Brinu li Hrvate više uvjeti za kredite ili cijene stanova? Ključni problem im je nešto drugo

Hoće li kupnja vlastitog doma uskoro postati još teža? To je pitanje ponovno se otvorilo nakon što je objavljeno da Hrvatska narodna banka razmatra mogućnost dodatnog pooštravanja uvjeta za odobravanje stambenih kredita, ako se rizici na tržištu nastave povećavati.

Stručnjaci upozoravaju da su već postojeće mjere usporile tržište nekretnina, dok pojedini smatraju da dodatna ograničenja nisu potrebna jer je udio građana koji imaju problema s otplatom stambenih kredita i dalje nizak. Među mogućim novim mjerama spominju se stroži omjer kredita i prihoda kućanstva, niži dopušteni iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine ili kraći rokovi otplate.

Upravo zato pitali smo čitatelje što ih više brine – uvjeti za dobivanje stambenog kredita ili sve više cijene nekretnina. Odgovori pokazuju da velik dio građana smatra kako problem nadilazi i kredite i cijene stanova te da je riječ o puno širem pitanju životnog standarda.

'Brine me sve'

Više čitatelja poručuje kako je najveći problem svakodnevna egzistencija. Jedan čitatelj smatra da građane najviše brine kako preživjeti od plaće do plaće, dok drugi zaključuje da ih "brine sve", aludirajući na sve veći financijski pritisak na kućanstva.

„Brine ih kolika je stanarina u Njemačkoj i kako što prije dobro naučiti njemački“, jedan je od komentara.

Pojedini 'komentatori' smatraju da si prosječni građani više ne mogu priuštiti kupnju stana. Jedna čitateljica ističe kako nekretnine u Hrvatskoj sve češće kupuju strani državljani, dok domaći građani, posebno u većim gradovima poput Zagreba, Splita ili Rijeke, teško mogu doći do vlastitog doma bez iznimno visokih primanja ili značajne ušteđevine.

Drugi upozoravaju da problem nisu samo kamatne stope i uvjeti kreditiranja, nego i način na koji funkcionira tržište nekretnina. Jedan čitatelj smatra kako u Hrvatskoj nedostaje jasna kategorizacija nekretnina te da se cijene često formiraju neovisno o lokaciji, kvaliteti ili dostupnosti javnih usluga. Ističe kako nekretnine u manjim sredinama dosežu cijene koje nisu u skladu s mogućnostima zarade i kvalitetom života na tim područjima.

'Nisu sporni samo krediti'

„Nisu sporni samo krediti, nego i potpuno neuređeno tržištu nekretnina. Za razliku od mnogih drugih EU država, u RH stambeni prostor jednako cijene u blizini metropole i u pri***dini donjoj, nije bitno gdje je i u kakvom je stanju, bitno da se cijena nabije“, piše čitatelj Net.hr-a.

Otvorilo se i pitanje usporavanja tržišta. Jedan čitatelj smatra da je prodaja nekretnina posljednjih mjeseci znatno usporila te da je tomu djelomično pridonio porez na prazne nekretnine, zbog čega se dio vlasnika, prema njegovom mišljenju, okreće drugim oblicima ulaganja.

U raspravu se uključio i profil 'Nekretninski insider', koji za sebe kaže da su grupa entuzijasta i stručnjaka - pravnika, agenata, ekonomista, inženjera i investitora - koji tržište nekretnina analiziraju kroz oči struke.

Odgovarajući na tvrdnje o porezu na prazne nekretnine, navode kako on zasad nije dovoljno visok da bi značajnije promijenio ponašanje vlasnika.

Ključni problem

„Kad stopa bude postotak tržišne vrijednosti, tada će biti efekta. Ovi što imaju 'prazan stan' su u velikoj većini: A) stranci koji imaju jedan stan na obali, pa dođu povremeno. B) naši koji imaju vikendicu negdje koju koriste za sebe. C) investitori koji su izgradili stambene zgrade pa im se računaju prazni stanovi do prodaje“, ističu.

Uz ozbiljne komentare, dio čitatelja raspravu je iskoristio i za političke te satirične opaske, pa su umjesto cijena stanova i uvjeta kreditiranja kao najveće brige građana navodili aktualna društvena i politička događanja.

Iako su odgovori bili različiti, većina komentara pokazuje da građani pitanje stanovanja ne promatraju isključivo kroz kamatne stope ili cijenu kvadrata. Za mnoge je ključni problem što rast cijena nekretnina, visoki troškovi života i sve zahtjevniji uvjeti financiranja kupnju vlastitog doma čine sve nedostižnijom za prosječnog građanina.