Hrvatska ima više useljenih nego iseljenih: Stručnjak upozorava na dobnu strukturu

Hrvatska je krajem 2025. imala 3.876.002 stanovnika, pokazuju procjene Državnog zavoda za statistiku. To je oko dvije tisuće ljudi više nego godinu ranije, no demografska slika i dalje otvara niz razloga za zabrinutost.

Najveći problem nije samo ukupan broj stanovnika, nego njihova dobna struktura. Udio djece se smanjuje, dok raste broj starijih osoba. Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 529,5 tisuća djece do 14 godina, što je približno osam tisuća manje nego 2024. Istodobno je broj stanovnika starijih od 65 godina narastao na oko 911,5 tisuća, odnosno gotovo 15 tisuća više nego godinu prije, prenosi Večernji list.

Podaci DZS-a o migracijama pokazuju da se u Hrvatsku lani iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok je iz zemlje odselilo 37.485 ljudi. Broj doseljenih manji je nego 2024., kada je zabilježeno više od 70 tisuća dolazaka, dok je broj iseljenih i dalje visok.

'Hrvatska će imati više povratnika hrvatskih državljana od iseljenih'

Za sada nije poznato koliko je među doseljenima bilo hrvatskih državljana, a koliko stranih radnika. Ti će podaci, zajedno s dobi doseljenih i iseljenih, biti važni za precizniju sliku jer nije isto vraćaju li se u Hrvatsku mlade obitelji ili osobe starije životne dobi.

'TKO JAČI, TAJ TLAČI' /

Jandroković upozorio na opasno pravilo: 'Za manje države će to biti vrlo teško'

Demograf Stjepan Šterc upozorava da se iz postojećih podataka još ne može donositi konačan zaključak o strukturi doseljenih i iseljenih, ali smatra da bi Hrvatska mogla imati više povratnika nego ranijih godina.

"Pretpostavka je da će Hrvatska u 2025. imati više povratnika hrvatskih državljana od iseljenih. No, ne možemo to tvrditi egzaktno dok se ne objave službeni podaci o državljanstvu doseljenih i iseljenih. S obzirom na to da se u odnosu na 2024. ipak išlo, rekao bih, na ciljano smanjivanje uvoza radne snage, pretpostavka je da se može očekivati da je lani bilo više doseljenih hrvatskih državljana. No nije dobro što i dalje imamo više od 37.000 iseljenih jer je među tim iseljenima i velik udio obitelji s djecom i to je dokaz da je iseljavanje iz Hrvatske praktički na istoj razini kao i 2024. To je velika brojka koja se odražava na udio djece i na udio starijih od 65 godina u populaciji. Također, moguće je da udio starijih raste i ako se dio hrvatskih državljana vratio u zemlju u dobi za mirovinu. U svakom slučaju, zabrinjava veliki broj iseljenih i apsolutno se moraju razvijati poticajni modeli zadržavanja odnosno ostanka stanovništva u Hrvatskoj", kaže Šterc.

VELIKE RAZLIKE /

Od pelena do 26.000 eura: Hrvatski gradovi i općine nude potpore obiteljima

Zaustavljen trend pada novorođenih

Pozitivniji podatci dolaze iz podataka o rođenima. U prvih pet mjeseci ove godine rođeno je 13.318 djece, što je 653 više nego u istom razdoblju lani. Time se nastavlja trend zaustavljanja dugogodišnjeg pada broja rođenih, koji je lani prvi put zaustavio dugogodišnji pad broja rođenih.

Šterc smatra da bi nastavak rasta broja rođenih mogao biti važan demografski pomak, ali samo ako ga prate dugoročne mjere.

"Ako se nastavi rast rođenih, to bi značilo da ćemo ove godine imati oko tisuću rođenih više u odnosu na prošlu godinu i to bi onda bio pozitivan trend koji i dalje treba podržavati mjerama i koji bi se mogao ubrzati kad se donesu ostale strateške mjere pronatalitetne politike, kao i poticajne mjere za ostanak stanovništva i povratak iseljenika", zaključuje Šterc.