Predstavljen plan jačanja gospodarske otpornosti i socijalne kohezije u EU-u

Komisija je danas predstavila proljetni paket europskog semestra 2026. U globalnom okruženju obilježenom geopolitičkom nesigurnošću, paket donosi smjernice za države članice, s naglaskom na jačanju konkurentnosti, strateške autonomije te gospodarske i socijalne otpornosti i kohezije Europske unije, uz istodobnu fiskalnu održivost.

Ciklus europskog semestra 2026. pouzdan je analitički okvir za utvrđivanje budućih potreba javnih politike i ulaganja u širokom rasponu područja, uključujući one usmjerene na smanjenje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika. U tom se kontekstu u Izvješću za Hrvatsku za 2026. analiziraju gospodarska i socijalna kretanja te ocjenjuje u kojoj je mjeri Hrvatska provela preporuke koje je Vijeće usvojilo u 2025.

Temeljem analize i ključnih izazova utvrđenih u izvješćima po državama, preporuke sadržavaju prilagođene smjernice za svaku državu članicu.

• Proljetni paket poziva države članice da poduzmu mjere politike za jačanje konkurentnosti EU-a. Hrvatskoj se tako preporučuju sljedeći potezi, uzimajući u obzir regionalne razlike:
• Poboljšati učinkovitost javne potrošnje njenim redovitim revizijama – između ostalog i uzevši u obzir povećane rashode za obranu. Procijeniti djelotvornost poreznih izuzeća i osigurati privremenost i ciljanost kriznih mjera za ublažavanje učinka povećanja cijena energije. Ostvariti napredak u reformi periodičnog oporezivanja imovine.
• Osigurati kontinuitet reformi i ulaganja provedenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Održati dinamiku provedbe programa kohezijske politike.
• Poboljšati ulaganja, koordinaciju i upravljanje u području istraživanja i inovacija. Proširiti pristup financiranju i produbiti tržišta kapitala. Pojednostavniti propise i smanjiti administrativno opterećenje, osobito za izdavanje dozvola u ključnim područjima ulaganja. Konsolidirati lokalnu javnu upravu i poboljšati njezine kapacitete. Dodatno poboljšati učinkovitost pravosudnog sustava.  Ubrzati dostupnost širokopojasne mreže, posebno u ruralnim područjima i na otocima.
• Ubrzati zelenu tranziciju. Nadograditi elektroenergetske mreže, ulagati u skladištenje električne energije i pametna brojila te pojednostavniti postupke za ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora. Ubrzati energetsku učinkovitost zgrada. Promicati održivi gradski prijevoz, željeznice i elektrifikaciju cestovnog prometa. Postupno ukinuti subvencije za fosilna goriva, posebno u prometnom sektoru. Smanjiti rizik od prirodnih opasnosti povezanih s klimatskim promjenama i poduprijeti kružno gospodarstvo.
• Riješiti problem nedostatka kvalificiranih radnika. Poboljšati obrazovanje na svim razinama, uključujući vještine i osposobljavanje temeljeno na radnoj praksi, povećati sudjelovanje ranjivih skupina na tržištu rada. Osigurati bolje usmjeravanje socijalnih naknada i poboljšati pristup dugotrajnoj skrbi. Uravnotežiti zemljopisnu raspodjelu zdravstvenih radnika i ustanova, ulagati u e-zdravstvo i jačati prevenciju. Povećati ponudu stambenih nekretnina u područjima s velikom potražnjom i poboljšati praćenje cjenovno pristupačnog i socijalnog stanovanja.

Fiskalni nadzor u okviru Pakta o stabilnosti i rastu

Komisija je u proljeće 2026. ocijenila usklađenost država članica s fiskalnim okvirom EU-a. Ocjena obuhvaća 2025. i 2026. godinu te je usmjerena na rast neto rashoda, prema potrebi uzimajući u obzir fleksibilnost predviđenu nacionalnom klauzulom o odstupanju za obranu. Komisija je ocijenila i provedbu ključnih koraka reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe, gdje je to potrebno.

Države članice koje poduzmu mjere za jačanje energetske sigurnosti Europe i ubrzaju napuštanja fosilnih goriva, moći će zatražiti ograničenu fiskalnu fleksibilnost u skladu s postojećom nacionalnom klauzulom o odstupanju za rashode za obranu. Na zahtjev države članice, područje primjene klauzule može se proširiti kako bi se uključile mjere poduzete od veljače 2026. kojima se smanjuje ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima i na taj način povećava sigurnost i otpornost Europe. U okviru postojeće gornje granice (1,5 % BDP-a) za dodatne rashode za obranu na temelju nacionalne klauzule o odstupanju, posebna godišnja gornja granica za razdoblje od 2026. do 2028. (0,3 % BDP-a) i kumulativna gornja granica (0,6 % BDP-a) u istom razdoblju primjenjivat će se posebno na mjere energetske otpornosti. Važno je napomenuti da se tim pristupom osigurava da sve zaštitne mjere za fiskalnu održivost ostanu u potpunosti na snazi. 

Idući koraci

Komisija poziva Euroskupinu i Vijeće na raspravu o paketu i prihvaćanje danas predstavljenih preporuka. Sa zanimanjem iščekujemo konstruktivan dijalog s Europskim parlamentom o sadržaju ovog paketa, kao i o svakom idućem koraku ciklusa gospodarske koordinacije u okviru europskog semestra.

Kontekst

Europski semestar godišnji je postupak koordinacije gospodarskih i socijalnih politika Europske unije. Tijekom semestra države članice EU-a usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini Unije. Cilj je europskog semestra osigurati održiv gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, makroekonomsku stabilnost i zdrave javne financije u cijelom EU-u kroz snažniju koordinaciju gospodarskih i socijalnih politika.

Raspored europskog semestra slijedi jednogodišnji ciklus. U prvoj fazi države članice EU-a raspravljaju o svojim gospodarskim i proračunskim planovima i dogovaraju ključne prioritete. U drugom dijelu ciklusa, poznatom kao „nacionalni semestar”, od država članica očekuje se usklađivanje nacionalnih politika, posebno nacionalnih proračuna za sljedeću godinu.

Osim toga, Europska komisija s državama članicama i relevantnim dionicima redoviti dijalog održava tijekom cijele godine.