Pet godina bez poreza: Hoće li to vratiti Hrvate kući? Vlada priprema nova pravila igre

Demografske mjere posljednjih su godina predstavljene kao jedan od ključnih državnih prioriteta. Cilj je zaustaviti negativne trendove – pad broja stanovnika, iseljavanje i starenje društva te dugoročno preokrenuti smjer u kojem se Hrvatska kreće.

U Vladi pritom ističu kako prvi put pokušavaju izgraditi cjelovit sustav demografske politike, uz veća izdvajanja nego ranije i mjere koje istodobno ciljaju više područja, a to su poticanje nataliteta, upravljanje migracijama i ravnomjerniji regionalni razvoj. 

Istodobno otvoreno priznaju da je demografija jedan od najvećih izazova države te da bi Hrvatska do 2050. mogla značajno izgubiti stanovništvo.

DEMOGRAFSKA REVITALIZACIJA /

Nova kampanja za roditeljstvo: Država daje 500 tisuća eura za obitelji s više djece

Demografske mjere za povratnike 

Jedan od važnijih elemenata te politike su mjere za povratak iseljenika. Među njima se posebno izdvaja porezno rasterećenje, pa svi oni koji su izvan Hrvatske proveli najmanje dvije godine, po povratku imaju pravo na petogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak. 

Prema podacima MUP-a, ovom mjerom obuhvaćeno je više od 13.000 povratnika Hrvata, koji će u ovoj godini dobiti povrat poreza u punom iznosu. 

No, postavlja se pitanje koliko ovakva mjera doista može utjecati na demografske trendove kao i je li pravedno da Vlada u bolji porezni tretman stavi povratnike nego građane koji ovdje žive i rade. 

POČELE PRIJAVE /

Kako do 'plaće' za čuvanje unučadi? Ovo su detalji mjere koja izaziva velik interes Hrvata

Najavljene nove mjere

Demograf i posebni savjetnik Vlade Stjepan Šterc za Net.hr pojašnjava kako je riječ o prvoj mjeri, koju je bilo moguće donijeti bez promjena zakona. Otkriva da Vlada planira četiri nova poticajna modela, a svaki će imati pet do sedam mjera.

U praksi bi to značilo da bi ubuduće mjerama mogli biti obuhvaćeni ne samo povratnici već i mladi i mlade obitelji ili bilo koja skupina stanovništva, koja odluči živjeti u demografski ispražnjenim područjima, prigradskim ili ruralnim, koji bi imali cijeli niz povlastica, uključujući i one porezne. 

Šterc nužnim ističe promjene u poreznom sustavu. "Ne može biti isti porezni sustav u svim područjima, za sve djelatnosti, pa i na koncu za sve obitelji. Tu naprosto mora postojati razlika", napominje.

PRATITE SJEDNICU /

Plenković otkrio planove Vlade za iduću godinu: 'Borit ćemo se za veći standard građana'

Konsenzus politike i struke

Da bi sve to zaživjelo u pripremi je novi zakon, za koji je formirano i Znanstveno vijeće. Šterc pojašnjava kako je bio cilj da cjelokupna znanost stane iza ovih demografskih mjera, ali i da se pošalje poruka političarima da ovu odluku donosi struka. 

Šterc ocjenjuje kako su dosadašnje demografske mjere djelomično utjecale na broj povratka hrvatskih državljana.

Prema projekcijama za 2025., vrlo je vjerojatno da će se prvi put dogoditi da se više hrvatskih državljana vratilo nego što ih iz Hrvatske otišlo.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Ministar Šipić nakon posjeta rodilištu: 'Demografija nije sprint, ona traži sudjelovanje svih'