Hrvatski centar koralja Zlarin jedan je od dobitnika Europske nagrade za baštinu

Europska komisija i Europa Nostra objavile su dobitnike Europskih nagrada za baštinu / Nagrade Europa Nostra 2026., koje se sufinanciraju iz programa Kreativna Europa. Ove godine, najuglednije europske nagrade u području baštine dodijeljene su za 30 projekata i pojedinaca iz 18 zemalja diljem kontinenta.

Među ovogodišnjim dobitnicima nalazi se Hrvatski centar koralja Zlarin, nagrađen u kategoriji Građanski angažman i podizanje svijesti. Centar predstavlja otočku koraljarsku baštinu kroz izložbe, edukativne programe i kulturna događanja. Otvoren tijekom cijele godine za posjetitelje, školsku djecu i udruge lokalne zajednice, Centar doprinosi održivom razvoju i stvaranju novih prilika na ovom malom jadranskom otoku. 

"Poseban fokus Hrvatskog centra koralja Zlarin na koraljarsku baštinu temelji se na pomnom istraživanju te otočne tradicije, a rad i sve aktivnosti Centra uspješno se komuniciraju prema javnosti. Posebno je impresivan opseg utjecaja za tako malu otočnu zajednicu: Centar djeluje tijekom cijele godine, podupire održivi lokalni razvoj i predstavlja model koji može poslužiti kao inspiracija sličnim inicijativama na malim otocima diljem Europe", istaknuo je žiri nagrade.

Rezultat kontinuiranog rada

Voditeljica Hrvatskog centra koralja Zlarin Katarina Gregov istaknula je kako je dobivanje ove prestižne nagrade veliko priznanje i potvrda da rad Centra ima stvarni smisao te vidljiv odjek i izvan lokalne otočne zajednice. 

"Posebno nam je važno što nagrada dolazi u kategoriji Angažman građana i podizanje svijesti, kao priznanje za rad s ljudima i uključivanje zajednice. Jer Centar koralja nikad nije ni bio zamišljen isključivo kao muzejski prostor, već kao mjesto susreta, učenja, očuvanja kulturne i prirodne baštine te kao društveni centar cijele zajednice. Ovo priznanje rezultat je kontinuiranog rada, truda i suradnji koje smo gradili protekle tri godine od otvorenja Centra, i to kroz različite programe i aktivnosti. Ujedno, ovo prestižno priznanje dodatno naglašava važnost takvih prostora u manjim sredinama - ne samo za očuvanje baštine i identiteta, nego i za dugoročni razvoj zajednice", dodala je Katarina Gregov.

Nakon objave ovogodišnjih dobitnika, ljubitelji baštine i entuzijasti koji podržavaju njezinu obnovu pozvani su da ih sve virtualno upoznaju i glasaju online kako bi odlučili tko će osvojiti Nagradu publike 2026., koja uključuje novčanu nagradu od 10.000 eura. Glasovanje je otvoreno do 12. svibnja.

STANOVNICI ZABRINUTI /

Raste strah za opstanak jedne od najznačajnijih povijesnih lokacija: 'Sad je prekasno'

'Nagrade slave iznimnu moć baštine'

Ovogodišnje dobitnike je odabrao žiri za dodjelu nagrada, u kojem je deset stručnjaka za baštinu iz cijele Europe, na temelju evaluacije svih prijava koju je provelo pet selekcijskih odbora. Ukupno je zaprimljena 261 valjana prijava raznih organizacija i pojedinaca iz 40 europskih zemalja.

"Europske nagrade za baštinu/Nagrade Europa Nostra 2026. slave iznimnu moć baštine da nadahnjuje, povezuje i mijenja. U svijetu koji se ubrzano transformira, ovogodišnji dobitnici pokazuju kako naša zajednička kulturna ostavština može potaknuti održivost, poticati inovacije i jačati veze koje nas povezuju. Iskreno čestitam svim dobitnicima – vaš izvanredan rad osvjetljava put prema budućnosti. Od pionirskih rješenja za prevenciju rizika temeljenih na umjetnoj inteligenciji do praktične edukacije u tradicionalnim građevinskim tehnikama, ovi projekti pokazuju da baština nije samo pitanje prošlosti, već živa snaga napretka. Oživljavajući tradicionalne zanate suvremenim vještinama, prilagođavajući povijesne lokalitete budućim izazovima i uključujući mlade kao aktivne čuvare baštine, dokazuju da je kultura u samom srcu europske budućnosti", rekao je Glenn Micallef, europski povjerenik za međugeneracijsku solidarnost, mlade, kulturu i sport.

"Od srca čestitam dobitnicima Europskih nagrada za baštinu/Nagrada Europa Nostra 2026. na ovom, u potpunosti zasluženom priznanju. Projekti i osobe koje su ove godine nagrađene pokazuju kako baština može nadahnuti nove generacije, osnažiti život zajednice i poduprijeti lokalna gospodarstva. U svijetu obilježenom sukobima, geopolitičkim napetostima i tehnološkim promjenama, potreba da se promiče ono što nas povezuje nikada nije bila bitnija. Kulturna baština povezuje ljude generacijama, ne poznajući granice te je ključni most prema oblikovanju uključivijih, održivijih i demokratskijih društava u Europi i šire", rekla je Cecilia Bartoli, svjetski poznata mezzosopranistica i predsjednica Europe Nostre.

Dodjela nagrada 28. svibnja na Cipru

Dobitnicima će nagrade biti uručene na Svečanosti dodjele Europskih nagrada za baštinu/Nagrada Europa Nostra 2026. Održat će se 28. svibnja u Gradskom kazalištu u Nikoziji na Cipru. Ovaj događaj bit će održan pod pokroviteljstvom europskog povjerenika Glenna Micallefa te izvršnog predsjednika Europe Nostre prof. dr. Hermanna Parzingera. 

Ceremoniji će nazočiti i predsjednik Republike Cipar, Nj. E. Nikos Christodoulides kao najviši predstavnik zemlje koja trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije. Sudjelovat će i zamjenica ministrice kulture Cipra dr. Vasiliki Kassianidou te drugi ugledni gosti. Tom će prigodom biti proglašeni i Grand Prix laureati te dobitnik Nagrade publike – izabrani među ovogodišnjim dobitnicima Europske nagrade za baštinu/Nagrade Europa Nostra, svi nagrađeni iznosom od 10.000 eura.

Svečanost je vrhunac Europskog summita o kulturnoj baštini 2026., koji će se održati od 26. do 30. svibnja u glavnom gradu Cipra. Pod motom ''Baština kao duša Mare Nostrum'', summit u Nikoziji će istaknuti (geo)političku, društvenu i okolišnu važnost baštine za Europu i šire sredozemno područje. Summit organizira Europa Nostra, uz potporu Središta baštine Europa Nostra u Nikoziji, pod pokroviteljstvom ciparskog predsjedanja Vijećem EU-a i uz potporu Europske unije.

STRATEŠKI PROJEKT /

Zagreb dobiva pet velikih centara: Tomašević predstavio investiciju vrijednu 23 milijuna eura

Hrvatski centar koralja Zlarin

Zlarin, čija je kulturno - povijesna cjelina otoka zaštićeno kulturno dobro, jedan je od 53 naseljena hrvatska otoka. Tijekom zimskih mjeseci na otoku živi manje od 300 stanovnika. Stoljećima je njegov identitet i gospodarstvo oblikovala tradicija vađenja crvenog koralja. Kada je koralj u Jadranu proglašen strogo zaštićenom vrstom i izlov je prestao, otok se suočio s depopulacijom i postupnim gubitkom te lokalne tradicije.

Hrvatski centar koralja Zlarin, otvoren 2023. godine, inicijativa je lokalne zajednice koju je podržao Grad Šibenik. Koralj ponovno postaje pokretač lokalnog razvoja, sada na održiv način kroz interpretaciju baštine, edukaciju i kulturne aktivnosti. Projekt vrijedan 3,2 milijuna eura djelomično je financiran sredstvima Europske unije.

Centar je smješten u dva tradicionalna objekta, Kažerma i Šare, uz okolne kamene uličice, a do njega vodi 420 metara duga pristupna cesta koja povezuje luku s naseljem. Tijekom restauratorskih radova otkriveni su povijesni zidni oslik i ostaci brodoloma iz 1. stoljeća, koji su konzervirani i integrirani u stalni postav. U Kažermi se danas nalazi interpretacijski centar posvećen koraljarskoj baštini i morskoj bioraznolikosti, dok Kuća Šare djeluje kao društveno-kulturni "živi centar", pružajući prostor i smještaj istraživačima, umjetnicima i lokalnim udrugama tijekom cijele godine.

Posjetitelji imaju priliku upoznati tradiciju obrade koralja i istražiti morske ekosustave kroz proširenu i virtualnu stvarnost, interaktivne izložbene elemente i taktilne sadržaje. Kinetička instalacija Zajednički dah aktivira se kada posjetitelji puhnu u senzor, naglašavajući ključnu povezanost mora i zraka koji udišemo. Vođene ture za međunarodne posjetitelje i školske skupine iz cijele Hrvatske povezuju koraljnu baštinu s aktualnim temama poput porasta temperature mora, invazivnih vrsta i onečišćenja mora. U tijeku je i razvoj digitalnog arhiva koji će objediniti povijesne izvore i snimke vezane uz tradiciju koraljara na Zlarinu.

Od otvorenja, Hrvatski centar koralja Zlarin posjetilo je više od 35.000 posjetitelja. Više od 200 kulturnih događanja, uključujući radionice, predavanja, koncerte i filmske projekcije, okupilo je gotovo 5.000 sudionika, osobito u predsezoni i posezoni. Ove aktivnosti rezultirale su porastom dolazaka od 20 posto i povećanjem broja noćenja od 16 posto na otoku, pokazujući da ulaganje u kulturu može imati konkretan gospodarski i društveni učinak.

Centar radi tijekom cijele godine i blisko surađuje s lokalnim udrugama, školama i kulturnim skupinama. Lokalno stanovništvo educirano je za vođenje posjetitelja. Prostori su u potpunosti pristupačni, s uređajem za savladavanje stepenica za korisnike invalidskih kolica, taktilnim oznakama, audio vodičima, a na raspolaganju je cijelo vrijeme educirano osoblje. Suvenirnica centra nudi lokalne proizvode, ekološki prihvatljive, koji pokrivaju značajan dio godišnjeg proračuna za rad centra.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!