Hrvati i Talijani guraju Slovence iz Jadrana, ali ova linija i dalje ostaje sporna

Dok Sabor raspravlja o Prostornom planu isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, ponovno se otvara pitanje dugog prijepora sa Slovenijom. Iako je arbitražni spor posljednjih godina pao u drugi plan, Ljubljana je početkom ove godine ponovno zatražila razgovore o budućnosti Jadrana.

"Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o utvrđivanju Konačnog prijedloga Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

Ovaj značajan dokument, čiji je postupak izrade započeo još 2024. godine, definira upravljanje nizom pomorskih aktivnosti, uključujući akvakulturu, ribolov, istraživanje ugljikovodika, pomorske putove, zaštitu prirode i podvodnu kulturnu baštinu. Plan je prošao kroz zakonom propisane faze, uključujući stratešku procjenu utjecaja na okoliš, javnu raspravu s prikupljenim primjedbama i prekogranične konzultacije", priopćili su iz resornog ministarstva sredinom svibnja.

Podsjetimo, Slovenija je u siječnju tekuće godine predložila sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije. Ljubljana naglašava da se moraju poštovati prava koja Sloveniji pripadaju temeljem arbitražne odluke iz 2017. godine, koju Hrvatska i dalje ne priznaje.

Spor dviju zemalja traje još od raspada Jugoslavije 1991. godine, s 'linijom prijepora' u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali. Hrvatska smatra da granicu treba odrediti prema međunarodnom pravu i načelu sredine, dok Slovenija inzistira na posebnom statusu koji bi joj osigurao izravan dodir s otvorenim morem.

Da bi riješile spor, dvije su države 2009. godine potpisale Arbitražni sporazum, kojim je međunarodnom sudu povjereno određivanje kopnene i morske granice te pitanje slovenskog pristupa otvorenom moru.

'TEK POČETAK' /

Janša preuzeo vlast u Sloveniji pa 'bocnuo Goloba': 'Popravit ćemo ono što je pošlo po zlu'

Povlačenje Hrvatske i propala tužba Slovenije

Arbitraža je doživjela težak udarac 2015. godine nakon što su objavljeni transkripti i audio snimke razgovora između člana arbitražnog suda koji prosuđuje hrvatsko-slovenski granični prijepor Jerneja Sekoleca i tadašnje službenice slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik.

Iz njih je proizlazilo da su raspravljali o povjerljivim informacijama i pokušavali utjecati na tijek postupka, zbog čega je Hrvatska zaključila da je arbitraža nepovratno kompromitirana i odlučila se povući iz procesa.

"Slovenija je teško prekršila odredbe međunarodnog ugovora i pravila sudjelovanja u arbitraži u dobroj vjeri i zato Hrvatska smatra da Arbitražni sud ne može ispuniti svoju dužnost", navodi se u obrazloženju vlade tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. 

"Javno objavljeni razgovori između člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i slovenskog zastupnika pri sudu, koji su potvrđeni kao vjerodostojni, otkrivaju da su temeljna načela arbitražnog postupka, načela integriteta, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti, sustavno i teško kršena na štetu Hrvatske", nastavlja vlada u svom obrazloženju.

Unatoč tome, arbitražni sud nastavio je rad te je 2017. godine donio odluku prema kojoj je Sloveniji pripala većina Piranskog zaljeva, kao i takozvano područje spoja ("junction area") prema otvorenom moru.

Slovenija smatra da je odluka obvezujuća, dok je Hrvatska odbacuje i ne priznaje njezine pravne učinke.

Ljubljana je 2018. godine pokušala preko europskih institucija prisiliti Hrvatsku na provedbu arbitražne odluke te je podnijela tužbu Sudu Europske unije. No, Sud EU-a 2020. godine proglasio se nenadležnim, zaključivši da je riječ o bilateralnom graničnom sporu između dviju država članica, a ne o pitanju prava Europske unije.

'PROFIT MORA IMATI MJERU' /

Ministar o potezu Vlade zbog kojeg prijete prosvjedi: 'Bitno je razumjeti o čemu se radi'

U Jadranu više nema međunarodnih voda

Pet godina nakon hrvatskog proglašenja isključivog gospodarski pojasa u Jadranu, isto je učinila i Italija. Od siječnja 2026. u Jadranskom moru više nema međunarodnih voda. 

Italija je proces proglašenja isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu pokrenula 2020. godine, a nakon što je Hrvatska u siječnju 2021. proglasila svoj pojas, Zagreb i Rim su 2022. potpisali sporazum o njegovu razgraničenju.

Slovenija, koja prema odluci Arbitražnog suda iz 2017. o granici s Hrvatskom nema pravo proglasiti vlastiti isključivi gospodarski pojas, tada je na trilateralnim radnim sastancima sa Hrvatskom i Italijom o suradnji u Jadranu naglasila da proglašenje gospodarskih pojaseva Hrvatske i Italije ni na koji način ne smije prejudicirati prava koja Slovenija ima prema međunarodnom i europskom pravu.

Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova na proglašenja u siječnju reagiralo je notom da se prava i slobode zajamčene arbitražnom odlukom moraju poštovati. S druge strane, Hrvatska tu odluku odbacuje.

Ministarstvo je, kako prenosi STA, naglasilo da je Slovenija, kao susjedna i pomorska država, zainteresirana za sve aktivnosti i sadržaje koji će se provoditi u tim zonama. Na slovensku inicijativu 2021. godine uspostavljena je trilateralna suradnja na području sjevernog Jadrana, u okviru koje se razmatraju pitanja ribarstva, sigurnosti, zaštite okoliša i povezivosti, osobito suradnje sjevernojadranskih luka. 

Slovenija je također detaljno proučila prijedlog prostornog plana hrvatskog isključivog gospodarskog pojasa te je u prosincu prošle godine, u okviru prekogranične procjene utjecaja na okoliš, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Zagrebu dostavila svoja stajališta, dodatna pitanja i prijedloge izmjena.

DOBROSUSJEDSKI ODNOSI /

Plenković pozdravio odluku slovenske vlade: Ukida se nadzor na granici s Hrvatskom

Konvencija UN-a o pravu mora

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) iz 1982. godine državama omogućuje proglašenje isključivog gospodarskog pojasa do 200 nautičkih milja od obale. U tom pojasu država ima pravo raspolagati i upravljati živim i neživim prirodnim resursima mora, morskog dna i podzemlja, što uključuje isključivo pravo na ribolov, eksploataciju nafte i druge gospodarske aktivnosti.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u siječnju je uz priopćenje o provedbi talijanskog isključivog gospodarskog pojasa priložilo i kartu na kojoj je granica sa Slovenijom u Piranskom zaljevu ucrtana po sredini zaljeva, iako je Arbitražni sud većinu Piranskog zaljeva dodijelio Sloveniji.

Arbitražni sud je također odredio područje široko 2,5 nautičke milje kao dodir Slovenije s otvorenim morem, tzv. spoj, koji de iure ostaje hrvatsko teritorijalno more, ali u kojem Hrvatska ne smije ometati plovidbu brodova između međunarodnih i slovenskih voda niti poduzimati radnje koje bi sprječavale povezanost slovenskih voda s otvorenim morem.

Ministarstvo okoliša, klime i energetike Slovenije redovito upućuje prosvjedne note Hrvatskoj zbog karata koje ne uzimaju u obzir arbitražnu odluku. Posljednja takva nota poslana je 8. prosinca prošle godine. 

Hrvatska, međutim, ostaje pri dosadašnjem stajalištu – arbitražna presuda za Zagreb ne postoji kao pravno obvezujući dokument, a pitanje granice može se riješiti isključivo bilateralnim dogovorom i u skladu s međunarodnim pravom.