzeo odgovornost za napad u Južnom Parsu. Prema Wall Street Journalu i Axiosu, Trump je unaprijed znao za izraelski plan napada na iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog plina i podržao ga je. Iran dijeli polje Južni Pars s Katarom, bliskim saveznikom SAD-a.

Iran je ranije izjavio da je Izrael u srijedu napao njegova postrojenja u Južnom Parsu, što je dovelo do velike eskalacije američko-izraelskog rata protiv Irana i naglog porasta cijena nafte.

Teheran je uzvratio najavom napada na naftne i plinske ciljeve diljem Zaljeva, ispaljivanjem projektila na Saudijsku Arabiju i napadom na katarski industrijski grad Ras Laffan, središte energetske industrije. Doha je kritizirala Izrael zbog "opasnog i neodgovornog" napada na iranska postrojenja u Južnom Parsu i osudila Iran zbog onoga što je nazvala "flagrantnim kršenjem" međunarodnog prava, protjeravši dva visoka iranska diplomata.

Trump je na društvenim mrežama napisao da je Iran "neopravdano i nepravedno napao dio katarskog postrojenja za ukapljeni prirodni plin".

"IZRAEL NEĆE VIŠE NAPADATI u vezi s ovim iznimno važnim i vrijednim plinskim poljem Južni Pars, osim ako Iran nepromišljeno ne odluči napasti vrlo nevinu zemlju, u ovom slučaju Katar - u kojem slučaju će Sjedinjene Američke Države, sa ili bez pomoći ili pristanka Izraela, masovno dići u zrak cijelo plinsko polje Južni Pars“, poručio je.

SAD i Izrael započeli su rat protiv Irana 28. veljače. U napadima su u Iranu ubijene tisuće ljudi, uključujući njegovog vrhovnog vođu i šefa sigurnosti. Teheran je odgovorio napadima na Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva koje su domaćini američkih vojnih baza. Rat je uzdrmao tržišta i uzrokovao neviđene poremećaje u opskrbi naftom, što je potaknulo nagli porast cijena.

SAD razmatra slanje pojačanja dok rat s Iranom ulazi u novu fazu

6.17 - Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa razmatra raspoređivanje tisuća američkih vojnika kako bi pojačala svoju operaciju na Bliskom istoku, dok se američka vojska priprema za moguće sljedeće korake u svojoj kampanji protiv Irana, rekli su američki dužnosnik i tri osobe upoznate s tim pitanjem.

Raspoređivanje pojačanja bi moglo pomoći Trumpu da dobije dodatne mogućnosti dok razmatra proširenje američkih operacija. Te mogućnosti uključuju osiguranje sigurnog prolaza za tankere s naftom kroz Hormuški tjesnac, misiju koja bi se prvenstveno ostvarila zračnim i pomorskim snagama, rekli su izvori. No osiguranje tjesnaca moglo bi značiti i raspoređivanje američkih trupa na iransku obalu, rekla su četiri izvora agencije Reuters, uključujući dva američka dužnosnika, koje Reuters nije imenovao.

Trumpova administracija također je raspravljala o mogućnostima slanja kopnenih snaga na iranski otok Kharg, središte za 90 posto iranskog izvoza nafte, rekle su tri osobe upoznate s tim pitanjem i tri američka dužnosnika. Jedan od dužnosnika rekao je da bi takva operacija bila vrlo rizična. Otok se nalazi u dosegu iranskih raketa i dronova.

Značajni rizici 

Sjedinjene Države izvele su napade na vojne ciljeve na otoku 13. ožujka, a Trump je zaprijetio da će napasti i njegovu kritičnu naftnu infrastrukturu. Međutim, s obzirom na njegovu vitalnu ulogu u iranskom gospodarstvu, kontrola otoka vjerojatno bi se smatrala boljom opcijom od njegovog uništenja, kažu vojni stručnjaci.

Svaka upotreba američkih kopnenih trupa, čak i za ograničenu misiju, mogla bi nositi značajne političke rizike za Trumpa, s obzirom na nisku podršku američke javnosti iranskoj kampanji i Trumpova obećanja iz kampanje da će izbjeći uplitanje SAD-a u nove sukobe na Bliskom istoku.

Dužnosnici Trumpove administracije također su raspravljali o mogućnosti korištenja američkih snaga radi stavljanja pod nadzor iranskih zaliha visoko obogaćenog urana, rekla je jedna od osoba upoznata s tim pitanjem.

Reutersovi izvori su rekli da ne vjeruju da je raspoređivanje kopnenih snaga bilo gdje u Iranu neizbježno ali su odbili raspravljati o pojedinostima američkog operativnog planiranja. Stručnjaci kažu da bi zadatak preuzimanja iranskih zaliha urana bio vrlo složen i rizičan, čak i za američke specijalne snage.

Dužnosnik Bijele kuće, govoreći pod uvjetom da ostane neimenovan, rekao je da "trenutno nije donesena odluka o slanju kopnenih trupa, ali predsjednik Trump mudro drži sve opcije na raspolaganju".

"Predsjednik je usredotočen na postizanje svih definiranih ciljeva Operacije Epski bijes, uništiti iranski kapacitet balističkih raketa, uništiti njihovu mornaricu, osigurati da njihovi teroristički saveznici ne mogu destabilizirati regiju i jamčiti da Iran nikada ne može posjedovati nuklearno oružje", rekao je.

Pentagon nije komentirao 

Pentagon je odbio komentirati navode. Trump je rekao da njegovi ciljevi nadilaze smanjenje iranskih vojnih sposobnosti i mogli bi uključivati ​​osiguranje prolaza kroz tjesnac i sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje.

Kopnene snage mogle bi pomoći u proširenju njegovih mogućnosti za postizanje tih ciljeva, ali nose značajan rizik. Čak i bez ikakvog izravnog sukoba u Iranu, do sada je u ratu ubijeno 13 američkih vojnika, a oko 200 ih je ranjeno, iako je velika većina ozljeda bila lakša, tvrdi američka vojska.

Godinama je Trump kritizirao svoje prethodnike zbog uključivanja u sukobe i obećao je da će Sjedinjene Države držati podalje od stranih ratova. No, u novije vrijeme odbio je isključiti mogućnost "prisustva vojnika na terenu" u Iranu.

Visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je za Reuters da Trump ima različite mogućnosti da dođe do iranskog nuklearnog materijala, ali nije odlučio kako će postupiti. "Svakako postoje načini da se dođe do njega", rekao je dužnosnik dodajući da Trump "još nije donio odluku."

U pisanom svjedočenju zastupnicima u srijedu, direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard izjavila je da je iranski program obogaćivanja urana uništen napadima u lipnju te da su ulazi u te podzemne objekte "zatrpani i zatvoreni cementom".

Izvori su rekli da rasprave o američkim pojačanjima idu dalje od dolaska amfibijske skupine sljedeći tjedan na Bliski istok, s pridruženom ekspedicijskom jedinicom marinaca koja uključuje više od 2000 marinaca.

No, jedan od izvora primijetio je da američka vojska gubi značajan broj snaga odlukom o slanju nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford u Grčku na održavanje nakon požara na brodu.

POGLEDAJTE VIDEO: Trump komentirao ostavku svog čovjeka za antiterorizam, za NATO poručio: 'Čine vrlo glupu grešku'