Stručnjak razotkrio pravi izvor brige za Trumpa i Xija: 'To bi onda značilo hladni rat'
Iznenađenje samita je tema Tajvana - Xi je upozorio da bi pitanje Tajvana moglo dovesti do sukoba ako se njime ne bude upravljalo na odgovarajući način te je istaknuo da je to najvažnije pitanje u bilateralnim odnosima. Trump, s druge strane, nije rekao ni riječ o tom 'najvažnijem pitanju'
I to se dogodilo. Američki predsjednik Donald Trump sletio je u Peking kako bi se susreo sa svojim kineskim kolegom, Xijem Jinpingom. Trump je sa sobom doveo vrlo zvučna tehnološka imena: Jensen Huang iz Nvidije, Tim Cook iz Applea, Elon Musk iz Tesle i SpaceX-a, Larry Fink iz BlackRocka, kao i izvršni direktori Mete, Vise, JP Morgana, Boeinga, Cargilla i drugih velikih kompanija. I to je zapravo sve što treba znati o današnjem susretu.
"Danas gledamo vrhunac diplomatskog plesa koji traje već godinu i pol dana, otkad se Trump vratio u Bijelu kuću", kaže za net.hr dr. sc. Zvonimir Stopić, stručnjak za Kinu i profesor Capital Normal Universityja (Peking), ZŠEM.
U posljednjih godinu i pol dana vidjeli smo puno tenzija oko carina, čak i polu prijetnje. Ipak, napominje stručnjak, važno je uočito da Peking i Bijela kuća konstantno razgovaraju. U posljednjih godinu i pol dana, Kina i SAD imali su sedam velikih sastanaka o trgovini i drugim temama na najvišoj diplomatskoj razini, a Xi i Trump čuli su se čak pet puta.
"To nije mala stvar. Oni su u konstantnom kontaktu bili, konstantno razgovaraju", kaže Stopić i dodaje, indikativno je da je Trump sa sobom u Peking doveo šefove velikih tehnoloških kompanija.
Hladni rat po pitanju svega
"To govori da je veliki naglasak oko trgovine, ali i veliki naglasak na tehnologiji i rijetkim metalima. To je sigurno velika stvar. Kina je zemlja koja ima drastično drugačiji pristup upravljanju AI tehnologijama nego što to ima SAD, koji ima prednost u toj tehnologiji. Kina ima prednost u rudarskom sektoru koji gura cijelu tu tehnologiju", objašnjava Stopić.
Podsjeća da je Huang iz Nvidije posljednjih tjedana više puta spominjao dva različita ekosustava AI-a i sugerirao da bi bilo poželjno omekšati pristup prema Kini odnosno, dozvoliti zemlji da kupuje Nvidijine čipove.
"To je važno zbog ekonomske važnosti te firme i zbog međusobne trgovine međutim, važno je i strateški zbog odnosa između zemalja - kako se u budućnosti ne bi stvorila dva različita ekosustava", kaže Stopić napominjući da Kina u AI utrci kaska i pokušava uhvatiti korak s SAD-om.
Problem, međutim, nije u samoj utrci koliko u opasnosti da svijet postane podijeljen na dva potpuno različita i odvojena AI sustava ukoliko dvije svjetske sile ne osnaže trgovinu i suradnju u ovom segmentu. Nastave li se razvijati dva odvojena AI sustava, posljedice bi - napominje Stopić - bile "nevjerojatne".
"Imate dva kompletno odvojena svijeta, koji nemaju veze jedan s drugim, dva svijeta koja su vrlo sugestivna i kroz koje možete upravljati u smjeru u kojem hoćete, naravno, kroz edukaciju. Kina i SAD odnosno, stručnjaci koji se bave time, su vrlo svjesni velikog jaza koji može nastati u budućnosti i to je nešto što nastoje izbjeći jer bi to značilo "hladni rat" što se tiče svega", objašnjava stručnjak.
Otvoren sustav ili djelomična kontrola?
S jedne strane, napominje Stopić, kineski svijet je već prilično odvojen, dok Zapad tek sada postaje svjestan problema i moći koju društvene mreže predstavljaju za društvo. Problema kojeg je Kina, primjerice, svjesna već više od 10 godina i na koji jednako dugo upozorava.
"Naravno, Kinezi koriste kontrolu da održe sami sebe, ali kroz tehnologiju se definitivno može utjecati na generacije. S AI-jem je to još jednostavnije i brže, a postoji i jedna strukturno problematična stavka u samom pristupu: Kina razvija AI na način da država ima primat i restrikcije u upravljanju AI-jem, dok Amerikanci, liberalne demokracije, žele da se to slobodno razvija. I jedna i druga strana su svjesne problema", kaže Stopić.
"Kina je predlagala da se stvori međunarodni sustav upravljanja AI-jem. Nešto otprilike kao kad se nuklearno oružje pojavilo pa je u jednom trenutku morao stvoriti sustav upravljanja proizvodnjom i širenjem nuklearnog naoružanja. Kina već sad želi da se o nečem takvom počne pričati jer su svjesni da bi to moglo napraviti problem za budućnost. To su ozbiljne stvari. Kad slušate intervjue s bilo kime iz ovih velikih AI kompanija, oni su vrlo svjesni dimenzija tih problema", dodaje stručnjak.
Što su dva AI sustava bolje povezana, kaže Stopić, to bolje za cijeli svijet. "I jedna i druga strana su otvorene za to. Bolje je da postoji balans između tih zemalja: bilo kakva trgovina, pregovori, protok ljudi - to malo ublažuje granice, umanjuje strah i povećava povjerenje. Onda se može nešto graditi, može se disati.
To je danas ključno pitanje svih pametnijih političara i CEO-a - AI i robotika sve drastično mijenjaju u jeku niskog nataliteta u razvijenom dijelu svijeta. To kompletno mijenja čak i strukture nekih država. Kina je poprilično opterećena svojom demografijom, tehnologijom budućnosti, a to se vidi i kod Amerikanaca - nema više starih poslova. Ima nekih novih poslova, ali nitko ne zna koji će to poslovi biti. To su stvari o kojima ozbiljni političari i ozbiljni stručnjaci razmišljaju", kaže Stopić.
A Tajvan?
Iznenađenje samita je tema Tajvana - Xi je upozorio da bi pitanje Tajvana moglo dovesti do sukoba ako se njime ne bude upravljalo na odgovarajući način te je istaknuo da je to najvažnije pitanje u bilateralnim odnosima. Trump, s druge strane, nije rekao ni riječ o tom "najvažnijem pitanju", a komentirajući kako je prošao sastanak s Xijem, novinarima je tek kratko rekao: "Odlično je. Odlično mjesto. Nevjerojatno. Kina je prekrasna." Za Stopića, ovo nije neobična reakcija.
"Tajvan, Ukrajina, Iran - to je danas. AI je sutra, to je tema za sutra", kaže. "Te dvije zemlje su izrazito fokusirane na to tko će imati prednost i tko će biti održiv ili snažan sutra, ne danas. Jer, danas je jasno - znamo točno tko je danas i kako stoji, ali sutra je ono što je bitno. Sve ovo što se događalo kroz godinu i pol dana događalo se da se vidi što će biti sutra odnosno, gdje će ove dvije zemlje stajati za dest godina - da izađe na vidjelo tko je koliko rezigniran i sposoban i kako će svijet izgledati za deset godina", kaže Stopić.
Xi je po pitanju Tajvana, dodaje stručnjak, poslao dva signala.
"Jedan je prema van, prema Amerikancima, da budu svjesni. I Amerikanci su svjesni - nije to što su sada čuli ništa novo i što nisu očekivali. Ali je i vijest prema unutra, prema Kini: Xi mora demonstrirati da je jak pred Kinezima i prema Partiji. I ja bih rekao da veću težinu ima ta izjava prema unutra nego nužno prema van. Jer, mi vani to znamo, američki diplomati to znaju, Trump to zna. Nije to sad ništa novo. Ali je bilo bitno da se Xi susretne s američkim predsjednikom, da mu kaže to oči u oči i da to Kina čuje - da se Xi Jinping ne boji Amerike i da se Kina ne boji Amerike. To je simbolika toga - više poruka partiji, poruka Kini. Trump je tu izjavu očekivao - pričali smo o poštovanju i Trumpu, koga on poštuje i ne poštuje - Xi je osoba koja mu kaže 'Gledaj, tu je granica. Možemo pričati o svemu, ali to je apsolutna granica i preko te granice se pada u vodu'", zaključuje Stopić.