Testira li Iran Trumpovo strpljenje? Avdagić: 'Oni na temelju memoranduma to ne mogu raditi'

Sjedinjene Američke Države izvele su desetke zračnih napada na Iran u kojima je, prema informacijama američke vojske, pogođeno više od 80 vojnih ciljeva. Odmazda je to za gađanje tri tankera u Hormuškom tjesnacu od strane Teherana, koje je Iran izveo unatoč potpisanom memorandumu.

SAD je također najavio da zbog iranskog napada na tankere povlači licencu kojom je odobrena prodaja iranske nafte. Na pitanje novinara, znači li to da je primirje s Iranom završeno, američki predsjednik Donald Trump je rekao: "To je vrlo zanimljivo pitanje. Za mene, mislim da je gotovo. Ne želim više imati posla s njima. Što se mene tiče, gotovo je. Razgovarat ću s našim pregovaračima, oni žele pregovarati. Što se mene tiče, samo je gubljenje vremena baviti se njima."

Podrška američkim udarima stiže i od glavnog tajnika NATO Saveza. Na NATO samitu u Ankari, na kojem i Trump sudjeluje, Mark Rutte je izjavio da je najnoviji val američkih napada na Iran bio "apsolutno nužan". "Mislim da je to bilo apsolutno nužno. Kada imate primirje, a Iran ga u biti krši - kao što smo vidjeli jučer u napadima na brodove - smatram da je bilo apsolutno ključno da Sjedinjene Države odlučno reagiraju", poručio je Rutte.

'KRŠE PRIMIRJE' /

Rutte podržao američki napad na Iran: 'Mislim da je to bilo apsolutno nužno'

Iransko glavno zapovjedništvo najavilo je "snažan odgovor" na američku odmazdu, optužujući SAD za "očigledan čin agresije" te zaprijetilo da će sve američke baze u regiji biti "legitimne mete vojnih dronova", što ponovno ugrožava zaljevske zemlje, američke saveznike. Iran je osudio i povlačenje licence na prodaju iranske nafte. Tom se odlukom, tvrdi, krši Islamabadske memorandum o završetku rata - onaj isti koji je napadom na tankere već prekršen. 

Što bi mogao biti sljedeći američki potez, za Net.hr komentirao je geopolitički analitičar Denis Avdagić.

Ozbiljna eskalacija 

"Oni su napali dva trgovačka broda i to je već samo po sebi ozbiljna eskalacija", kaže Avdagić napominjući da se Iran memorandumom obvezao na siguran prolaz brodova. "I to sve zato što oni smatraju da ta plovila nisu postupila po onome kako oni smatraju da su trebala postupiti odnosno, polovili su kroz Omansko more. Dakle gađali su ih u moru susjedne zemlje", dodaje Avdagić napominjući, u pitanju je ozbiljna eskalacija Irana.

"Dopustiti da se to tako odvija bi bilo vrlo problematično. Očigledno se nitko drugi neće petljati, a američka strana je reagirala i prvi put, a ovaj put i žešće. Vratili su i sankcije", kaže analitičar dodajući da su Amerikanci morali reagirati kako se ovakve stvari ne bi nastavile. 

"To je bitno i nama u Europi. Uvozi se katarski plin, LNG plin u europske države. Dopustiti da oni to rade i odlučuju tko može proći, da uvode naknadu pa će biti skuplji energenti - oni na temelju memoranduma to ne mogu raditi. Obvezali su se da će biti siguran promet. Čak i pod uvjetom da smatraju kako ti brodovi idu prema minama, postoji način na koji reagiraš. U krajnjoj liniji, brod koji ide prema mini ne moraš raketirati", kaže Avdagić o najnovijim iranskim napadima dodajući kako ga čudi da više zemalja nije reagiralo. "Čudi me da nije više čelnika podržalo signal SAD i poslalo jasnu poruku Iranu da to nije dopustivo", napominje. 

'RAZORAN ODGOVOR' /

Trump: 'Primirje s Iranom je gotovo. Ne želim više imati posla s njima'

Koje opcije SAD ima na raspolaganju?

Trump nije sklon dugotrajnim ratovima poput svojih prethodnika. To daje naslutiti i njegova najnovija izjava s NATO samita. Međutim, redoviti incidenti u Hormuškom tjesnacu otvaraju bojazan od onoga što se Trump zakleo obustaviti, a to je trajna američka prisutnost u nekoj zemlji ili regiji. Nastavi li Iran s incidentima, Avdagić kaže da SAD ima na raspolaganju nekoliko opcija: jedna je da odustane od svega, druga da selektivno kažnjava svako kršenje i popušta nakon toga - scenarij koji gledamo - i treće, da pokrene punu eskalaciju po uzoru na inicijalni američko-izraelski napad na Iran. Opcija je to koju Trump nikada nije isključio. 

"Ta opcija bi nanijela velike konzekvence i uopće je upitno što je njen ishod, pogotovo ako će se krenut udarati po infrastrukturi - onda govorimo o mogućnosti da udare desalinizacijska postrojenja, a to bi se vjerojatno prenijelo na širu regiju i na naftovode, rafinerije. Znači, moglo bi nas uvesti u teški energetski globalni kaos", kaže Avdagić napominjući da je i zatvaranje Hormuškog tjesnaca već dovoljno velika prijetnja, pogotovo zemljama trećeg svijeta.

NOVA ESKALACIJA /

SAD opet napao Iran: 'Oštro osuđujemo napade, kršite sporazum'

Na pitanje, trebaju li se NATO članice angažirati u osiguravanju sigurne plovidbe Hormuškim tjesnacem, Avdagić kaže: "Tiče nas se, ali niste strana u postupku što se tiče memoranduma i ne možete dolaziti nepozvani. Treba vidjeti što će se događati s tim memorandumom odnosno, što će uslijediti nakon ove razmjene vatre u kojem vidimo da SAD nosi primat i jako udara. Pitanje je je li iranska strana u ovom uzvratu uspjela pogoditi bilo što ili su svi projektili srušeni putem protuzračne obrane u Kuvajtu i Bahreinu", dodaje.

Analitičar kaže kako u drugoj fazi nije nemoguć scenarij prisutnosti europskih ili zapadnih mornarica u osiguranju Hormuškog tjesnaca: "Dosta su politički razgovori odmakli, ali i oni tehnički". Avdagić ističe da se to prije svega odnosi na zemlje koje imaju raspoloživu mornaricu za sudjelovanje u jednoj takvoj misiji, poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije. Ističe kao primjer odnos prema somalskim piratima gdje su svi sudjelovali i kooperirali.

"Taj problem je manje-više zatvoren upravo sudjelovanjem i kombinacijom sudjelovanja i država i onih koji su prolazili u blizini somalskih voda. Ali za sve to ćemo morati pričekati da vidimo što će se događati s memorandumom i hoće li možda američka strana zatražiti da se formira takva misija", kaže Avdagić. "Idealno bi bilo da Vijeće sigurnosti donese rezoluciju i podrži misiju koja bi se mogla baviti čišćenjem mina i osiguravanjem prolaza", dodaje. 

Ruski žele slomiti moral u Kijevu 

Rusija u međuvremenu nemilosrdno udara po Kijevu, u znak odmazde za ukrajinske napade na ruske naftne rafinerije diljem zemlje. Avdagić kaže, to je pokušaj slamanja ukrajinskog morala. "Vrlo taktički pristupaju. Žele slomiti moral u prijestolnici. S ovom količinom ubojitih sredstava kojom se raketira Kijev - razlomite to na crtu razgraničenja, to će biti relativno slabi udari. Dakle, fokusirali su se da nanesu što je više moguće štete. Pokušavaju uzvratiti na ovu vrstu ofenzive koju Ukrajina provodi u Rusiji. To sve skupa nanosi veliku štetu samoj Rusiji, ali vidimo da je Ukrajina istovremeno pod stravičnim udarima, a da se crta bojišnice ne miče bez obzira, niti na jednu niti na drugu stranu", kaže Avdagić. 

Analitičar napominje da u Rusiji još nije došlo do ozbiljnog zamora ratom. "Vidite da, po informacijama koje dolaze, rusko stanovništvo se ne buni, ne vidimo da postoji netko tko je u tom smislu izazivač Putina i očigledno je da je čitava ta povlaštena kasta ulovljena u situaciju u kojoj žele pobjedu i ne vide alternativu, osim da se nastavi ovo kako je funkcioniralo do sada. Zato bi trebalo malo diplomatske umješnosti. Možda bi Europa trebala započeti ozbiljnije razgovore. Ciparski model, neki kažu i korejski - to su stvari koje mogu biti neko rješenje. Ali, svijet očigledno nema kapacitet da se bavi s dvije velike krize istovremeno, a SAD očigledno isto nije toliko predan rješavanju pitanja Ukrajine, sve dok se primarno bavi pitanjem Irana i budućnosti Hormuškog prolaza", kaže Avdagić. 

NOVI SAVEZ /

Zelenski objavio tri nova sporazuma: 'Danska, Estonija i Nizozemska jačaju suradnju s Ukrajinom'

Do sada se, u rješavanju ili barem zamrzavanju rata u Ukrajini, velika nada polagala u američke međuizbore. Trumpu - koji je na početku mandata obećao zaustaviti rat - koristilo bi okončanje dva velika sukoba uoči međuizbora. Umjesto toga, njegov fokus je na Bliskom istoku, dok europskim saveznicima upućuje javne kritike na NATO samitu. 

"On si ne može pomoći", kaže Avdagić. Toliko se zakopao s jednom vrstom retorike da tu više nema iskopavanja. On sada jednostavno tako funkcionira i privikao se da je malo onih koji će odgovoriti ili odbrusiti na brutalne napade. Vidjeli smo da si to nije htjela dopustiti ni talijanska premijerka. S jedne strane, rekli bi da se njemu žuri da zatvori te vanjskopolitičke, vojne izazove upravo zbog međuizbora, makar i šlampavo i nedorečeno međutim, pokazuje se da on jednako tako ne želi imati percepciju gubitnika. Upravo zato drugačije pristupa, selektivnim jakim napadima, nadajući se da to može polučiti efekt. Koliko dugo to može trajati, to je pitanje. Mislim da tu čak i Republikanci - pogotovo oni koji će sudjelovati na međuizborima i to bi im moglo nanijeti štetu - ne mogu previše utjecati na Trumpa, kad on sam odluči s nečim nastaviti. Možete izglasati nešto u Kongresu, Senatu i u kontekstu Irana, i vidite koliko to za Trumpa vrijedi", zaključuje Avdagić.