Filipović na međunarodnom samitu: 'Ključno pitanje više nije samo od čega će ljudi živjeti'

Prošli tjedan u Istanbulu je održan 29. Eurasian Economic Summit, međunarodni skup koji je okupio brojne političke i gospodarske dužnosnike iz Europe i svijeta. Glavna tema ovogodišnjeg summita bila je „Energy and Economy in the Post-War World“, a raspravljalo se o globalnim gospodarskim izazovima, energetskoj sigurnosti te utjecaju novih tehnologija na društvo i tržište rada.

Foto: Stefano Miliffi

Na summitu su sudjelovali brojni aktualni i bivši politički lideri, među kojima bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, bivši predsjednici Republike Hrvatske Stipe Mesić i Ivo Josipović, bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, potpredsjednik Republike Turske Cevdet Yilmaz, ministrica energetike, rudarstva i mineralnih resursa Sjeverne Makedonije Sanja Bozhinovska, gradonačelnik Istanbula Davut Gül, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, bivši premijer Škotske Jack McConnell, bivši predsjednik Slovenije Danilo Türk, bivši predsjednik Sjeverne Makedonije Đorđe Ivanov, bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović te bivši predsjednik Turske Abdullah Gül.

Foto: Stefano Miliffi

Uz političke dužnosnike, na summitu su sudjelovali i brojni gospodarstvenici i stručnjaci iz različitih zemalja svijeta.

Bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović održao je govor pod nazivom „Will the Future Be Shared or Captured? Toward a New Social Compact“, u kojem je govorio o ljudskom dostojanstvu i budućnosti rada u eri umjetne inteligencije.

Posebno je upozorio na procjene Međunarodnog monetarnog fonda prema kojima će umjetna inteligencija utjecati na gotovo 40 posto poslova diljem svijeta.

„Ključno pitanje više nije samo od čega će ljudi živjeti, nego za što će živjeti“, poručio je Filipović.

Naglasio je kako rad ne predstavlja samo izvor prihoda, nego i važan dio identiteta pojedinca i njegove povezanosti sa zajednicom.

„Rad nije samo plaća, nego i dostojanstvo, identitet i osjećaj pripadnosti zajednici. Ako tehnološki napredak donosi bogatstvo malom broju pojedinaca, a nesigurnost mnogima, potrebno je redefinirati naše politike - od poreza i obrazovanja do zaštite tržišnog natjecanja“, istaknuo je.

Govoreći o ulozi države u digitalnom i energetskom dobu, Filipović je naglasio važnost očuvanja strateškog kapaciteta demokratskih država, posebno kada je riječ o upravljanju kritičnom infrastrukturom.

„U digitalnom i energetskom dobu demokratske države moraju očuvati svoj strateški kapacitet koji se odnosi na kritičnu infrastrukturu, a Republika Hrvatska je izvrstan primjer kako se to radi u praksi. Naša je odgovornost izgraditi institucije koje će uravnotežiti tehnološku moć i osigurati da od napretka korist ima cijelo društvo, a ne samo pojedinci“, zaključio je Filipović.