PORUKA JE JASNA /

Film kao terapija ili tiha prijetnja? Stručnjaci otkrivaju istinu: 'I ja sam pomalo ovisnik'

Film ima iznimno snažan utjecaj na čovjeka – može biti i pozitivan i negativan. Djeca i mladi posebno su osjetljivi jer kroz filmove ne uče samo o radnji i likovima, nego i o životu

9.5.2026.

10:12

Ivana Ivanda Rožić

NET.HR

Kako je nastala knjiga 'Film i mentalno zdravlje djece i mladih' i zašto je film mnogo više od zabave? O tome su u podcastu Offline net.hr-a s Ivanom Ivandom Rožić razgovarali filmolog Nikica Gilić i psihologinja Ida Šamanović, otkrivajući koliko snažan utjecaj film ima na razvoj emocija, identiteta i ponašanja kod mladih.

Film kao terapija ili tiha prijetnja? Stručnjaci otkrivaju istinu: 'I ja sam pomalo ovisnik'

Ideja za knjigu došla je iz prakse. Pokrenula ju je inicijativa iz Hrvatskog audiovizualnog centra, s ciljem da se na jednom mjestu okupe stručnjaci iz različitih područja – od filma i pedagogije do psihologije. Cilj je bio povezati različita znanja i iskustva u jedno mjesto koje će biti korisno svima – od učitelja i edukatora do roditelja.

Film ima iznimno snažan utjecaj na čovjeka – može biti i pozitivan i negativan. Djeca i mladi posebno su osjetljivi jer kroz filmove ne uče samo o radnji i likovima, nego i o životu. Na pitanje kako film utječe na mentalno zdravlje, Šamanović naglašava njegovu dvostruku prirodu: 'Film može imati veliki značaj – i dobar i ne tako dobar – od najranije dobi pa sve do kraja života.'

Moderna 'lektira života'

Dodaje kako gotovo ne postoji osoba koja nije pogledala barem jedan film, ali ono što je posebno važno jest kako ga doživljavamo. Prema istraživanjima, mladi vole film – i žele ga učiti.

"Pokazalo se da oko 60 posto mladih smatra da im film u školi pomaže da bolje razumiju ne samo film, nego i svakodnevne životne situacije", ističe. Film tako postaje svojevrsna moderna 'lektira života'.

Mnogi se pitaju zašto je film toliko snažan? Za razliku od knjige, on istovremeno djeluje na više osjetila – kombinira sliku, zvuk i priču. Upravo zato snažno pobuđuje emocije i uvlači gledatelja u radnju. Znanost je to i potvrdila. Razvoj područja tzv. 'neurokinematike' pokazao je da ljudi često reagiraju na iste filmske scene na vrlo sličan način.

Kao primjer psihoterapeutkinja navodi jednu od najpoznatijih scena u povijesti filma. "Scena tuša u filmu Psiho – rijetko tko je ne pamti, zajedno sa zvukom, ritmom i emocijom", navodi.

'TO NIJE PARANOJA' /

Mobitel pamti više nego što mislite! Stručnjak razotkriva opasne zablude: 'Događa se svaki dan'

Proživiti isti osjećaj

Filmolog Nikica Gilić potvrđuje snagu filma iz osobnog iskustva: 'Sjećam se kad sam prvi put gledao jedan film – u jednom trenutku osjetio sam emotivni zanos koji je trajao do kraja.'

Zanimljivo je da se taj osjećaj ponavlja. "Kad sam ga gledao ponovno, iako sam znao što dolazi – u istom trenutku sam osjetio isto ushićenje", navodi Gilić. Zato, kaže, ljudi gledaju filmove više puta – da ponovno prožive isti osjećaj.

Film nije samo zabava, on je i alat učenja. Djeca kroz njega upoznaju teme poput ljubavi, straha, nasilja i odnosa među ljudima. Na pitanje uče li djeca kroz film o životu, Gilić je jasan: 'Kroz pokretne slike se strašno puno uči – i to nije od jučer.'

Utjecaj filma ide i dalje nego što mislimo: 'Film je prikazao mafijaše na određeni način – i oni su to počeli oponašati.'

Utjecaj filma može biti i društveno snažan

Utjecaj filma, dodaje, može biti i društveno snažan. Postoje primjeri kada su filmovi utjecali na stvarne promjene u društvu, pa čak i na zakone. „Postoje tvrdnje da je film Krzysztofa Kieślowskog pridonio ukidanju smrtne kazne u Poljskoj.“

Zato stručnjaci naglašavaju da film može biti idealno sredstvo za razgovor o osjetljivim temama – ali uz vodstvo odraslih.

Oznake poput 12+ ili 16+ nisu bez razloga. One prate razvoj dječjeg mozga i sposobnost razumijevanja kompleksnih sadržaja. I upravo zato psihoterapeutkinja Šamanović naglašava da oznake poput 12+ nisu slučajne: 'One prate razvoj kognitivnih i emocionalnih sposobnosti djeteta.'

Problem nastaje kada djeca prerano dođu do sadržaja. "Velik broj mladih susretne se s neprimjerenim sadržajem ranije nego što bi trebalo", zaključuje Šamanović. Najveći rizik je kada dijete ostane samo s tim iskustvom, jer loše je ako to zadrži za sebe i pokušava samo interpretirati što je vidjelo.

"Djeca vole istraživati svijet emocija, posebno ono što zahtijeva hrabrost i izazov", objašnjava Šamanović.

Ipak, važno je postaviti granice – jer ono što je uzbudljivo, ne mora biti i primjereno. Gilić otvara i zanimljivo pitanje superjunaka.

"Filmovi o superjunacima često poručuju da pojedinac spašava svijet", navodi pa dodaje i kritički osvrt: 'Filmovi o superherojima otvaraju pitanje uzora. Dok promoviraju hrabrost i snagu, često naglašavaju individualizam – ideju da pojedinac spašava svijet.'

Stručnjaci upozoravaju da je jednako važno djeci pokazati vrijednosti zajedništva, suradnje i empatije. Filmovi koji obrađuju ozbiljne teme, poput usamljenosti, nasilja ili prihvaćanja različitosti, mogu biti zahtjevni za djecu, ali i iznimno korisni.

UPOZORENJE NEUROLOGINJE /

Zabrinjavajući trend u Hrvatskoj: 'Djeluje na mozak kao droga! Djeca ulaze na internet u tri ujutro'

Ključ je u razgovoru

Ključ je u razgovoru. Idealno je da dijete ne ostane samo s emocijama koje film probudi, već da ih uz pomoć roditelja ili nastavnika razumije i obradi. Upravo tu knjiga nudi konkretna rješenja – sadrži razrađene planove kako kroz film obraditi određene teme i potaknuti djecu na razmišljanje i razgovor.

Danas djeca provode sve više vremena pred ekranima. No nije presudno samo koliko – nego što gledaju.

Algoritmi društvenih mreža i platformi poput YouTubea potiču kontinuirano gledanje sadržaja, što može dovesti do ovisničkog ponašanja. Današnje generacije odrastaju uz beskonačan sadržaj. "To duboko dotiče centar za ovisnost", upozorava Šamanović. Problem nastaje kada ekran postane cijeli život: 'Kad osoba zanemaruje obaveze i odnose – tada govorimo o problemu.'

Gilić priznaje: 'Nisu samo djeca – i ja sam pomalo ovisnik.' Problem nastaje kada ekran počne zamjenjivati stvarni život – školu, odnose i svakodnevne aktivnosti. Dobra vijest je da se ta sposobnost brzo vraća kada se ponovno uspostavi ravnoteža.

Internet briše granice

Društvene mreže postale su novi autoriteti i izvor informacija. Mladi danas često više vjeruju influencerima nego tradicionalnim medijima. Internet briše granice, teme koje su nekad bile lokalne danas su globalne. Djeca u Hrvatskoj raspravljaju o američkim filmovima, trendovima i društvenim pitanjima kao da su dio njihove svakodnevice.

Na pitanje tko je odgovoran za sve veće probleme mentalnog zdravlja kod mladih – odgovor nije jednostavan. Nije riječ o jednom krivcu, nego o kombinaciji brzog načina života, društvenih promjena i digitalnog okruženja. Stručnjaci naglašavaju važnost prevencije, edukacije i zajedničkog djelovanja – roditelja, škole i društva.

Na kraju, poruka je jasna. Film nije samo zabava, on je alat za razumijevanje emocija, sebe i drugih.

"Film je gotovo idealan način da se obrade osjetljive teme", kaže Gilić. A najvažnije: 'Djeca kroz film mogu shvatiti da nisu sama.'

Knjiga 'Film i mentalno zdravlje djece i mladih' dostupna je besplatno svima. "Može je skinuti svatko tko ima interes – potpuno besplatno", poručuje Gilić. Jer ponekad samo jedan film može otvoriti razgovor koji mijenja sve.

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.