Budnicom započela proslava u Kninu: Hrvatska danas slavi 31. obljetnicu Oluje

Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., na Kninskoj tvrđavi hrvatski branitelji razvili su 20-metarsku hrvatsku zastavu, koja je simbolizirala oslobođenje Knina, ali i drugih okupiranih hrvatskih područja te kraj višegodišnje srpske pobune i agresije.

Središnja proslava u Kninu započela je u 6.30 sati, a tijek događanja možete pratiti uživo na našem portalu.

Ključni događaji:

• Budnicom počela proslava u Kninu
• Državni vrh u Kninu

Tijek događaja: 

Anušić i Kundid čestitali 31. obljetnicu Oluje

"Svoje časne pobjede ne zaboravljamo, slavimo hrabrost naših ratnika, naših branitelja", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić čestitajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu VRO Oluja.

Čestitku je uputio i načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid ističući kako operacija Oluja nije bila samo vojna pobjeda.

"Svaki narod slavi svoje pobjede, posebno one koje je izborio kako bi bio slobodan. Naše pobjede morale su se dogoditi kako bismo našu lijepu Hrvatsku oslobodili od velikosrpskog agresora. Ništa drugo nije dolazilo u obzir", poručio je ministar obrane. Naglasio je kako je Vojno-redarstvena operacija (VRO) Oluja jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu, koja je, uz akciju Bljesak, našoj Domovini donijela toliko iščekivanu i željenu slobodu.

Poručio je i kako sigurnost Hrvatske nikad više "ne smije i neće doći u pitanje", kako je pobjednička Hrvatska vojska snažnija nego ikad jer u opremanje i modernizaciju ulažemo najviše od osamostaljenja države. "Ipak, na prvom su nam mjestu ljudi, naše vojnikinje i vojnici, srce i duša naše Hrvatske vojske", naveo je ministar Anušić.

Naglasio je kako ulaganjem u obrambene sposobnosti Hrvatska učvršćuje sigurnost i mir. „Ne nadmećemo se i ne natječemo ni s kim, ali šaljemo poruku da nitko više nikad ne pomisli posegnuti za hrvatskim teritorijem“, naglasio je.

Kundid: Oluja nije bila samo vojna pobjeda

Oluja nije bila samo vojna pobjeda, Oluja je pokazala visoku razinu sposobnosti, odlučnosti i koordinacije hrvatskih snaga, istaknuo je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid, prisjećajući se jednog od najslavnijih trenutaka hrvatske povijesti.

Naglasio je kako je Oluja bila rezultat dugogodišnje borbe, stvaranja i jačanja Hrvatske vojske u ratnim okolnostima, kao i odlučnosti hrvatskog naroda da obrani svoju slobodu, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. Na 31. obljetnicu te operacije s posebnom zahvalnošću odao je počast hrvatskim braniteljima, ističući kako su njihova hrabrost, požrtvovnost i ljubav prema Domovini temelj slobode koju danas živimo.

Poručio je kako "istodobno, s ponosom na pobjedničku prošlost, moramo biti jasno usmjereni prema budućnosti". "Sigurnosno okruženje u kojem živimo brzo se mijenja, a suvremeni izazovi zahtijevaju moderne, tehnološki napredne, dobro opremljene i visoko osposobljene Oružane snage", naveo je i istaknuo kako je zato ulaganje u nove sposobnosti, znanje i obuku Hrvatske vojske, interoperabilnost sa saveznicima i, prije svega, u čovjeka, jedan od naših najvažnijih strateških zadataka.

"Nasljeđe hrvatskih branitelja ne čuvamo samo sjećanjem nego i odgovornim djelovanjem. Čuvamo ga izgradnjom snažnih, spremnih i modernih Oružanih snaga RH, sposobnih odgovoriti na izazove današnjice i budućnosti. Time pokazujemo da razumijemo cijenu slobode i da smo odlučni ostaviti sigurnu, stabilnu i ponosnu Hrvatsku naraštajima koji dolaze", naveo je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH. "Neka nam žrtva hrvatskih branitelja zauvijek bude putokaz, a slobodna Hrvatska trajna obveza", naveo je Kundid u čestitki.

Stigli su visoki dužnosnici, odražana misa 

8.11 - Uz premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Zorana Milanovića te predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, na svečanosti će sudjelovati i brojni drugi visoki politički dužnosnici.  

Stigli su tako ministar obrane Ivan Anušić, ministar pravosuđa Damir Habijan, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid. 

Tu su i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, predsjednik Mosta Nikola Grmoja, splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec, Vladimir Šeks i brojni drugi.

Više pogledajte u galeriji.

U 7.30 sati održana je misa u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog zavjeta. Misno slavlje predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan u zajedništvu sa šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem.

Foto: Igor Soban /PIXSELL

Foto: Igor Soban /PIXSELL

Deseci tisuća dolaze u Knin

7.41 - Moguće je da će u Knin doći više desetaka tisuća ljudi, naveo je u utorak za RTL Danas kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić. Dodao je kako je ipak teško pretpostaviti točnu brojku, s obzirom na to da neki posjetitelji dođu ujutro, neki navečer na koncert, dok ih dio cijeli dan provede u Kninu.

Savjetuje posjetiteljima da se zbog gužvi oboružaju strpljenjem te da pripaze na vremenske prilike: "Očekuje se visoka temperatura, pazite da se hidrirate i potražite hlad."

Bebek se prisjetio ulaska u Knin 

7.18 - RTL Danas razgovarao je u utorak s Josipom Bebekom, predsjednikom Udruge veterana IV. gardijske brigade 'Pauci' Šibensko-kninske županije, koji se prisjetio najveće pobjede u Domovinskom ratu i oslobađanja Hrvatske.

O ulasku u Knin naš sugovornik je naveo: "Moram vam reći, da je tada stajala ispred nas američka vojska, mi bismo ušli u Knin, jer je toliki zanos, sreća i ponos bila kad smo saznali da idemo u Knin. To se nije moglo ni s čime usporediti."

"Ono što me razočaralo, kad smo došli, mislio sam da će biti fighta u Kninu, nismo se fightali, ušli smo u poluprazan grad", dodao je Bebek, ali i istaknuo: "Da je više ljudi, bilo bi više žrtava, i to ne bi bilo dobro, to nije ono što bi nas krasilo. Na to sam ponosan - VII. I IV. brigada kada su ušle u Knin, nisu nikoga ubile."

OVDJE poslušajte cijeli razgovor. 

'IZGUBIO SAM PUNO PRIJATELJA' /

Svjedočanstvo hrvatskog branitelja iz Oluje: 'Očekivali smo fajt, a oni su se razbježali'

Proslava u Kninu 

7.12 - Središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja započela je u Kninu u 6.30 sati budnicom ulicama grada. Misa će se održati u 7.30 sati u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. 

Odavanje počasti poginulim i nestalim braniteljima predviđeno je od 9 sati kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95, gdje će vijence položiti predstavnici obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja u VRO Oluja, HRVI, ratni zapovjednici i predstavnici udruga iz Domovinskog rata, predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava, predstavnici Hrvatskog narodnog sabora u BiH te predstavnici županija i gradova.

Središnja svečanost na stadionu NK Dinara počinje u 9.40 sati, a putem videozida na stadionu i središnjem gradskom trgu pratit će se tradicionalna ceremonija podizanja hrvatske zastave, u kojoj će sudjelovati predstavnici hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Podizanje hrvatske zastave uz izvođenje himne RH simbolično će najaviti zvonjava kninskih crkvenih zvona, a potom slijede počasni plotuni.

Na stadionu su predviđena prigodna obraćanja, čitanje povjesnice VRO Oluja te imena poginulih i nestalih u Oluji, koja će čitati sinovi poginulih hrvatskih branitelja. Za to vrijeme na Tvrđavi će istupiti kadeti HV-a i polaznici Policijske akademije MUP-a - njih 245 simbolično za 245 poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u VRO Oluja. Središnja svečanost na stadionu završit će prikazom sposobnosti pripadnika Hrvatske vojske i policije te letačkim programom. Cjelodnevni program u Kninu završava večernjim koncertom u organizaciji Grada Knina

SREĆA I PONOS /

'Pauk' otkrio kako se oslobađala Hrvatska: 'Jedno me razočaralo kad smo ušli u Knin'

Trojica Puma koji su skinuli srpsku zastavu

6.59 - Knin, središte srpske pobune od kolovoza 1990., oslobođen je drugog dana vojno-redarstvene operacije Oluja, ključne operacije Domovinskog rata. Počela je u svitanje 4. kolovoza i u  85 sati, koliko je trajala, promijenila tijek Domovinskog rata, Hrvatskoj donijela mir, omogućila povratak prognanika, dovela do Daytonskog sporazuma.

Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi već je više od tri desetljeća jedan od najprepoznatljivijih simbola pobjede u Domovinskom ratu te središnji čin državnog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.

Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin pripadnici 7. gardijske brigade Puma iz Varaždina, prema zapovijedi generala Ivana Koradea, s jarbola na Kninskoj tvrđavi, između 9, 30 i 10 sati, skinuli su srpsku zastavu. Na jarbol su se među prvima popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić, a zbog zapetljanog mehanizma veliki hrvatski barjak nisu mogli odmah podignuti na jarbol nego su ga razvili preko zidina tvrđave. Zastava je potom postavljena na jarbol, a dan poslije, prilikom dolaska u oslobođeni Knin, dočekala je prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.

Originalna hrvatska zastava podignuta na Kninskoj tvrđavi u kolovozu 1995. danas se čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu. Ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i ove će godine uz izvođenje hrvatske himne najaviti zvonjava kninskih crkvenih zvona, nakon čega će uslijediti počasni plotuni.

Središnja svečanost održat će se na stadionu NK Dinara, odakle će okupljeni putem videoveze pratiti podizanje zastave. U programu su predviđena obraćanja državnog vrha, čitanje povjesnice vojno-redarstvene operacije Oluja i imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj operaciji.

Na Kninskoj tvrđavi postrojit će se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje u Oluji, nakon čega će uslijediti prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

ODGOVORIO I VUČIĆU /

Emotivni Anušić u Kninu: 'Kao vojniku, žao mi je što nisam sudjelovao u Oluji'

Od balvan-revolucije do poraza

Početak rata na kninskom području veže se uz tzv. balvan-revoluciju u kolovozu 1990., kada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli pobunu protiv nove hrvatske vlasti izabrane toga proljeća na prvim višestranačkim izborima nakon desetljeća komunističke vlasti.

Tijekom 1991. ta je pobuna prerasla u otvoreni oružani sukob, potpomognut Jugoslavenskom narodnom armijom, a Knin je postao političko i vojno središte "samoproglašene Republike Srpske Krajine".

Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano iz grada, koji je ostao izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske sve do vojno-redarstvene operacije Oluja i njegova oslobađanja 5. kolovoza 1995.

Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza te godine napadom hrvatskih snaga na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Već sljedećeg dana oslobođen je Knin, a u hrvatski ustavnopravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranog teritorija Republike Hrvatske.

Zbog strateškog i simboličkog značaja Knina njegovo je oslobađanje postalo ključni trenutak Oluje. Proces uspostave teritorijalne cjelovitosti države dovršen je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.

Operacija je trajala 85 sati, a u njoj je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja.

Sudjelovalo je gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije, poginula su 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, dok se dvojica i dalje vode kao nestali.