Kupili pilu, dobili igračke! /

Lažne trgovine vrebaju kupce: Istražili smo zamke sniženja i kako ostvariti svoja prava

U RTL Detektoru donosimo koje najčešće prijevare vrebaju u vrijeme ljetnih sezonskih sniženja, što inspektori nalaze, ali otkrivamo što kupac (ne)može ako reklamira proizvod

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

11.7.2026.

16:11

Neva Zganec/PIXSELL

Dodaj net.hr među omiljene izvore na Googleu

Početak ljetnih sezonskih sniženja tradicionalno donosi gužve u trgovinama, ali i val internetskih prijevara. Dok građani traže najbolje popuste, prevaranti to koriste kako bi namamili što više žrtava lažnim oglasima i nevjerojatno niskim cijenama.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević upozorava da im se svakodnevno javlja najmanje pet do šest građana koji su postali žrtve internetskih prijevara, a među slučajevima ima i onih od kojih doslovno zaboli glava. Otkriva i novo pravilo koje odnedavno vrijedi za sezonska sniženja pa prepričava i slučaj u kojem je morala intervenirati čak i policija.

U RTL Detektoru provjeravamo koje su najveće zamke tijekom sezonskih sniženja, kakva prava imaju potrošači, kako ih mogu ostvariti te što je dosad otkrila inspekcija "češljajući" tržište.

Ljetno sezonsko sniženje počelo je 1. srpnja i traje 60 dana, odnosno odnosno do 29. kolovoza.

Prema riječima Ane Knežević, trgovci u pravilu počinju s manjim popustima, dok najveća sniženja dolaze pred kraj akcije. No upozorava da natpisi poput "do 70 posto" ili "do 80 posto" često mogu zavarati kupce: "Tek kada uđu u trgovinu, potrošači vide da se najveći popusti odnose na proizvode koje nitko ne bi uzeo ni da su besplatni."

Iz resornog Ministarstva gospodarstva osvrnuli su se upravo na takvo reklamiranje pa su naveli: "Kada je riječ o promotivnim porukama poput 'popusti do 80 %', one same po sebi nisu zabranjene.

Međutim, ako način njihova predstavljanja može dovesti prosječnog potrošača u zabludu o stvarnoj pogodnosti ili dostupnosti proizvoda na najvećem popustu, takva praksa može predstavljati zavaravajuću poslovnu praksu.

Ocjena o tome donosi se u svakom pojedinom slučaju, uzimajući u obzir sve okolnosti, uključujući način oglašavanja i informacije koje su stavljene na raspolaganje potrošačima. Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, teret dokazivanja da određena poslovna praksa nije zavaravajuća snosi trgovac."

Dakle, i takvo reklamiranje može doći pod lupu inspekcije i teoretski biti kažnjeno.

Novo pravilo o cijenama

Odnedavno vrijede i nova pravila iz Zakona o zaštiti potrošača. Uz sniženu cijenu trgovci moraju istaknuti i najnižu cijenu koju je proizvod imao u posljednjih 30 dana. Upravo se ta cijena uzima za izračun popusta.

"Više se ne smije dogoditi da trgovac neposredno prije sniženja poveća cijenu, a zatim je prikaže kao veliki popust. Potrošači sada mogu usporediti kolika je bila najniža cijena u posljednjih 30 dana", objašnjava Knežević.

Dodaje da su trgovci ranije znali poskupiti proizvod neposredno prije početka sniženja, a potom je sniziti tako da je ona ponekad bila čak i viša od prethodne najniže cijene. Tako su potrošači često bili dovedeni u zabludu da su ostvarili "veliku" uštedu.

Stoga novo pravilo ide u prilog potrošačima jer sada mogu točno vidjeti kolika je bila najniža cijena proizvoda u posljednjih 30 dana.

"Ako je, primjerice, proizvod u posljednjih 30 dana koštao devet eura, a popust iznosi 30 posto, nova cijena mora biti šest eura", detaljno pojašnjava Ana Knežević.

Inspekcije već krenule

Iz Državnog inspektorata za RTL Detektor potvrđuju da za vrijeme trenutačnog ljetnog sezonskog sniženja provode ciljane inspekcije.

Inspektori kontroliraju prije svega poštuje li se Zakon o zaštiti potrošača i jesu li trgovci uz sniženu cijenu istaknuli i najnižu cijenu u posljednjih 30 dana prije početka sniženja.

Dali su i dodatno pojašnjenje - trgovci moraju uz sniženu cijenu istaknuti i onu koja je bila najniža 30 dana prije početka sniženja. I to mora biti istaknuto jasno, vidljivo i čitljivo. Provjeravaju i primjenjuju li trgovci nepoštene poslovne prakse kojima bi mogli dovesti potrošače u zabludu.

Sve ovo nam potvrđuju i iz resornog Ministarstva gospodarstva te dodaju još i ovo: ako se roba ne proda do kraja ljetnog sezonskog sniženja, trgovac je može nastaviti prodavati po posljednjoj sniženoj cijeni do isteka zaliha. Tada ističe isključivo tu cijenu.

Što su inspekcije dosad nalazile?

U zimskom sezonskom sniženju početkom 2026. godine tržišna inspekcija provela je 305 nadzora i utvrdila 51 prekršaj. Tijekom ljetnog sezonskog sniženja 2025. obavljeno je 220 nadzora u kojima je otkriveno 45 prekršaja, među kojima je bilo 13 slučajeva nepoštene, odnosno zavaravajuće poslovne prakse.

Neki od trgovaca nepravilno su isticali cijene, drugi je nisu ni stavljali ili ne bi stavljali sniženu cijenu. Dodatno, neki nisu istaknuli koja je referentna cijena, odnosno koja je bila početna cijena u odnosu na sniženu. Inspektori su bilježili kao "prijestup" i ako trgovci nisu istaknuli uvjete prodaje, potom kako se može proizvod reklamirati itd.

Dio nepravilnosti trgovci su otklonili odmah pa inspektori nisu pokretali postupke, dok su za ostale, uključujući svih 13 slučajeva nepoštene poslovne prakse, poduzete zakonom propisane mjere.

Iz Ministarstva gospodarstva navode da i svaki potrošač može prijaviti trgovaca ako smatra da on ne poštuje pravila sezonskih sniženja ili da krši Potrošački zakon.

Navode, prijava se podnosi Državnom inspektoratu osobno, poštom na adresi Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili online na poveznici koju možete pronaći OVDJE.

Što ako proizvod ima nedostatak?

I proizvod na sniženju može imati nedostatak, a u tom slučaju vrijede ista pravila za reklamacije kao i kod kupnje po punoj cijeni. No Ana Knežević iz potrošačke udruge upozorava na zablude koje potrošači često imaju.

Prva je da se proizvod može vratiti samo zato što se kupcu nakon kupnje više ne sviđa.

"Ljudi nam se javljaju jer su se dvije minute nakon kupnje predomislili, a trgovac im nije htio vratiti novac. Onda zovu nas u Udrugu i pitaju čime se bavimo ako nećemo zaštititi njihova prava", kaže.

No prema zakonu, potrošač se ne može "samo predomisliti" i vratiti proizvod.

"Potrošači nam se najviše javljaju zato što nikako da nauče da robu koju su kupili u fizičkoj trgovini, a koja im se poslije ipak više ne sviđa, ne mogu vratiti i zamijeniti za novac ili drugi proizvod ako trgovac to ne dopušta. Tu imamo najviše problema", potvrđuje.

Iskustvo iz udruge pokazuje da mnogi trgovci iz dobre volje omogućuju kupcima da se predomisle.

Knežević navodi da neki daju rok od sedam dana, drugi 14 dana u kojima dopuštaju povrat proizvoda. Praksa je različita: jedni će vratiti novac, drugi će omogućiti zamjenu za drugi proizvod ili, pak, izdati vaučer koji se mora iskoristiti u roku od šest mjeseci ili godinu dana.

Naša sugovornica podsjeća da je riječ isključivo o dobroj volji trgovaca i dobroj poslovnoj praksi, a ne o njihovoj zakonskoj obvezi.

Reklamacije zbog nedostatka

Ako je proizvod snižen zbog nedostatka, to mora biti jasno naznačeno kako bi kupac mogao donijeti informiranu odluku o kupnji.

"Tu mora biti navedeno u čemu se sastoji nedostatak kako bi kupac mogao odlučiti želi li takav proizvod kupiti ili ne", kaže Knežević.

Reklamacije samo uz pisani trag

Ako ste tek kod kuće uočili nedostatak na proizvodu, možete ga reklamirati, no i tu vrijede određena pravila.

Prvi korak je podnošenje pisanog prigovora trgovcu (kolokvijalno: reklamacije). Prigovor se može podnijeti na tri načina: elektroničkom poštom, preporučenom pošiljkom ili osobno u trgovini.

"Ako se prigovor osobno predaje trgovcu, moraju postojati dva primjerka. Jedan ostaje trgovcu, a drugi potrošaču, s potvrdom da ga je trgovac zaprimio. U roku od 15 kalendarskih dana trgovac mora odgovoriti na prigovor", pojašnjava Ana Knežević.

Ako potrošač nije zadovoljan odgovorom trgovca, sljedeći je korak prijava Državnom inspektoratu.

"Oni koji koriste internet mogu otići na mrežne stranice Državnog inspektorata RH. U gornjem lijevom kutu nalazi se aplikacija za podnošenje prijava koja korisnika vodi kroz cijeli postupak. Oni koji ne koriste internet prijavu mogu poslati na adresu Državnog inspektorata", objašnjava.

Državni inspektorat trebao bi postupiti po prijavi, no Knežević upozorava da ne postoji zakonski rok u kojem to mora učiniti pa taj mehanizam zaštite potrošača prema njezinu mišljenju ponekad gubi smisao.

Popravak umjesto novog proizvoda

Knežević upozorava i na problem koji posljednjih godina izaziva sve više nezadovoljstva među kupcima.

Pojašnjava kako prema zakonu, nakon što trgovac prizna reklamaciju, on sam bira jedan od četiri načina rješavanja: popravak proizvoda, zamjenu za novi proizvod, sniženje cijene ili povrat novca.

"Međutim, zakon je dao mogućnost trgovcu da odluči što je za njega povoljnije. Zato se trgovci najčešće odlučuju za popravak, posebno kada je riječ o tehničkoj robi, obući, torbama ili odjeći", kaže.

Drugim riječima, ako trgovac prizna reklamaciju, upravo on odlučuje na koji će je način riješiti reklamaciju.

Knežević objašnjava da se takvo rješenje donijelo jer europske direktive sve više potiču popravke radi smanjenja otpada, ali smatra da takva praksa često ide na štetu kupaca.

Prednost popravka, umjesto zamjene zbog ekološke svijesti

"To je, iz perspektive potrošača, često nedopustivo. Ljudi kažu: 'Da sam htio popravljenu stvar, kupio bih je preko oglasnika.' Potrošači za svoj novac žele dobiti novi proizvod", smatra Knežević.

U praksi su u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača imali i slučaj žene koja je kupila novu haljinu za 500 eura, a trgovac joj je, nakon priznate reklamacije, ponudio isključivo popravak, što ju je, kaže Knežević, potpuno razljutilo.

Imali su i slučaj žene koja je počela vikati u trgovini kada je reklamirala potpuno novi televizor.

"Kupila ga je, ali nije radio. Vratila ga je u trgovinu, a ondje su joj rekli da potpuno novi televizor ide na popravak. Ona nije htjela popravak, nego novi televizor ili povrat novca. Počela je vikati, stigla je policija, a na kraju je završila s prijavom za remećenje javnog reda i mira."

Potrošački semafor Europske komisije: Hrvatska druga najgora

Da potrošači u Hrvatskoj slabo poznaju svoja prava, ali i obveze, pokazuje i potrošački semafor koji redovito objavljuje Europska komisija.

"Prema potrošačkom semaforu Europske komisije godinama smo bili posljednji po informiranosti, a sada smo predzadnji – iza nas su samo Grci. Nažalost, ni trgovci nisu mnogo bolje educirani", kaže Ana Knežević.

Potrošački semafor za 2025. godinu pokazuje i da se sve više kupuje putem interneta, pri čemu su potrošači izloženi brojnim problemima.

"Kupci na internetu imaju više od 60 posto veću vjerojatnost da će imati problema s kupnjom u usporedbi s onima koji kupuju u fizičkim trgovinama. Čak 93 posto internetskih kupaca izrazilo je zabrinutost zbog ciljanog oglašavanja, uključujući prikupljanje osobnih podataka bez pristanka (71 posto), pretjerano oglašavanje (67 posto) i neizbježnu personalizaciju (63 posto). Dodatno, 45 posto potrošača susrelo se s internetskim prijevarama tijekom protekle godine, a mnogi su iskusili nepoštene poslovne prakse, uključujući lažne recenzije (66 posto) i obmanjujuće popuste (61 posto)", navodi se u izvješću čije detalje možete pronaći OVDJE.

Gotovo svi pokazatelji zaštite potrošača u Hrvatskoj ispod su prosjeka Europske unije (vidi grafikon dolje).

Ispod europskog prosjeka nalaze se povjerenje u trgovce i pružatelje usluga te povjerenje u sigurnost proizvoda. Istraživanje pokazuje i da se hrvatski potrošači suočavaju s više problema nego prosječni građani EU-a, dok je poznavanje potrošačkih prava znatno ispod europskog prosjeka. Nižu ocjenu od prosjeka EU-a bilježi i pažnja koju građani prije kupnje posvećuju utjecaju proizvoda na okoliš.

Sve više prijevara pri online kupovini

Izvješće također pokazuje da su problemi znatno češći u internetskoj nego u klasičnoj kupnji. Ana Knežević upozorava da stanje u Hrvatskoj nije nimalo dobro. Štoviše, kaže da se čini kako prijevare "vrebaju" na svakom koraku.

"Kod online kupnje ima najviše problema i mnogo je prijevara preko interneta. Ljudi na Facebooku i drugim društvenim mrežama gledaju razne reklame i naručuju svašta. Kada pošiljka stigne, to bude sve osim onoga što su naručili. Tada kreću potraga i pitanja: tko mi je to poslao, kako i kome to vratiti, gdje su moji novci", opisujesvakodnevne probleme s kojima se susreću u udruzi.

Potvrđuje da je internetskih prijevara iznimno mnogo te da im se svakodnevno javljaju prevareni građani.

"Svaki dan javi nam se najmanje pet ili šest ljudi. Toga je zaista jako puno. Policija i CARNet objavili su da u Hrvatskoj djeluje mnogo prevarantskih internetskih stranica", kaže.

Ne može potvrditi da se prevarantske stranice posebno aktiviraju tijekom sezonskih sniženja. Ističe da su one prisutne tijekom cijele godine i da prevaranti ne miruju.

Nacionalni CERT kaže da su u svijetu registrirali 6000 registriranih domena koje bi se mogle koristiti u svrhu lažni internetskih trgovina.

"Budući da se broj lažnih internetskih trgovina mijenja iz dana u dan, neke se gase, a nove se stvaraju, teško je reći točno koliko ih je trenutno aktivno, no Nacionalni CERT trenutačno prepoznaje 1760 takvih trgovina koje ciljaju građane u Republici Hrvatskoj", potvrdili su za RTL Detektor.

Kupili alat, dobili igračke

Ana Knežević kaže da potrošači najčešće prijavljuju da im naručena roba uopće ne stigne ili da umjesto željenog proizvoda dobiju nešto sasvim drugo. Među prijavljenim slučajevima bilo je i nošenih tenisica te rabljene odjeće, no jedan primjer posebno se ističe.

"Najbizarniji slučaj bio je kada su ljudi naručili pilu za rezanje grana i vrtne škare, a dobili dječje igračke", otkriva naša sugovornica.

Ako se, pak, potrošač odluči na internetsku kupnju i kupuje od pouzdanog trgovca, vrijede drukčija pravila kada je riječ o povratu robe i ostvarivanju prava na reklamaciju.

Povrat robe kupljenje online bez ikakvih uvjeta

"Kod internetske kupnje potrošači imaju pravo vratiti proizvod u roku od 14 dana bez navođenja razloga, pod uvjetom da ga nisu koristili. Ako je roba oštećena ili ima nedostatak, tada se reklamira zbog materijalnog nedostatka i vrijede ista pravila kao i kod kupnje u fizičkoj trgovini: popravak, zamjena proizvoda, raskid ugovora ili povrat novca", pojašnjava.

Pitali smo je što ako kupimo haljinu od 500 eura i ona nam se jednostavno ne sviđa. Možemo li je doista vratiti bez ikakvog objašnjenja?

"U pravilu možemo, ali proizvod treba vratiti u stanju u kakvom je zaprimljen. Ljudi, primjerice, kupe aparat za kavu, raspakiraju ga, koriste ga nekoliko dana i onda ga žele vratiti. Tada pravo na jednostrani raskid ugovora više ne vrijedi. Proizvod bi trebalo vratiti nekorišten i u stanju u kakvom je zaprimljen", rekla je Ana Knežević.

Iz Ministarstva gospodarstva odgovarili su nam da u pravila o ljetnom sezonskom sniženju ista za prodaju u fizičkim trgovinama i na internetsku trgovinu.

Daju i nekoliko savijeta za kupovanje online:

provjere identitet trgovca i njegovo registrirano sjedište, osobito ako je riječ o trgovcu izvan Europske unije
prije kupnje proučite opće uvjete poslovanja
kupujte putem provjerenih internetskih trgovina i službenih stranica robnih marki
u slučaju sumnje provjere internetsku stranicu putem alata Nacionalnog CERT-a dostupnog OVDJE.

"Najvažniji savjet potrošačima jest da prije kupnje usporede istaknutu referentnu i sniženu cijenu, provjere uvjete prodaje te kupuju od provjerenih trgovaca. Ako posumnjaju na nepravilnosti, mogu ih prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata", ističu iz Ministarstva.

Potrošači koji "vrebaju" ljetna sezonska sniženja trebali bi znati osnovna potrošačka prava prije nego nešto kupe. Prvo je da se treba čuvati račun za bilo kakav oblik reklamacije ili povrata robe jer račun je doslovno ugovor između njega i trgovca i bez njega teško da može išta ostvariti.

Treba imati na umu i da zakon štiti potrošače od nepoštene prakse ili ako je kupac oštećen, ali da treba paziti na proceduru i rokove za podnošenje prigovora te da ipak ne ide ništa "na silu".

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.