Žigman nemoćan u HNB-u? Ekonomisti objasnili što ga čeka: 'Nekog velikog posla tu nema'

Na sastanku parlamentarne većine u srijedu ujutro dogovoreno je da će novi šef Hrvatske narodne banke (HNB) biti dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e - Ante Žigman. Sabor je, podsjetimo, dan ranije razriješio dužnosti dosadašnjeg guvernera Borisa Vujčića.

O novom guverneru možete više pročitati OVDJE, a zavirili smo i u njegovu imovinsku karticu.

Upitali smo i ekonomske stručnjake kako komentiraju izbor Žigmana za čelnu poziciju HNB-a.

PA ODAKLE? /

Šefica HUB-a: 'U Hrvatskoj se do 70 posto nekretnina kupuje gotovinom, po tome smo rekorderi'

Novotny: 'Nije iznenađenje' 

Ekonomist Damir Novotny kaže za net.hr da izbor Žigmana nije iznenađenje. "Ja sam to očekivao. Ako bismo analizirali 'bazen' mogućih kandidata nasljednika profesora Borisa Vujčića, to su mogli biti nasljednici iz banke - njegovi viceguverneri - ili netko tko se bavi regulatornim pitanjima u financijskom sektoru. S obzirom na to da je - u smislu vođenja monetarnih politika - Hrvatska narodna banka većinu svojih ovlasti prenijela na Europsku središnju banku ulaskom u eurozonu, ostaje uloga HNB-a kao regulatora i nadzornika bankarskog sektora. Sličnu ulogu ima Hanfa kao regulator i nadzornik nebankarskih financijskih institucija. U tom kontekstu podijeljenih uloga i nastavka uloge HNB-a kao nadzornika bankarskog sustava i regulatora bankarskih institucija, vidim da bi gospodin Žigman, koji je na čelu Hanfe, mogao biti logično rješenje", kaže Novotny koji dodaje, Žigmanovo iskustvo rada u Hanfi može biti korisno i kod HNB-a.

Vedriš: 'Dobar izbor'

Da je Žigman ozbiljan čovjek s respektabilnom profesionalnom karijerom, smatra i ekonomist Mladen Vedriš. "Uključuje i središnje bankarstvo gdje je bio u jednom razdoblju. Po onome kako je prihvaćen i u međunarodnoj financijskoj zajednici - a to je važno obzirom na članstvo u eurozoni - mislim da je to dobar izbor i izbor jednog profesionalca koji će znati naći ravnotežu između nacionalnih interesa - koliko god da HNB usko surađuje s Europskom središnjom bankom - i balansirati između nacionalnih interesa i uklopljenosti u međunarodnu europsku i globalnu financijsku zajednicu. Dobar izbor i čovjek koji će znati taj posao dobro raditi", kaže Vedriš. 

Jurčić: 'Logično rješenje'

Izbor Žigmana nije iznenađenje niti za ekonomista Ljubu Jurčića. "To je jedno od logičnijih rješenja, s time što Ante Žigman vodi Hanfu - on nadzire jedan dio financijskog sustava koji je blizak sa monetarnim sustavom odnosno, centralnim bankarstvom, a i bio je jedno vrijeme u HNB-u", kaže Jurčić dodajući da je Žigman bio "odličan student" te da je discipliniran i odmjeren sugovornik. 

"On je dosta discipliniran i konzervativan komunikator. Neće istrčavati s izjavama i žuriti. Imat će veliku plaću, neće imati velike odgovornosti ni poslove, uglavnom će se baviti analizama koje malo tko čita i bit će uglavnom dobro plaćen. Ali što se tiče mogućnosti da nešto napravi, čitava Hrvatska narodna banka, naša monetarna politika je bila kriva od samog početka", kaže Jurčić. 

'PRITISAK JE' /

Povratka na staro nema? Stručnjakinja objasnila zašto hrana ne pojeftini kada padne cijena goriva

Grijesi iz prošlosti

HNB je, podsjeća Jurčić, još od 1994. dozvolio da druge valute obavljaju funkciju novca u Hrvatskoj, iako smo imali hrvatsku kunu. Jurčić smatra, to je "grijeh centralne banke koja ima zadatak čuvati vlastiti monetarni sustav i područje".

"Oni to nisu obranili, čak su vodili i pogrešnu politiku. Drugo, odredili su i proglasili stabilan tečaj na štetu Hrvatske. Postavlja se pitanje, zašto su odredili stabilan tečaj koji je štetio i uništio hrvatsko gospodarstvo? Što se tiče građana, dopustili smo deviznu klauzulu, da ljudi posuđuju u stranom novcu u unutrašnjem prometu, što je isto tako bilo potpuno pogrešno s monetarne politike. Sve te stvari su odrađene od 1994. do 2000. i pogotovo 2010. Tako da, de facto, nekog velikog posla u Narodnoj banci nema. Mi smo jednostavno podružnica i ured Europske centralne banke, a europska monetarna politika se neće usklađivati i prilagođavati Hrvatskoj nego će se prilagođavati i voditi prema zahtjevima velikih zemalja - Njemačke, Francuske, Italije, dijelom Španjolske, Nizozemske, Austrije", dodaje Jurčić.

Ukratko, nema za Žigmana tu prevelikih ovlasti. 

"Ako je njemačka privreda ili gospodarstvo pregrijano, onda će biti restriktivna monetarna politika, a možda u Hrvatskoj nije pregrijano, možda je ohlađeno. Sad, hrvatsko gospodarstvo bi trebalo zagrijati, trebali bi voditi ekspanzivnu monetarnu politiku, ali bitnija je za Europu stabilnost njemačkog i francuskog gospodarstva, talijanskog i onda će se voditi restriktivna monetarna politika ili obrnuto. Znači, neće se monetarna politika usklađivati prema Hrvatskoj, ali će u Europskoj komisiji reći - dajte Hrvatima sto milijuna eura da ne plaču", kaže Jurčić. 

BORBA /

Kako kriza utječe na život? 'Ako kreneš na more bez dovoljno goriva i motor stane - nema te nigdje'

Šteta je učinjena 

"To su sve štete hrvatske monetarne politike koje su odrađene prije Ante i Vujčića" - napominje Jurčić - "Ali danas, kad imamo euro, vrlo su male mogućnosti i nema znanja u Hrvatskoj da se to promijeni. Prije svega, to bi trebalo politički. Ali napravili smo grešku prije eura, a politika je to proglasila kao genijalno rješenje. Zapravo je to bilo zlatno tele", smatra Jurčić i podsjeća da sada "relativno dobro živimo zato što smo povukli velike novce iz Europe".

"Građani vole euro, ali proizvođači, baš i ne znam. Moneta je slika gospodarstva. Ali čija je sada euro slika: njemačkog ili hrvatskog gospodarstva? Tko određuje sad tu vrijednost eura? Korist od eura imaju sve zemlje koje su prosječno razvijene. Ako je prosjek Europe 40.000 eura po glavi stanovnika, onda zemlje koje imaju preko toga imaju korist od eura, a one koje imaju manje od tog prosjeka imaju štetu od eura. A mi smo na 23.000 eura po glavi stanovnika", podsjeća Jurčić.

Posljedica je, napominje, da se zemlja koja uđe u eurozonu, ali nema razvijenu proizvodnju, odmiče od uzlazne putanje odnosno, euro ne doprinosi njezinom razvoju. "Zato što politika centralne banke Europe nije prilagođena neefikasnim, nego efikasnijim razvijenijim zemljama i donose se mjere koje će, na primjer, Njemačku dizati na 50.000 eura po glavi stanovnika, a te mjere apsolutno ne pomažu da se Hrvatska digne. Zato, Anti (Žigmanu) je super ako to može izdržati. Samo se treba potruditi da pametno i umjereno priča, napadne malo banke radi velikih profita, malo ograniči kredite, otpusti kredite, ali to je sve", zaključuje Jurčić. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!