BiH nakon Schmidta? Gjenero: 'Žalosno je da se svi vesele, ali ta ideja je suicidalna'
Schmidtov mandat trajao je pet godina. Bio je jedan od istaknutijih visokih predstavnika za BiH, čije su oštre izjave i jednako oštri potezi, često završavali na medijskim naslovnicama
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt potvrdio je u utorak pred Vijećem sigurnosti UN-a da odlazi s mjesta visokog međunarodnog predstavnika za BiH (OHR), a SAD je najavio da će njegovi nasljednik započeti gašenje tog tijela i prijenos njegovih ingerencija na državne vlasti. Njemački političar je ovoga vikenda objavio da se povlači nakon petogodišnjeg mandata, a u New Yorku je potvrdio da odlazi u lipnju kada bi se trebao imenovati njegov nasljednik.
Schmidtov nasljednik trebao bi se saznati početkom lipnja kada u Sarajevu zasjeda Vijeće za provedbu mira u BiH. Zbog ove odluke, politička scena u BiH se uskomešala. Čelnici pojedinih stranaka smatraju, vrijeme je da preuzmu kormilo nad zemljom. Milorad Dodik u ekstazi. Schmidt je, kaže, provodio samovolju poništavanjem zakona i zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske, na kraju i izmjenom Krivičnog zakona BiH po kojem je Dodik kasnije osuđen na zatvorsku kaznu.
Ne tako brzo - poruka je visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku, Kaje Kallas - zamjena za Schmidta sigurno će se pronaći.
"Ministri su se složili da je u interesu EU-a da se ne dopusti da BiH skrene s europskog puta te da moramo ostati ujedinjeni i pronaći njegova nasljednika", rekla je Kallas te naglasila da zapadni Balkan predstavlja strateški prioritet za EU.
Često izazivao polemike
Schmidtov mandat trajao je pet godina. Bio je jedan od istaknutijih visokih predstavnika za BiH, čije su izjave se izjave i potezi pomno pratili, analizirali te izazivali polemike među političarima u BiH.
Kakvo je nasljeđe Schmidt ostavio Bosni i Hercegovini i može li zemlja krojiti budućnost bez "krovne" funkcije Visokog predstavnika, za net.hr komentirao je politički analitičar Davor Gjenero koji uvodno kaže, Schmidt ni po čemu nije bio kontroverzan i velika je šteta što odlazi prije općih izbora u BiH, koji se održavaju u kasnu jesen.
Očito je da je borba za njegova nasljednika već počela, u balkanskim medijima se licitira s imenima kandidata, i ni jedno od tih imena ne djeluje "impresivno”, kaže stručnjak. Za Schmidta dodaje, radi se o možda najbolje pripremljenom Visokom predstavniku do sada.
"Schmidt je vrhunski državni službenik, bio je i političar, ali je prije svega odlično obrazovani pravnik. Sve to su bile njegove kvalifikacije za dobro obavljanje ovog posla. Prvi visoki predstavnici "Bonske ovlasti” koje im omogućuju donošenje uredbi sa zakonskom snagom, "nosili su prokleto nisko” i lako ih potezali. Schmidtov prethodnik, odličan austrijski diplomat, ujedno i lider slovenske manjine u Austriji, sa puno skrupula se odnosio prema "bonskim ovlastima” i za njima je posegnuo tek zadnjeg dana svog mandata, kad je kriminalizirao negiranje genocida i veličanje ratnih zločina", kaže Gjenero.
Efikasan potez u izbornoj noći
"Schmidtova intervencija u kazneno zakonodavstvo bila je svojevrsna bomba pod njegov mandat, jer je iz nje proizašla obveza sankcioniranja Milorada Dodika i njegove kamarile, što je Schmidtu bilo teško provedivo uz disfunkcionalnu sudbenu vlast u BiH", nastavlja Gjenero dodajući da je Schmidt za bonskim ovlastima posegnuo "vrlo oprezno i jako efikasno" u izbornoj noći, revidiranjem ostvarivanja pasivnoga biračkog prava.
"Kao ozbiljan pravnik i iskusni državni službenik znao je da vrijeme pred izbore nije pogodno za takvu intervenciju, jer da će bi njegova odluka postala dijelom kampanje. Zato je potez povukao nakon što su građani glasali, a prije nego što su se oblikovali Domovi naroda u koje se predstavnike bira posredno. Nije se radilo o kontroverznom potezu, nego o minucioznoj pravnoj bravuri", kaže Gjenero.
Spor s Amerikancima razlog ostavke?
Schmidt je eliminirao Dodika, ali njegov mandat došao je u slijepu ulicu nakon što je Dodik istrgovao skidanje sankcija s američkom administracijom i uspio zbog nefunkcionalnosti sudstva u drugom BiH entitetu opstati na mjestu predsjednika najveće entitetske parlamentarne stranke, objašnjava Gjenero.
Kaže da je ključ Schmidtova prijepora s američkom administracijom i otpravnikom poslova SAD u Sarajevu vezan uz Južnu plinsku interkonekciju, koja je ugovorena pod uvjetima koji "nisu u skladu s acquisom i europskom energetskom regulativom".
"Kao najveći problem u provođenju tog projekta otvara se pitanje raspolaganja državnom imovinom, koju je još Visoki predstavnik Paddy Ashdown zamrznuo ranih 2000-ih. Upravo je pitanje upravljanja državnom imovinom ono oko kojeg je došlo do spora između Schmidta i administracije predsjednika Donalda Trumpa. Jasno je da u sadašnjim uvjetima sve tri političke klase u BiH, i ona srpska, i ona hrvatska, pa i ona bošnjačka, imaju interesa biti naklonjeni američkom stavu, a ne Schmidtovu čuvanju državne imovine pod zaštitom. Pitanje odnosa prema javnom dobru ono je u kojem dolazi do nikad veće razlike u stavovima između američke administracije i Bruxellesa, a Schmidt pada kao žrtva činjenice da su okolnosti daleko povoljnije za američki, nego li za europski interes i stav", kaže Gjenero.
'Dodikova retorika je primitivna'
O Dodikovom "slavlju" radi odlaska visokog predstavnika te o uvredama koje je Dodik uputio na račune Kaje Kallas radi najave da će EU svakako imenovati Schmidtovog nasljednika, Gjenero kaže, "Dodikova retorika je primitivna, a kad se balkanski primitivac usmjeri na osobu koja je jedna od najozbiljnijih unutar današnje eurokratske elite, gospođu Kallas, to je jednostavno groteskno".
"Jasno je da EU pokušava svojom politikom utjecati na kakvu takvu konsolidiranost BiH, a da je glavni Dodikov interes poticanje centrifugalnih procesa i raspad države. Žalosno je da se sve političke klase u BiH vesele Schmidtovu odlasku. Pritom mislim da i krug oko HDZ-a BiH, a pogotovo bošnjačka elita, pritom ozbiljno griješe. Schmidt je zastupao europska načela u BiH, zastupao ih je u ograničenom obliku, sputan problemima. Uz svo nastojanje, i njegovo i dijela europske elite, Bosna i Hercegovina nije uspjela pokrenuti pretpristupni reformski proces, prijeti joj ostajanje bez sredstava za "oporavak i otpornost”, a izgubila je faktično otvaranje pristupnih pregovora, što je bilo moguće postići. U takvim okolnostima zagovarati gašenje ureda OHR-a i ukidanje Visokog predstavnika ka najvišeg civilnog autoriteta u BiH, jednostavno je suicidalno za jedinstvo BiH", smatra stručnjak.
Funkcija visokog predstavnika za BiH uvedena je nakon rata i sklapanja Daytonskoga sporazuma jer je bilo jasno da političke klase u BiH nisu sposobne međusobno komunicirati te da nisu dorasle sklapanju bilo kakvih kompromisa.
"Većina političara u BiH nije bila svjesna da je jedinstvena, održiva i funkcionalna BiH vrijednost koju valja očuvati. Nije se očekivalo da će potreba za vrhovnim autoritetom u zemlji, koji ima pravo tumačiti sve odluke vezane uz civilne vlasti, biti potrebna i trideset godina nakon uspostavljanja mira", zaključuje Gjenero.
Podsjetimo, Ured Visokog predstavnika u BiH je od kraja 1995., a prvi Visoki predstavnik bio je bivši švedski ministar vanjskih poslova Karl Bildt.
POGLEDAJTE VIDEO 'Kolonijalni gospodar' Schimdt prozvao BiH: 'Dosta mi je ovoga. Tako se ne ide u Europu'