Za vikend izlaze na osme parlamentarne izbore u pet godina: Po anketama vodi njihov 'Orban'
Radev, bivši vojni pilot i general zračnih snaga, u siječnju je podnio ostavku na mjesto predsjednika, godinu prije isteka drugog mandata, kako bi se natjecao na parlamentarnim izborima
Bugarska u nedjelju izlazi na osme parlamentarne izbore u pet godina za koje se mnogi nadaju da će okončati sada već kroničnu političku nestabilnost. Prema anketama vodi nova stranka bivšeg predsjednika države Rumena Radeva, kojeg često politički uspoređuju s Viktorom Orbanom, piše Euronews.
Radev, bivši vojni pilot i general zračnih snaga, u siječnju je podnio ostavku na mjesto predsjednika, godinu prije isteka drugog mandata, kako bi se natjecao na parlamentarnim izborima.
Njegova nedavno osnovana stranka Napredna Bugarska, prema posljednjim anketama, vodi s 33 posto potpore, što ga pozicionira kao ključnog čimbenika u budućem parlamentu koji će vjerojatno ponovno biti fragmentiran.
Veliki napredak unatoč političkoj krizi
Izbori dolaze nakon pet godina gotovo trajne krize u kojoj nijedna vlada nije opstala cijeli mandat. Umjesto toga, zemlja je prolazila kroz tehničke administracije, krhke koalicije i kratkovječne saveze koji su se često urušavali usred skandala. Povjerenje javnosti gotovo je isparilo, a odaziv birača u kontinuiranom je padu.
Paradoksalno, Bugarska je u tom istom razdoblju poduzela velike korake u europskim integracijama – pridruživši se šengenskoj zoni i usvojivši euro – često bez funkcionalne vlade ili čak izglasanog državnog proračuna.
U međuvremenu, kašnjenja u reformama usporila su pristup fondovima EU-a za oporavak, što povećava rizik od gubitka milijardi eura.
Masovni prosvjedi
Posljednji kolaps uslijedio je nakon vala masovnih prosvjeda krajem 2025. godine – najvećih u posljednjih nekoliko desetljeća – koji su u početku bili potaknuti spornim nacrtom proračuna, ali su se brzo pretvorili u širi revolt protiv političkog statusa quo.
U središtu gnjeva javnosti bila su dvojica istaknutih političara: čelnik GERB-a i bivši premijer Bojko Borisov te Deljan Peevski, kontroverzni oligarh koji je trenutačno čelnik Pokreta za prava i slobode.
Peevski je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država zbog korupcije i mita. Kritičari ih optužuju da djeluju u tandemu, koncentrirajući moć uglavnom oko Peevskog, iako on službeno nije bio dio vladajuće koalicije.
Prosvjede je djelomično potaknuo oporbeni savez Nastavljamo promjenu – Demokratska Bugarska (PP-DB), koji se pokušao iznova brendirati nakon gubitka vjerodostojnosti zbog ranijeg vladanja upravo s političarima kojima se protivi.
No, baš kad je taj zamah dosegao vrhunac, uskočio je novi kandidat. Radev je rano podnio ostavku i pokrenuo vlastiti politički projekt, pozicionirajući se kao čovjek koji će „razbiti oligarhiju“.
Ankete sugeriraju da bi Radevova Progresivna Bugarska mogla osvojiti prvo mjesto, ali to vjerojatno neće značiti apsolutnu većinu.
Novi Orban?
Njegov uspon potaknuo je usporedbe s Mađarskom i Viktorom Orbanom. S jedne strane, rekordna izlaznost u Mađarskoj koja je okončala Orbanovu 16-godišnju vladavinu ulijeva nadu nekima u Bugarskoj.
S druge, pak, kritičari upozoravaju na drukčiju paralelu: Radev se protivio vojnoj pomoći Kijevu, tvrdio da takva potpora riskira uvlačenje Bugarske u rat i dosljedno pozivao na dijalog s Moskvom.
U nedavnom govoru Radev je oštro kritizirao Bruxelles, optužujući EU da daje prioritet ideologiji pred ekonomskim pragmatizmom.
GERB ostaje na drugom mjestu, Peevskova stranka pozicionira se na četvrtom, a nacionalistička stranka Preporod Kostadina Kostadinova, koja zagovara napuštanje eurozone, nastavlja jačati.
Ishod ovih izbora ne samo da će oblikovati unutarnji put zemlje, već će se pomno pratiti i diljem EU-a, jer blok strahuje od daljnje nestabilnosti u bilo kojoj od svojih država članica, navodi Euronews.
POGLEDAJTE VIDEO