RTL DETEKTOR ISTRAŽUJE /

Tenkovi, haubice i streljivo za 1,7 milijardi eura: Kupuje li Hrvatska nešto ili veliko 'ništa'?

Vojni analitičari komentiraju koliko će ojačati obrana Hrvatske s kupnjom Leoparda, Caesara i vojnih kamiona te gdje smo i dalje 'šuplji

7.6.2026.

12:40

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Profimedia

Projektili, dronovi, avioni i tenkovi – Europa se još od Drugog svjetskog rata i Hladnog rata nije ovako intenzivno naoružavala. Aktivirala je program SAFE, vrijedan 150 milijardi eura, za kupnju oružja i opreme koju koriste članice EU-a, a među prvima je sredstva "povukla" i Hrvatska.

Strah od Rusije, bolno otrježnjenje da SAD možda više ne stoji tako čvrsto uz NATO saveznike te sve glasnije prognoze da bi Europska unija mogla postati iduća linija obrane od napada iz Moskve natjerali su europske vlade da posegnu dublje u džep.

Dok baltičke zemlje grade bunkere i gomilaju oružje, Hrvatska kupuje tenkove, haubice i kamione. Jes li oni dovoljni u eri dronova, digitalnog i hibridnog ratovanja i- pripremamo li se za rat koji ne postoji?

Odgovore smo potražili u RTL Detektoru.

Europska unija pokrenula je veliki ciklus naoružavanja kroz program SAFE. Iz Europske komisije odgovorili su za RTL Detektor da je prvi ugovor o korištenju sredstava iz programa SAFE potpisala Poljska (8. svibnja), potom Litva (9. svibnja), slijedile su Hrvatska (14. svibnja), te Rumunjska (21. svibnja).

OD TENKOVA DO DRONOVA /

Europa ulaže 800 milijardi u obranu: Ovo je pet industrija koje će najviše profitirati

Poljska je ujedno i prva zemlja kojoj je već isplaćeno 6,6 milijardi eura od ukupno odobrenih 43,7 milijardi eura zajma.

Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Europske komisije, izjavila je tom prilikom: "Europa mora biti spremna na svaki scenarij i spremna djelovati u svim okolnostima. Program zajmova SAFE važan je element u ovoj misiji – to je ključan alat za osiguranje i unapređenje hitnih vojnih sposobnosti našeg kontinenta ."

Hrvatska će kroz SAFE dobiti 1,7 milijardi eura, a u medijima su se pojavile usporedbe Hrvatske s Litvom koja će "uzeti" 6 milijardi eura, Estonijom koja će "dobiti" 2,3 milijarde eura te Latvijom koja "uzeti" gotovo 3,5 milijardi eura. Dakle, sve tri zemlje, iako imaju manje stanovnika od Hrvatske, povlače više sredstava. Nameće se i pitanje zašto Hrvatska dobiva manje novca?

Krenimo redom.

Što je SAFE program?

Projekt pod nazivom "Security Action for Europe" (SAFE), odnosno "Inicijativa za sigurnost Europe", vrijedan je 150 milijardi eura. No zapravo je riječ o kreditu koji je Europska unija podigla na međunarodnim financijskim tržištima. Taj novac kanalizira se prema državama članicama EU, odnosno stavlja ga na raspolaganje svojim članicama u obliku dugoročnih zajmova za obrambene projekte.

Stvar je u tome da se EU zbog svoje veličine i visokog reitinga, može zadužiti po povoljnijim uvijetima nego da se države same zadužuju.

ADRENALINSKI VIDEO /

Moćni Rafalei pokidali hrvatsko nebo: Grmilo je diljem metropole

Krajnje pojednostavljeno, EU "prepakirava" kredit i daje ga po povljnim uvijetima državama članicama kao zajam uz kamatu, za Hrvatsku, od od tri posto. Dakle, novac iz programa SAFE nije "besplatan" ili bespovratan pa nije da ga pojedine zemlje samo tako "dobivaju" ili "povlače".

To su nam potvrdili i iz Ministarstva obrane (MORH).

Hrvatska je kroz program SAFE dobila spomenutih 1,7 milijardi eura, a MORH navodi da je zajam ugovoren uz poček otplate glavnice od deset godina. Rok otplate zajma je 45 godina, a sredstva su dostupna do 31. prosinca 2030. godine.

Kredit će Hrvatska vraćati iz državnog proračuna

"Nositelji zajma za Republiku Hrvatsku su Ministarstvo financija i Ministarstvo obrane, a sredstva za otplatu glavnice, kamata i ostalih troškova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske", pojasnili su iz MORH-a.

Dakle, zajam od 1,7 milijardi eura, uz kamate i druge troškove, vraćat će hrvatski građani kroz državni proračun i to ne značida su baltičke zemlje "povukle" više novca kroz program SAFE, nego su uzele zaduženja na veće iznose koje će također morati vratiti.

Postoje i uvjeti za dobivanje zajma kroz program SAFE – države su unaprijed morale definirati ciljeve, odnosno za što će se novac koristiti, kako bi se osiguralo da se sredstva učinkovito iskoriste i zaštite financijski interesi Europske unije.

Kupujemo tenkove, haubice, kamione

Iz MORH-a su nam dostavili i popis onoga što će se nabaviti za 1,7 milijardi eura.

To su:

44 tenka Leopard 2A8 (1,14 milijardi eura)
18 samohodnih haubica kalibra 155 mm Caesar (301,6 milijuna eura)
420 teških teretnih kamiona Tatra 6x6 i 8x8 (211,7 milijuna eura)
ubojita sredstava za OSRH (46,3 milijuna eura)

Provjerili smo i kakvo je to oružje.

'Najmoderniji glavni borbeni tenk na svijetu'

Prema službenoj brošuri proizvođača Krauss-Maffei Wegmann, Leopard 2A8 trenutačno je najmodernija inačica njemačkog glavnog borbenog tenka Leopard 2. Riječ je o gusjeničaru težine gotovo 70 tona i tvrtka ga predstavlja kao "najmoderniji glavni borbeni tenk na svijetu".

Navode i ovo: "Leopard 2 čini okosnicu europskih oklopnih snaga, a svoju vrijednost uspješno potvrđuje i na Bliskom istoku, Dalekom istoku te u Sjevernoj i Južnoj Americi... Oružane snage Kanade i Danske su ga uspješno koristile u Afganistanu, dok ga je Njemačka koristila na Kosovu."

Naoružan je topom kalibra 120 mm te može gađati ciljeve na udaljenostima većim od 5 kilometara. Kada se svi tenkovi isporuče Hrvatskoj, bit će to svojevrsni generacijski skok, što su nam potvrdili i vojni analitičari, o čemu ćemo kasnije.

Haubice koje gađaju mete i do 50 km

MORH navodi da će Hrvatska nabaviti i 18 haubica Caesar. To su svojevrsne "duge ruke u modernom ratovanju", a ovdje je riječ o francuskom naoružanju.

Kalibra su 155 mm te imaju status jednog od najuspješnijih zapadnih topničkih sustava. Domet im je 40 kilometara, a uz specijalno streljivo i do 55 kilometara. Usporedbe radi, to je udaljenost između Zagreba i Karlovca.

Na stranicama tvrtke KNDS koja ih proizvodi, navode da haubica može u minuti ispaliti i šest granata, a kao jednu od najvećih prednosti navode njezinu mobilnost. Može doći na položaj, ispaliti granate i potom se brzo udaljiti. To je svojevrsna taktika "pogodi i bježi".

Navode i da su haubice CAESAR dosad korištene u Afganistanu, Libanonu, Maliju, području Sahela, Iraku, na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i Ukrajini. Na svojim stranicama ističu da ju je "zbog preciznosti američko topništvo u Iraku 2018. godine nazvalo 'snajperskim topom'".

U listopadu prošle godine iz francuske tvrtke KNDS potvrdili su da je u Ukrajini 120 CAESAR haubica, objavio je to portal militarny.

Nema pobjede u ratu bez logistike

No ne treba podcijeniti ni nabavu 420 kamiona Tatra. Oni ne ispaljuju granate niti pucaju, ali za logistička vozila smatra se da donose pobjedu u ratu: kamionima se na ratište prevozi i hrana i streljivo i gorivo.

MORH je naveo da će se izdvojiti i 46,3 milijuna eura za streljivo, a upravo je rat u Ukrajini više nego jasno pokazao kojom se brzinom ono troši.

Zbog eskalacije sukoba na više strana svijeta, obrambena industrija više ne može pratiti tempo proizvodnje streljiva i opreme. To je više puta istaknuo i sam NATO, a nedavno je i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prilikom susreta s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom.

U tom kontekstu zvuči logično što se i Hrvatska okrenula prema uspostavljanju vlastite proizvodnje streljiva. Vlada je nedavno dala potporu za suradnju na projektu pokretanja proizvodnje streljiva malog kalibra u partnerstvu s Beretta Holdingom. Inače, riječ je o talijanskoj grupaciji koja okuplja više proizvođača vatrenog oružja, streljiva i obrambene opreme.

MORH: Iznos od 1,7 mld. eura je optimalan za naše potrebe

Kada se podvuče crta ispod kataloga onoga što Hrvatska planira nabaviti za 1,7 milijardi eura, iz MORH-a za RTL Detektor poručuju da se radi o projektima koji obuhvaćaju kopnene borbene sposobnosti te logistiku.

Tvrde i da je ovaj iznos optimalan za pokrivanje prioriteta koje su definirali kroz Nacionalni plan obrambenih ulaganja, a da su posebno vodili računa o tome da se svi projekti realiziraju, odnosno da sve što se nabavlja, bude isporučeno do 31. prosinca 2030. Svaka država sama procjenjuje što treba, slaže svoje prioritete i na temelju svojih mogućnosti "povlači" zajam iz programa SAFE.

Time su zapravo neizravno odgovorili i na primjedbe da su zemlje s manje stanovnika, odnosno Litva, Latvija i Estonija, "uzele" više novca iz programa SAFE. Dakle, one su podigle veće iznose kredita od Hrvatske, a mogućim motivima niže u tekstu.

Anušić: Imat ćemo jednu od najboljih malih vojski

Za ministra obrane Ivana Anušića Oružane snage prolaze kroz povijesnu modernizaciju i uvjerava da ćemo za tri godine imati jednu od najmodernijih manjih vojski u svijetu pa i u NATO-u. Uvjerava i da ćemo do tada popunjenu pričuvu i profesionalni sastav ORHR te je u javnosti zaključio: "Ne može biti bolje".

Može li bolje? Što Hrvatska zapravo kupuje i imaju li smisla tenkovi i haubice za klasično ratovanje kad već sada govorimo o umjetnoj inteligenciji? O tome smo razgovarali s vojnim analitičarima Marinkom Ogorcem te Igorom Tabakom, analitičarom portala Obris.

Leopardi umjesto jugoslavenskog tenka

S nabavom tenkova Leopard 2A8, haubica CAESAR i kamiona Tatra Hrvatska dobiva ozbiljnu vatrenu moć i snažnu logistiku, smatra Tabak, i dodaje da protuzračna obrana (PZO) i dalje ostaje rak-rana našeg sustava.

"Kupnjom Leoparda planiraju nadomjestiti jugoslavenske tenkove M-84, koji su gotovo svi imali ratnog staža. To su definitivno jedni od najboljih i najskupljih tenkova na tržištu, no pitanje je kako će se i oni nositi s prijetnjom dronova. Na to posebno upozoravam u svjetlu nedavnih snimki iz Libanona, na kojima se vide izraelski tenkovi opremljeni obrambenim sustavom Trophy. Oni i dalje itekako imaju problema s Hezbolahovim dronovima. Još više problema imali bi s nekim puno vještijim od Hezbolaha", govori ovaj stručnjak.

'CAESAR čak iskoristiviji od njemačkih haubica Panzer'

Za haubice CAESAR potvrđuje da su vrlo mobilne i izuzetno operativne. Uspoređujući ih s njemačkim Panzer haubicama koje Hrvatska već ima, za CAESAR kaže da su čak i iskoristivije.

"Razlike su se jasno vidjele u Ukrajini – Panzer haubica bolje je oklopljena i ozbiljno je ubojito sredstvo. Ali riječ je o vrlo teškom gusjeničaru koji je manje pokretljiv od CAESAR-a na kamionu", pojašnjava.

Za tenkove Leopard 2A8 i za haubice CAESAR kaže da su to izuzetno moderni sustavi koji radikalno podižu vatrenu moć Oružanih snaga Republike Hrvatske.

"Najmanje sporni su kamioni jer su oni dugo bili rak-rana hrvatskih Oružanih snaga. Ovdje je riječ o podizanju opće mobilnosti postrojbi koja se u mirnodopsko doba obično temeljito zanemaruje", navodi Tabak.

Podsjetio je na aferu "Kamioni" s početka 2000-ih, koja se vezivala uz sumnje na pogodovanje pri kupnji vojnih kamiona, nakon čega se problem logistike djelomično rješavao kupnjom viškova iz njemačkih Oružanih snaga. o kaže da novi kamioni Tatra neće predstavljati višak jer svaka vojska za ozbiljnu mobilnost treba jako puno vozila.

I unatoč podizanju vatrene moći, kaže da je Hrvatska i dalje ogoljena kada je riječ o općoj protuzračnoj obrani (PZO) – i vojnoj i civilnoj. Problem je velik i imaju ga, kaže, sve države svijeta.

'PZO i dalje rak rana'

Pitali smo ga što bi Hrvatska, po njegovu mišljenju, trebala najhitnije nabaviti.

"Ovoga trena to su razna protudronska sredstva svih vrsta, i za vojsku i za civilne vlasti. Razni dronovi su prijetnja", odgovara.

Ne želi spekulirati zašto se ne ide u nabavu PZO-a (ili barem ne javno), ali ističe da je to bolna rana Hrvatske već desetljećima.

"To je vrlo skupa oprema, naročito ako je riječ o PZO-u koji ima šire, proturaketne sposobnosti obrane. Hrvatska si to dosad nije mogla priuštiti. Oprema koja se dosad nabavljala imala je kratki domet i vrlo ograničene sposobnosti", pojašnjava.

Rješenje se svodilo na kalkulaciju – s jedne strane oslanjanje na partnere koji imaju PZO, a s druge strane na hrvatsko borbeno zrakoplovstvo u slučaju nužde. Prema njegovu mišljenju, to je daleko od ozbiljnog i integriranog višeslojnog sustava protuzračne obrane.

Na pitanje tko onda štiti hrvatsko nebo kada je potrebno reagirati, tko nam je najbliži i kako se postupa u takvim situacijama, Tabak odgovara protupitanjem:

"Sjećate se drona koji je pao na zagrebački Jarun. To govori kako stvari stoje."

Ogorec: 'Popis haubica i tenkova nije mala stvar'

I za vojnog analitičara Marina Ogorca MORH-ov popis kupnje nije mala stvar.

"Od 2000. godine praktički smo zanemarivali Oružane snage, sada nam doslovno treba sve. Zato se pokušavamo opremiti sustavima koji su najbolji i do kojih možemo najbrže doći", pojašnjava Ogorec.

Dodaje da je situacija u svijetu takva da svi nastoje što prije nabaviti ono do čega mogu doći. Daje primjer iz Ukrajinu koja je od Šveđana kupila borbene zrakoplove Gripen koji će se isporučiti tek 2030. godine pa pita: "Tko zna u kakvoj će situaciji tada biti Ukrajina?"

Odgovarajući na kritike da jedan jeftini dron može uništiti tenk vrijedan milijune eura, Ogorec kaže da se s time ne slaže.

"Država mora imati i ofenzivnu komponentu, a nju čine tenkovi. Sjetimo se da je strojnica bila dominantno oružje Prvog svjetskog rata, ali i danas je operativna i nije zanemarena kao sustav naoružanja."

Slično kaže i za tenkove.

"I u organizaciji i u opremanju Oružanih snaga ne možemo se voditi time da će dronovi istisnuti sve. To nije točno. Moraju postojati uravnoteženi sustavi naoružanja i opreme", zaključuje Ogorec.

S haubicama i tenkovima dobit ćemo vatrenu potporu, s kamionima bolju logističku potporu, smatra Ogorec ali upozorava da to nije dovoljno te također ističe da nam trebaju PZO sustavi, o tome će biti riječ niže.

Za dronove kaže da su sastavni dio naoružanja te da u bliskoj budućnosti možemo govoriti i o integraciji umjetne inteligencije u matrice, odnosno sustave dronova te će umjetna inteligencija raspoređivati zadatke dronovima koji će raditi u "rojevima".

'Hrvatska treba vlastitu proizvodnju streljiva, PZO'

Vratio se na pitanje PZO-a.

"Trebaju nam sustavi protuzračne obrane, dodatni sustavi potpore, trebamo početi izgrađivati vlastitu proizvodnju streljiva. To su sve vrlo bitne stvari", navodi.

Oprezan je pritom s najavom ministra Anušića da će Hrvatska do 2030. imati jednu od najboljih malih vojski u Europi i svijetu, pa kaže: "Vidjet ćemo. To je ambiciozna izjava, ali treba vjerovati."

OD TENKOVA DO DRONOVA /

Europa ulaže 800 milijardi u obranu: Ovo je pet industrija koje će najviše profitirati

Pitali smo, i što bi on odmah nabavio da je ministar obrane.

Nabraja: "Volio bih vidjeti uravnotežene Oružane snage, harmonično ustrojene Oružane snage. Volio bih imati potpuno integrirani suvremeni sustav protuzračne obrane te dovoljno napadnih dronova, kao i izgrađene sustave za vlastitu proizvodnju streljiva, i za pješačko i za topničko naoružanje", kaže nam.

Na popis "želja" navodi i višecijevne bacače raketa velikog dometa, potom taktičke rakete kojima se može gađati na veće udaljenosti.

Volio bih imati svašta, ali to sve košta", podcrtava i osvrće se na zajam kroz program SAFE te kaže da su se baltičke zemlje više zadužile od Hrvatske iz jednostavnog razloga - zbog straha.

"To je ponajprije posljedica toga što te zemlje imaju vrlo negativna iskustva iz razdoblja nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, a danas granice s Rusijom. Pretpostavljam da se pribojavaju nanovog lošeg iskustva. Hrvatska je mogla uzeti i znatno veći zajam, ali problem je u tome što se krediti moraju vraćati. Srećom, nemamo granicu s Rusijom i nećemo imati izravnu ugrozu od nje. Zato smo u drukčijem okruženju od baltičkih zemalja i možemo si dopustiti drukčiji pristup", naveo je.

Ukopavanje baltičkih zemalja uz granicu s Rusijom

Dodajmo i to da baltičke zemlje od 2024. aktivno rade na utvrđivanja granica prema Rusiji i Bjelorusiji. Estonija, Latvija i Litva ubrzano rade na projektu Baltic Defence Line (Baltička obrambena linija).

To nije samo jedan zid, nego sustav obrambenih prepreka koji uključuje betonske bunkere, protutenkovske rovove, "zmajeve zube" za zaustavljanje tenkova, bodljikavu žicu, promatračke i zapovjedne točke...

Latvija je službeno objavila da će linija obuhvatiti cijelu granicu s Rusijom i Bjelorusijom te će uključivati i skladišta mina i streljiva.

Unatoč svemu tome, Ogorec i dalje smatra da ne postoji realna opasnost od daljnje eskalacije te vjeruje da Rusija neće napasti nijednu članicu NATO-a.

'Rusiji nije interes širiti sukob'

"Zašto bi Rusija napadala Europu kada ne može izaći na kraj s Ukrajinom? Širenje sukoba nije u interesu Rusije jer u tom segmentu ne bi mogla dobro proći. Nikada u povijesti ratovanja slabiji nije napao jačega. Kada govorimo o Europi, govorimo o prostoru s više od 500 milijuna stanovnika. Rusija ima višestruko manje stanovnika. Nisam siguran da je moguć scenarij u kojem Rusija napada NATO i njihovi planeri to vrlo dobro znaju", rekao je.

Za incidente u zemljama koje graniče s Rusijom, poput pada dronova, proboja zračnog prostora, diverzija, presijecanja kabela i slično, na pitanje jesu li to slučajnosti, testiranje reakcije NATO-a, provokacije ili imaju veću težinu, kaže da je riječ o kombinaciji svega navedenog.

"Ako se ne varam, i nama je u Zagrebu pao ukrajinski dron. Dakle, sve je to pomiješano. Nema jednoznačnog odgovora. Imate cijeli niz situacija i slučajnosti. Isto tako, dron može izgubiti kontrolu i nekontrolirano odletjeti svojim putem. Tu ima svega pomalo", zaključuje i dalje uvjeren da Rusija neće napasti zemlje NATO-a.

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.