Poznati detalji presude u slučaju švicarac: Evo što je odlučio Vrhovni sud

Goran Aleksić iz Udruge Franak ocijenio je u četvrtak sadržaj odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda u slučaju švicarac nezakonitim, protuustavnim, protivnim pravu Europske unije, arbitrarnim i diskriminacijskim. 

Prema odluci donesenoj s devet glasova sudaca naprema četiri iz proširenog vijeća, potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo samo na zatezne kamate koje su tekle na preplaćene iznose do dana konverzije. Aleksić ističe da zatezne kamate čine tek 20 posto od ukupnog obeštećenja. 

Što to znači za građane?

"Suci Damir Kontrec, Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj dali su izdvojena mišljenja kojima pobijaju većinski stav ostalih sudaca iz proširenog vijeća. Hvala im za časno i pošteno suđenje, ali su nažalost oni bili u manjini. Njihova izdvojena mišljenja bit će od velike pomoći na Ustavnom sudu", navodi Aleksić, koji je najavio da će više detalja o odluci objaviti u sljedećim danima.

Index je izvijestio da je Vrhovni sud odlučio da potrošač koji je konvertirao CHF kredit nema pravo na povrat glavnice preplata iz ništetnih odredbi, ali mu priznaje pravo na zatezne kamate na te preplate do dana konverzije i to za razdoblje od sklapanja temeljnog ugovora o kreditu do dana prestanka obveze izvršenom konverzijom, odnosno do 30. rujna 2015. godine.

Te zatezne kamate pripadaju u punom iznosu i ne umanjuju se za iznos preplate utvrđene u konverziji.

Krajem prošloga mjeseca javnost je doznala da je prošireno Vijeće Vrhovnog suda donijelo odluku u ovom slučaju čiji se epilog čekao godinama. Ključno je bilo pitanje imaju li potrošači koji su konvertirali kredite pravo na obeštećenje ili su konverzijom iz 2015. već obeštećeni? 

STROŽA PRAVILA /

Rizični prepolovljeni, a što je s gotovinskim kreditima? Istražili smo koliko se Hrvati manje zadužuju

Pozadina priče

Val zaduživanja građana u švicarskim francima je, podsjetimo, kulminirao u razdoblju između 2005. i 2007. godine. Nekoliko godina kasnije, osnovana je Udruga Franak. Valuta koja je u to vrijeme na papiru djelovala kao odlična alternativa euru za podizanje kredita, ubrzo se pretvorila u noćnu moru, a građane redom pretvarala u dužnike čijim se dugovima ne nazire kraj, uslijed "podivljalih" rata kredita.

Prvu kolektivnu tužbu protiv banaka dužnici su podigli 2012., ali i nakon prve velike presude u njihovu korist 2013. i donošenja tzv. Lex CHF-a – specijalnog zakona koji je osigurao zakonsku konverziju kredita u švicarskim francima u euro kredite, problem nije riješen. 

Dok banke smatraju da je konverzijom riješen problem i da su dužnici dovedeni u položaj usporediv s korisnicima euro-kredita, Udruga Franak smatra da konverzija nije obeštećenje, da potrošačima nisu vraćeni preplaćeni iznosi i zatezne kamate te da imaju pravo na puno obeštećenje. 

Ukupno je sklopljeno 125.000 ugovora s kreditima u Švicarcima. Konvertirano je oko 60.000. Od ostalih 65.000 kredita, njih 5000 nije konvertirano, iako su na to imali pravo, a 60.000 kredita nikada nije konvertirano jer su otplaćeni prije konverzije. 

Prema podacima Udruge Franak, tužbu je podnijelo 30 tisuća potrošača s konvertiranim kreditima. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!