Hrvati u Perzijskom zaljevu na sigurnom, tisuće drugih mole za spas: 'Ne želimo umrijeti!'

Uslijed pojačanih napetosti na Bliskom istoku, raste zabrinutost za sigurnost pomoraca koji plove jednim od najprometnijih i najrizičnijih morskih putova na svijetu. U Perzijskom zaljevu trenutno se nalaze 183 hrvatska pomorca, a glavno pitanje koje se postavlja jest jesu li sigurni i postoje li planovi za njihov povratak u slučaju daljnje eskalacije sukoba. O situaciji na terenu razgovarali smo s Nevenom Melvanom, glavnim tajnikom Sindikata pomoraca Hrvatske.

Iako su se u svjetskim medijima pojavile informacije o tisućama "zarobljenih" pomoraca u području Hormuškog tjesnaca, Melvan pojašnjava kako se te vijesti ne odnose na hrvatske državljane. Riječ je, kaže, o pomorcima iz Sirije, Libanona i Egipta koji plove pod znatno drugačijim uvjetima. Situacija s našim pomorcima je stabilna, no prati se razvoj situacije.

Naši ljudi raspoređeni su na više od stotinu brodova

Prema službenim podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kaže Melvan, 183 hrvatska pomorca raspoređena su na više od stotinu brodova unutar Perzijskog zaljeva, što znači da je na većini brodova tek jedan ili dvojica naših ljudi. Uglavnom je riječ, kaže, o LNG tankerima, specijaliziranim brodovima za prijevoz ukapljenog prirodnog plina.

NEMOGUĆA MISIJA? /

'Bomba' Wall Street Journala: Trump razmišlja o opasnoj vojnoj operaciji!

"Ta raspršenost donekle komplicira eventualnu repatrijaciju, ali na tome se radi. Smjene se odvijaju, doduše otežano, ali ljudi odlaze i dolaze. Svi oni koji su osjećali strah ili su imali bilo kakav problem, već su se vratili kući. Ostali su nastavili raditi svoj posao", objašnjava Melvan.

Dodaje kako među pomorcima koji su ostali nema izražene nervoze.

Što ako se situacija pogorša?

Ključno pitanje je što će se dogoditi ako se sigurnosna situacija dodatno pogorša i prolaz kroz Hormuški tjesnac postane potpuno nemoguć. Sudbina brodova i njihovih posada tada bi bila u rukama brodara.

"Tek ostaje za vidjeti što će brodari odlučiti ukoliko se ova situacija otegne, a bojim se da hoće. Hoće li vezati brodove, ostaviti ih na sidru ili organizirati iskrcaj posada, još ne znamo. Zasad su svi brodovi s punim posadama, a naši pomorci su na njima", ističe Melvan.

Iako je Hormuški tjesnac zatvoren ili Iran propušta tek one koje želi propustiti, Melvan naglašava da ipak postoje kanali za povratak kući.

Zračne luke i veleposlanstva spremni za pomoć

U slučaju potrebe za masovnijom evakuacijom, na raspolaganju je nekoliko zračnih luka. "Operativna je zračna luka u Damasku u Saudijskoj Arabiji, koja radi cijelo vrijeme. Također, letovi povremeno idu i iz Dohe u Kataru", kaže Melvan. Podsjeća i kako je Croatia Airlines tijekom ranijih kriza uvodila izravne linije iz Dohe kako bi se omogućio povratak ne samo pomoraca, već i svih hrvatskih državljana koji su to željeli.

Veliku ulogu u cijelom procesu imaju i hrvatska veleposlanstva u regiji, koja su pomorcima na raspolaganju za svu potrebnu pomoć. "Naša veleposlanstva u zemljama regije zaista su na dispoziciji i pomažu ljudima koji se žele vratiti", zaključuje Melvan.

PUTINOV DEČKO /

Svjedoci Orbánove transformacije do ljubitelja Rusije: 'Nije se promijenio preko noći'

Pomorci očajnički traže repatrijaciju

Inače, svjetski mediji prenose da su telefonske linije za pomoć pomorcima preplavljene porukama posada zapelih u Perzijskom zaljevu zbog rata na Bliskom istoku, koje očajnički traže repatrijaciju, odštetu i obnovu zaliha na brodu, piše France Presse.

"Pišem vam kako bih vas hitno obavijestio da se naš brod trenutačno suočava s kritičnom situacijom u pogledu zaliha i zdravstvenog stanja člana posade", stoji u e-mailu koji je pomorac 24. ožujka poslao timu za podršku Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).

U poruci upućenoj službi za pomoć dodaje se: "Potrebna je hitna dostava hrane, pitke vode i osnovnih potrepština za posadu."

ITF navodi da je primio više od tisuću e-mailova i poruka od pomoraca zapelih oko Hormuškog tjesnaca i šire u regiji otkako je rat protiv Irana eskalirao. 

Neki su tražili pojašnjenje svojih prava tijekom plovidbe ratnom zonom, dok su drugi slali videozapise bombardiranja u neposrednoj blizini svojih brodova, tražeći pomoć federacije da napuste plovilo, prema dokumentima ITF-a u koje je AFP imao uvid.

Foto: Vesselfinder.com

Vlada velika panika

"Situacija je izvanredna, vlada velika panika", rekao je za AFP Mohamed Arašedi, mrežni koordinator ITF-a za arapski svijet i Iran, zadužen za obradu zahtjeva pomoraca u regiji, opisujući stanje kao "uistinu šokantno".

"Primam pozive pomoraca u dva, tri sata ujutro. Zovu me čim dobiju pristup internetu", rekao je Arašedi u srijedu telefonski iz Španjolske. "Jedan me pomorac nazvao u panici govoreći: 'Ovdje nas bombardiraju. Ne želimo umrijeti. Molim vas, gospodine, pomozite nam. Izvucite nas odavde'."

Prema podacima UN-ove agencije za pomorstvo (IMO), oko 20.000 pomoraca trenutačno je zapelo u Zaljevu, a najmanje osam pomoraca ili lučkih radnika poginulo je u incidentima u regiji od 28. veljače. Sva je korespondencija podijeljena s AFP-om uz uvjet anonimnosti jer linija za pomoć jamči povjerljivost.

Prava u ratnoj zoni

Međunarodni pregovarački forum (IBF), globalno tijelo za radne odnose u pomorstvu, proglasilo je to područje ratnom zonom. To pomorcima obično daje iznimna prava, uključujući repatrijaciju o trošku tvrtke i dvostruku plaću za one koji rade na brodovima obuhvaćenim IBF ugovorima — što je oko 15.000 plovila diljem svijeta.

Unatoč tome, mnogi pomorci — osobito na brodovima bez takvih ugovora — prijavljuju poteškoće s povratkom kući. U e-mailu poslanom ITF-u 18. ožujka, jedan pomorac navodi da operater broda ignorira zahtjeve posade za odlaskom, tvrdeći da nema letova iz Iraka i odbijajući alternativne rute.

"Prisiljavaju nas da nastavimo radnje s teretom i pretovare s broda na brod čak i kada izrazimo zabrinutost za sigurnost u području koje nalikuje ratnoj zoni. Drže nas u položaju bez opcija", stoji u e-mailu.

Foto: Shutterstock

Međunarodna mreža za dobrobit i pomoć pomorcima (ISWAN), još jedna organizacija s linijom za pomoć, priopćila je u srijedu da je od početka rata zabilježila "porast poziva i poruka od 15 do 20 posto", pri čemu se trećina odnosi na probleme s repatrijacijom.

Pomorci nezadovoljni plaćama

Drugi veliki razlog za nezadovoljstvo pomoraca su plaće. "Oko 50 posto e-mailova koje primamo tiče se plaća", rekao je Lucian Craciun, član ITF-ovog tima u Londonu. Dodao je da mnogi pomorci odlučuju ostati na brodu unatoč opasnim uvjetima jer si ne mogu priuštiti odlazak.

U jednom e-mailu pomorac pita hoće li mu dnevnica porasti sa 16 na 32 dolara zbog boravka u ratnoj zoni. ITF ističe da tako niske plaće ukazuju na to da brodovlasnici nemaju radne ugovore koji osiguravaju pristojna primanja.

Pomorci bez takvih ugovora posebno su ugroženi jer njihovi ugovori često ne pokrivaju rad u ratnim zonama, a vlasnici obično ne odgovaraju na upite organizacija poput ITF-a. U takvim slučajevima, ITF se obraća državama zastave ili lučkim vlastima države u kojoj se brod nalazi. Arašedi je napomenuo da su mnogi takvi slučajevi u Zaljevu i dalje neriješeni.

POGLEDAJTE VIDEO Mirjana Rakić o blokadi Crvenog mora: 'Iran je izvukao najjaču kartu. Za Europu i Aziju to znači katastrofu'