Bombu stavili u sandučić, ubojica ispred kuće: Razotkriveni jezivi Putinovi planovi
Pokušaji ubojstava imaju i drugu svrhu, poput zastrašivanja protivnika Kremlja i iscrpljivanja resursa europskih tijela
Kampanja ruskih ciljanih ubojstava pojačala se nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, navode trojica zapadnih obavještajnih dužnosnika iz različitih zemalja za Associated Press (AP).
U tekstu koji je AP objavio u četvrtak ističe se kako su ruske sigurnosne službe sada drskije u odabiru meta. Uz vojne prebjege, sada ciljaju i ruske aktiviste te pristaše Ukrajine iz stranih zemalja.
"Ova kampanja nije slučajnost ni stjecaj okolnosti. Postoji političko odobrenje", tvrdi visoki europski obavještajni dužnosnik, koji je, kao i druga dvojica, govorio pod uvjetom anonimnosti.
Dužnosnici misle kako je kampanja povezana s ruskim nastojanjima da se potkopaju europske zemlje koje podržavaju Ukrajinu. Zapadni dužnosnici su od početka rata evidentirali su 191 čin sabotaže, podmetanja požara i drugih oblika ometanja povezanih s Rusijom.
Laser na zidu
AP je razgovarao s trojicom ljudi koji su bili mete. Vladimir Osečkin, ruski aktivist koji u Francuskoj živi pod zaštitom zbog straha od atentata, ispričao je da mora zvati policiju svaki put kad želi djecu odvesti u školu ili otići u trgovinu. U travnju prošle godine, skupina Rusa nadzirala je njegovu kuću i okolno područje na jugozapadu Francuske. Sumnja se da su u pripremi atentata snimali videozapise i fotografije.
Policija je privela trojicu od četvorice muškaraca koji su planirali likvidaciju. U sudskim dokumentima se navodi kako su nadzirali Osečkinovu kuću u ljetovalištu Biarritz s ciljem da ga ubiju i potom zastraše sve političke protivnike ruskih vlasti koji žive u Francuskoj. Sva četvorica rođena su u ruskoj regiji Dagestan. Jedan od njih ima više kaznenih presuda, dok je drugi pak naveo kako ga je u Rusiji uhitila sigurnosna služba te da je pobjegao iz zemlje kako bi izbjegao slanje u Ukrajinu.
Osečkin je inače osnivač organizacije za zaštitu prava zatvorenika koji vodi projekt s ciljem razotkrivanja zlostavljanja u ruskom zatvorskom sustavu. Ističe da su prijetnje protiv njega eskalirale nakon što je počeo istraživati navodne ruske zločine u Ukrajini i pomagati prebjezima u bijegu.
U Francusku se preselio 2015., a sedam godina kasnije policija ga je stavila pod zaštitu nakon što su vlasti dobile informacije da je životno ugrožen. "Da nije bilo njih, vjerojatno bih bio ubijen", smatra aktivist, koji je također ispričao kako je jednom prilikom primijetio da se na njegovom zidu pojavio crveni točkasti snop, za kojeg je pretpostavio da je laserski ciljnik oružja.
Ubojica ga čekao ispred kuće
Ruslan Gabasov, aktivist koji zagovara neovisnost ruske regije Baškortostan, u veljači 2025. u Litvi je otkrio skriveni uređaj za praćenje na njegovom automobilu. Policija mu je kazala da ga ne dira te da će oni pratiti ljude koji prate njega.
Nekoliko tjedana kasnije, Gabasov je sa suprugom i petogodišnjim sinom prisustvovao proslavama povodom neovisnosti Litve od Sovjetskog Saveza. Policajci su ga tada nazvali rekli mu da se ne vraća kući. Idući dan saznao je i zašto. "Jučer je uhićen ubojica blizu vaše kuće. Čekao vas je s pištoljem i bio je spreman čekati cijelu noć", rekli su mu iz policije.
Litavske vlasti ponudile su mu opciju da potpuno nestane, odnosno da promijeni ime, preseli se i prekine svoj rad. Međutim, Gabasov je to odbio. Poručio je kako ga mnogi ljudi iz njegove regije vide kao vođu u kampanji za neovisnost. Objasnio je kako je ta pretežno muslimanska regija Kremlju bitna zbog svojih rezervi zlata, ali i zbog činjenice da je veliki broj njezinih muškaraca poslan da se bori u Ukrajini.
"Ne mogu ih sve izdati jednostavno tako da nestanem, pogotovo iz straha. Kakva je razlika ruskim sigurnosnim službama? Mogli bi me ubiti, ili bih se mogao sakriti od svih i prestati se baviti političkim djelovanjem. To je upravo ono što žele", naveo je Gabasov.
Bomba u sandučiću
Vlasti u Litvi dale su istu ponudu aktivistu Valdasu Bartkevičiusu, nakon što je u ožujku 2025. prokazan plan da ga se likvidira bombom postavljenom u njegovom poštanskom sandučiću.
Bartkevičius, koji prikuplja novac za Ukrajinu, također je odbio i ustvrdio kako bi to bila "društvena smrt".
Tužitelji u Litvi su u ta dva slučaja podigli optužnice protiv 13 osoba iz najmanje sedam zemalja. Ističu kako su optuženici djelovali po izravnim naredbama ruske vojne obavještajne službe ili su imali veze s ruskim organiziranim kriminalom. Dodaju da bi se mogli povezati i s drugim slučajevima podmetanja požara i špijunaže diljem Europe.
'Mete neće biti sigurne'
Podsjetimo, nakon što je 2018. u Velikoj Britaniji otrovan bivši ruski špijun Sergej Skripalj, Britanija i druge zapadne zemlje protjerale su stotine ruskih diplomata i špijuna, što je ruskim operativcima otežalo djelovanje u Europi.
Moskva se tako počela oslanjati na posrednike, a jedan dužnosnik za AP tvrdi: "Činjenica da je većina zavjera koje su zapadni dužnosnici objavili od 2022. godine spriječena može upućivati na to da je Rusiji teže provoditi operacije preko posrednika nego preko vlastitih operativaca."
Međutim, pokušaji ubojstava imaju i drugu svrhu, poput zastrašivanja protivnika Kremlja i iscrpljivanja resursa europskih tijela. Dužnosnik spominje i slučaj ubojstva Maksima Kuzminova, pilota prebjega kojem su maskirani muškarci u vojnoj odjeći prijetili smrću na ruskoj državnoj televiziji.
"Jasno je kako ruske sigurnosne službe mogu ubiti nekoga u Europi ako to uistinu žele. Zato mete nikad neće biti sigurne - čak i ako operacija propadne, i dalje morate biti spremni u slučaju da ponovno udare", ocijenio je dužnosnik.
POGLEDAJTE VIDEO: Putin u strahu za život proglasio primirje. Vojni analitičar: 'Rusija ne može dobiti ovaj rat!'