Što se to događa s vremenom? Dorian Ribarić otkriva: 'Počelo se događati ono što se predviđalo'
'Počelo se događati ono što su klimatski modeli predviđali pred petnaestak godina - da će ekstremni vremenski događaji biti sve češća pojava'
Kada se u srpnju 2023. superćelijska oluja obrušila na Zagreb, činilo se kao da je stigao "sudnji dan". Ogroman oblak u tren je zacrnio nebo, a snažan vjetar nanio ogromnu štetu već u prvim minutama. Letjeli su suncobrani i cerade, grane i dijelovi krovova, srušila se dizalica, ljudi u nevjerici tražili kakav-takav zaklon. Obilna kiša strme zagrebačke ulice u tren je pretvorila u potoke i kovitlala u zraku poput tornada da bi već 20-ak minuta kasnije sve stalo jednako naglo kako je i počelo. Ostavljajući iza sebe krš i lom.
Meteorolozi su ovaj vremenski događaj najavljivali danima i upozoravali da se sprema nešto atipično. Malo tko je ozbiljno shvatio upozorenje. Nikada do tada nismo vidjeli superćelijsku oluju. Međutim, od tog dana, oblake smo počeli promatrati drugim očima, možda čak do mjere da i u poslovično tmurnim oblacima tražimo natruhe "monstruma" s kojim se više ne želimo susresti.
Događaji postaju ekstremniji
I taman kad nam se učinilo da je taj zastrašujući oblak bio anomalija, snažni udari vjetra u Zagrebu u ožujku 2026. pokazali su da ono što je tri godine ranije trajalo 20-ak minuta, ima potencijal trajati puna dva dana. Neugodna je to spoznaja za grad pod Sljemenom, a ne pod Velebitom. Proslavila se i jedna zagrebačka novogradnja kojoj je tom prilikom otpao veći dio fasade...
Druge, pak, kontinentalne dijelove Hrvatske u ožujku je iznenadio obilan snijeg. Ceste prema moru više su podsjećale na božićni, nego na ugođaj uskrsnih praznika. A zabijelilo je i u svibnju...
Ako smo i sumnjali, sada znamo - nismo paranoični. S vremenom se događa nešto čudno. Ali, što? Na ova i druga pitanja za net.hr odgovara meteorolog RTL-a Dorian Ribarić.
"Počelo se događati ono što su klimatski modeli predviđali pred petnaestak godina - da će ekstremni vremenski događaji biti sve češća pojava", kaže Ribarić napominjući - ne možemo neki izolirani vremenski događaj pripisati samo klimatskim promjenama, nego treba gledati njihovu učestalost i jačinu kroz dulji period.
"Meteorolozi sada znaju više nego ikad o tome kako nastaju vremenski događaji, a upozorenja su sada na puno višoj razini nego prije. Postoje sustavi ranog upozoravanja u Hrvatskoj i oni dobro funkcioniraju. Nama meteorolozima je posao sada nešto lakši zbog većeg znanja i bolje preciznosti modela", kaže Ribarić.
Ipak, dodaje, nije uvijek jednostavno prognozirati ekstremniji vremenski događaj.
Hladna fronta više nije samo to
"Nekada imate sve sastojke za superćelijsku oluju, a ona se drugi dan ne mora dogoditi. Prognoza nikada nije sto posto ostvariva, ona se iskazuje u vjerojatnostima, ali kada se dogodi, stvarno bude nezgodno", kaže Ribarić i dodaje - klima se mijenja i postaje sve toplije.
"Sada imamo kišne epizode i kišne valove koji su jači nego što su bili nekad, imamo vremenske situacije koje se jednostavno događaju u toploj atmosferi: ako imamo višu temperaturu, za isti događaj imamo više raspoložive energije u atmosferi i time imamo, hajmo to tako reći, nasilnije vremenske događaje i nepogode. Hladna fronta više ne mora biti samo hladna fronta. Ako dođe na topliji zrak i više vlage nego što je uobičajeno, nekad će to biti puno snažnija ili opasnija promjena nego smo na to navikli. Iako, treba napomenuti da svi događaji koji su se dogodili na zagrebačkom području i u kontinentalnoj Hrvatskoj nisu isti. Svaki od njih je bio drugačijeg mehanizma", kaže Ribarić.
Potrebna je prilagodba
Nekad se, podsjeća meteorolog, predviđalo da će kontinentalna Hrvatska biti vjetrovitija. Sada tome i svjedočimo.
"Imali smo superćelijsku oluju kada smo prelazili 90 kilometara na sat. Ovog ožujka, također najvjetrovitiji dan u povijesti Zagreba - cijeli dan je puhao vjetar gotovo orkanskom jačinom i postavio rekord od 120 kilometara na sat. Neki dan smo imali prolazak fronte gdje je puhalo opet do 90 kilometara na sat. To nisu česti događaji, osobito ne da kontinent bude vjetrovitiji od mora isti dan", kaže Ribarić.
Vjetar brzine 90 kilometara na sat u Zagrebu, napominje meteorolog, događa se jednom u deset godina međutim, posljednjih pet ili šest godina zabilježen je čak triput. To ne znači da u sljedećih deset godina možemo odahnuti od snažnih vjetrova. U promjenjivim klimatskim uvjetima i toploj atmosferi, oni se mogu pojavljivati i češće. Međutim, nije problem u prognozi, već u prilagodbi.
Bura u Dalmaciji, podsjeća Ribarić, uvjetovala je prilagodbu ljudi i način gradnje - model je to koji je ostao funkcionalan do danas. Na kontinentu, pak, suočavamo se s promjenama poput jakih vjetrova koji se još uvijek mogu okarakterizirati kao rijetka pojava. Prilagodba će, utoliko, biti potrebna, ali ne dolazi preko noći.
"Možda su ljudi malo osjetljiviji sada na vrijeme, posebice na tuču, na olujni vjetar. Ali, mislim da je dobro da više prate upozorenja, da s više razumijevanja poprate prognozu. Uvijek je najbolja prognoza nekog meteorologa i praćenje upozorenja relevantne državne institucije, dakle Državnog hidrometeorološkog zavoda", savjetuje Ribarić.
Godina kao i svaka druga?
Na pitanje je li ova godina počela "žestoko" što se tiče vremenskih ekstrema na kontinentu, Ribarić kaže ono što će možda mnoge iznenaditi - nije to toliko drugačije od prethodnih.
"Analize pokazuju da su mjeseci bili uglavnom topliji od prosjeka, a oborine je u prva tri mjeseca bilo više od uobičajenog. Možda će biti drastičnije idućih godina kada u južnom Pacifiku krene El Nino, kada je globalno temperatura nešto viša. Utjecaj na naše krajeve je nešto manji od tog fenomena, ali mjerljiv. Doduše još čekamo detaljnije prognoze - te godine znaju biti nešto toplije, nepredvidive i nezgodnije. Ali ove smo u nekom okviru očekivanja. Naravno, imali smo dva ekstremna događaja koji jesu neuobičajeni.
Fronta koja je prošla po kontinentalnoj Hrvatskoj s olujnim vjetrom nešto je normalno, kao i mraz koji je uobičajen u svibnju, ali snijeg nije toliko uobičajen, osobito ne u nižem gorju. No, zato se nekad i govorilo da su Ledeni sveci između 11. i 15. svibnja", kaže Ribarić te napominje - klima nije linearna, uvijek se može dogoditi jedna godina ispod prosjeka:
"Imali smo niz najtoplijih godina i nekoliko onih koje su zatim ušle u Top 10. I imamo to da nama sada praktički svaka godina ulazi u 10 najtoplijih. Pritom treba naglasiti da je upravo prostor Sredozemlja 'hotspot' što se tiče klimatskih promjena - očekuje se da će tu temperatura nešto više porasti i da je tu povećan rizik. To je nešto na što nam klimatski modeli ukazuju."
Jesmo li ostali bez proljeća?
Prognoza je jedno, percepcija nešto drugo. A koliko percepcija može biti u raskoraku s podacima, dobro ilustrira i ovogodišnje proljeće na kontinentu. Posljednjih godina, žalili smo se da proljeća gotovo i nema, da preko noći iz kaputa "uskačemo" u majice kratkih rukava. Sada, pak, žalimo se da je proljeće "tmurno i vjetrovito kao da je jesen". Je li moguće da nam nikako nije po volji ili su "školski primjeri" godišnjih doba nepovratno izgubljeni?
"Godišnja doba postoje, ali su toplija. Temperatura je najviše porasla ljeti, ali porasla je i temperatura zime, zato nam se tako čini, navike su nam drugačije", kaže Ribarić.
A navike su nezgodne - pamtimo li, primjerice, tri uzastopna "paklena" ljeta, prvo sljedeće bez toplinskih valova tretirat ćemo kao anomaliju i "prigovarati" da ljeto nije dovoljno toplo.
"To je, recimo, percepcija vremena. Ali, proljeće bi trebalo biti ujutro svježe, za slojevito oblačenje. Osobno volim takva proljeća i ovog proljeća imali smo dosta takvih dana. Generalno, temperatura je malo iznad prosjeka, a početkom ovog svibnja možda tek malo ispod", kaže Ribarić.
Temperatura je svugdje porasla, napominje, pa to može ostavljati dojam da neki periodi zime ili jeseni više podsjećaju na proljeće, a da neki periodi proljeća više podsjećaju na ljeto. Promjene su to na koje se moramo naviknuti, ali nema govora o tome da smo ostali bez godišnji doba.
"Sva godišnja doba povisit će svoju temperaturu", kaže Ribarić, "Ali to ne znači da više nemamo godišnja doba, imamo ih, samo su drugačija", zaključuje.