Grah, glazba i nezadovoljstvo: Sindikati s Praznika rada poslali jasnu poruku Vladi

Zagrepčanke i Zagrepčani od ranih jutarnjih sati stižu u park Maksimir na tradicionalnu proslavu Međunarodnog praznika rada gdje je Grad Zagreb za njih pripremio bogat glazbeni i zabavni program te besplatnih 40.000 porcija graha i 30.000 komada štrukli.

Građanima su se na proslavi pridružili i Školski sindikat Preporod zajedno s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja i Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Svrha njihove zajedničke inicijative je, kako kažu, izaći među građane i otvoriti razgovor o stanju obrazovanja i znanosti, kao i o odnosima s Vladom. Građani će pak imati priliku informirati se o aktualnim izazovima u sustavu te izravno podijeliti svoja mišljenja i iskustva. 

"U ime tri obrazovna sindikata želim vam čestitati Praznik rada - sretan vam bio! Ovo je datum koji se obilježava već 150 godina i povezan je s godinom 1886. kada su u Chicago desetci tisuća radnika prosvjedovali nakon velikog štrajka i tražili formulu '8+8+8' - osam sati rada, osam sati odmora i osam sati prava na slobodno vrijeme. Tada su neki i predstavnici dali život za svoju ideju. Borba za radnička prava u 19. i 20. stoljeću nije bila lagana. A i mi sami danas ponekad, sve što je izboreno u tom vremenu, uzimamo zdravo za gotovo i ne vidimo da danas imamo i pravo na organiziranje, pravo na štrajk, pravo na godišnji odmor, i pravo na regres, i pravo na osmosatno radno vrijeme. Težina tih prava dobiva još više na svijetlu kada vidimo da veliki dio svijeta - radnika - mogu samo sanjati o tim pravima", rekao je Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

"Ova su tri obrazovna sindikata u posljednjih godinu dana svojim djelovanjem pokazala kako izgleda borba za radnike u obrazovanju i znanosti. Prošle smo godine na ovom istom mjestu pozivali građane da nam se pridruže na velikom prosvjedu 9. svibnja. Motivirali smo ih da dođu i iznesu svoje probleme, a ove ćemo ih godine, na ovom istom mjestu - i time nastavljemo tradiciju, i povratak sindikata na ovaj prostor koji je prirodno obitavalište proslave praznika rada. Mi smo vratili sindikat u ovaj prostor i tu tradiciju ćemo nastaviti", nadodali su.

"Ove godine ćemo progovoriti o dvije bitne teme - kako za cijeli sindikalni projekt, tako i društvo u cjelini. Prva tema je vezana na ono što se dogodilo prošle godine, i pokušaj opstrukcije Vlade RH, da sindikalni prosvjed proglasi nesindikalnom aktivnošću i da s tim famoznim mišljenjem ministarstva rada kaže da radnici nemaju pravo doći na prosvjed u radno vrijeme i imati pravo na dva plaćena radna dana. Druga je tema bitna za sve radnike u javnim službama, i tiće se ekonomske situacije i sramotnog i mizernog porasta osnovice od 1 posto, koji, kako vidimo, niti ne može pratiti galopirajuću inflaciju koja se bliži 6 %, niti može pokriti troškove života koji rastu iz dana u dan", rekli su.

"Zahvaljujem se još jednom što ste došli u tolikom broju da nas podržite, prvenstveno još jednom hvala predstavnicima medija, jer ste kao i mi odabrali da proslavite Praznik rada na onaj najdostajanstveniji način - radom", rekli su.

'Pravo na prosvjed - elementarno pravo radnika'

"Tema o kojoj su ja danas govoriti je tema koja je vezana kao 'prst i nokat' sa Praznikom rada. Naime, prosvjed i Praznik rada su neraskidivo povezani. Obilježavanje Prvog maja bez prosvjeda je kao da imate neko jelo kojem fali začin, a znamo kakvo je to jelo bez začina. Nažalost, mi se u ovoj zemlji moramo iznova boriti za nešto što se smatralo gotovom stvari i to desetljećima. U Zagrebu, 1890., godinu dana nakon što je prvi maj proglašen Praznikom rada - radnici grada Zagreba su ga obilježili prosvjedom.  Nažalost, aktualna vlast, uz sve one negativnosti koje uz nju idu, ona ozbiljno želi ugroziti i pravo na prosvjed - kao elementarno pravo organiziranih radnika, zapravo kao jedan od temeljnih alata sindikalnih organizacija. I ova tri sindikata su joj zapravo stala na put u toj njihovoj namjeri", rekao je Željko Stipić.

"Prije godinu dana, na prosvjedu, na Jelačiću, isto sam ovako izašao na govornicu i rekao da se ova tri sindikata s tim pomirit neće. Tada smo najavili dvije sindikalne akcije. Kao prvo, pri hrvatskim sudovima vode se brojni sudski sporovi kojima se osporava kriminalno mišljenje koje je proizašlo iz Ministarstva rada, prema kojem, radnici nemaju pravo na plaćeni dopust zbog dolaska na prosvjed. To je možda nešto što je u trenutku bila pirova pobjeda Vlade Andreja Plenkovića, ali danas možemo slobodno reći da se ta Vlada sunovratila kad je pitanje partnerstvo sindikata i te iste Vlade.

Vlada Andreja Plenkovića je napravila nešto što se niti jedna vlada prije njegove nije drznula. Oni su se grubo umiješali u nešto što je trebao biti partnerski odnos sindikata i vlasti. Naime, ta nesretna načelnica, tada, iz ministarstva rada, koja je potpisala taj dopis - ona je prvo rekla nešto što nije smijela reći, a drugo - ona nije ni bila ovlaštena da to kaže", nadodao je.

'Rast cijena ne prati rast plaća'

"Vlada je posljednje dvije godine okvir povećanja plaća kreirala jednostrano - iz razloga jer ono što je nudila sindikatima bilo u smislu povećanja plaća neadekvatno u odnosu povećanja plaća drugih u ovoj zemlji. Sasvim neadekvatno u odnosu na rast cijena. Dakle, inflacija 6 % - plaća svih ljudi, o kojima Vlada treba voditi brigu, 1 %. Dvije godine se Vlada ne uspijeva dogovoriti sa sindikatima o primjerenom rastu plaće", rekao je Matija Profilin.

"Moje pitanje za vas je - kako Vlada, koja je najveći poslodavac u ovoj zemlji, koja bi trebala biti primjer svim drugim privatnim poslodavcima, koja stvara nešto što se predstavlja kao normalno - može biti dobar primjer svim ostalim privatnim poslodavcima? Kako takva Vlada može, s nekakvim smislenim kredibilitetom, privatnim poslodavcima govoriti o tome da je kolektivno pregovaranje bitno, da je razgovor i dogovor s radnicima bitan, da je socijalno dijalog bitan?", upitao je.

"Vlada u ovom trenutku nije uzor. Vlada u ovom trenutku nije primjer. I to je nešto što se mora mijenjati", zaključio je.

Dijelit će se crveni karanfili

Proslavi Praznika rada će nazočiti gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević te njegovi zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet. Građane će u parku Maksimiru također posjetiti ministar rada Alen Ružić i državni tajnik Ivan Vidiš. 

Na ulazu u park Maksimir građane će tradicionalno dočekati članice i članovi zagrebačkog SDP-a i dijeliti im crvene karanfile, ali i sadnice rajčice.

Predsjednik zagrebačkog SDP-a i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Matej Mišić iznijet će programske smjernice za politike rada.   

PRIPREMAJU SE FEŠTE /

Provjerili smo kako Hrvati planiraju provesti Praznik rada: Gužve na cestama i u trgovinama

Što očekivati na Maksimiru?

Bogat prvosvibanjski program u parku Maksimir odvijat će se na dvije pozornice cijeli dan, a građanima će se besplatno podijeliti 35.500 porcija graha s ričetom, kobasicama, špekom i vratinom, 2000 porcija graha s ričetom i junetinom, a mislilo se i na vegetarijance za koje je pripremljeno 2500 porcija graha s ričetom bez mesa. Pripremljeno je i 30.000 komada štrukli sa sirom.

Glazbeni dio programa će početi na samom ulazu u park gdje će Zagrebački orkestar ZET-a krenuti svirati i povorkom proći alejom do velike pozornice. 

Prvi će na velikoj pozornici nastupiti Oridano Gypsy Jazz Trio, nakon toga Šlageristi i Zagrebački orkestar ZET-a, a potom će uslijediti koncert grupe Pavel. Središnji dio programa bit će nastup Vesne Pisarović, a nastavit će se koncertom grupe Silente.

Paralelno, na maloj pozornici održavat će se kreativne radionice i plesni nastupi za djecu u organizaciji zagrebačkih centara za kulturu. Kod male pozornice posjetitelji će moći sudjelovati i u besplatnom kvizu općeg znanja.

Prvosvibanjski program u parku Maksimiru organizira Grad Zagreb u suradnji s gradskim ustanovama Priroda Grada Zagreba, Dobri dom i Centar za kulturu Maksimir.

Iz Grada su zamolili građane da se zadržavaju u južnom dijelu parka Maksimir - oko Velike pozornice i na otvorenim livadnim površinama. Zbog posljedica olujnog nevremena koje je krajem ožujka pogodilo Zagreb, boravak u sjevernom dijelu parka predstavlja povećan sigurnosni rizik budući da još uvijek ima velik broj izvaljenih, prelomljenih i nagnuta stabala te oštećenih i odlomljenih grana. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!