Gdje završava hrvatska nafta i radi li Riječka rafinerija uopće? Dobili smo odgovore
Davor Štern doveo je u pitanje radi li uopće Riječka rafinerija nafte i kojim kapacitetom te upitao gdje se prerađuje nafta iz domaćih bušotina iznoseći sumnju da se prerađuje u Mađarskoj.
Komentirajući energetsku krizu uzrokovanu ratom na Bliskom istoku i posljedicama koje već osjećamo u Hrvatskoj, energetski stručnjak Davor Štern za net.hr doveo je u pitanje radi li Riječka rafinerija uopće te je postavio pitanje prerađuje li se u njoj nafta dobivena iz domaćih bušotina ili se prerađuje možda u Mađarskoj.
Štern otvorio ključno pitanje rada rafinerije
Tom prilikom je izjavio: "Ključno pitanje koje se nameće jest - radi li Riječka rafinerija uopće? Nakon silnih najava o modernizaciji i ulaganjima ne može se dobiti službena potvrda o njenom statusu. Već pet puta smo otvarali pa zatvarali rafineriju, pa je ona sad navodno u probnom radu. Trebao bi netko stati pred javnost i reći radi li riječka rafinerija u punom kapacitetu."
Naveo je i da iz Agencije za ugljikovodike tvrde da se prerađuje u Rijeci, no Štern je posumnjao i u to te rekao: "Hrvatska nafta, 500 tisuća tona godišnje, ide na preradu. Upitnik - ide li na preradu u Mađarsku ili ide u Rijeku? Ja tvrdim da ide u Mađarsku". Cijeli tekst pogledajte OVDJE.
U RTL Detektoru zatražili smo službene odgovore INA-e i Agencije za ugljikovodike radi li i kojim kapacitetom Riječka rafinerija, koliko se crpi domaće nafte, koliko ona zadovoljava domaće potrebe te gdje se prerađuje.
INA: Rafinerija radi bez prekida i punim kapacitetom
Iz INA-e tvrde: Riječka rafinerija radi punim kapacitetom.
Odgovorili su: "Rafinerija nafte Rijeka trenutačno proizvodi dizel i ostala goriva punim kapacitetom. Rafinerija nafte Rijeka radila je u kontinuitetu cijelu 2025. godinu s operativnom dostupnošću većom od 96 posto i najvećom preradom sirove nafte od 2010. godine. Ukupna rafinerijska proizvodnja lani je iznosila 3,7 milijuna tona svih vrsta goriva, od čega je proizvedeno 972.000 tona benzina (62 posto više u odnosu na 2024.) te 1,45 milijuna tona dizela (42 posto više u odnosu na 2024.). Rafinerija je i ranije radila neprekidno, zaustavljajući se samo zbog potrebnog održavanja i modernizacije postojećih postrojenja u sklopu projekta nadogradnje rafinerije."
Gdje završava hrvatska nafta?
Izrijekom su naveli i da se domaća nafta ne izvozi nigdje preko granice.
Naveli su: "INA ne izvozi domaću naftu. Cjelokupna godišnja proizvodnja domaće sirove nafte u 2025. godini prerađena je u Rafineriji nafte Rijeka, a isto se planira i u 2026."
Štern se inače u ranijem razgovoru za net.hr osvrnuo i na domaća naftna polja te je na novinarsko pitanje može li se povećati na njima proizvodnja fosilnih goriva odgovorio da se radi o starim bušotinama iz kojih se crpi oko 500 tisuća tona nafte godišnje, uglavnom na starim naftnim poljima u Slavoniji, okolici Ivanić-Grada i Podravini te da to pokriva oko 20 posto naših potreba. Dodao je da je to za vrijeme 2000-tih bilo oko dva milijuna tona, a da bi se današnja proizvodnja mogla donekle povećati na sekundarni ili tercijarni način - pojednostavljeno: utiskivanjem vode u bušotine kako bi se potaknulo dodatno crpljenje fosilnih goriva.
Domaća proizvodnja pokriva tek dio potreba
U INA-i su se na to pitanje također osvrnuli te naveli: "Unatoč visokoj zrelosti polja, domaća proizvodnja nafte i plina u 2025. godini bila je stabilna, a početkom ove godine bilježimo i trend rasta proizvodnje. Proizvodnja se odvija na 39 naftnih i 27 plinskih polja na kopnu i Jadranu. Sirova nafta i prirodni plin proizvode se u Panonskom bazenu (Slavonija, Podravina i Moslavina), dok se na Sjevernom Jadranu proizvodi prirodni plin).
U 2025. godini INA je proizvela 588,25 milijuna kubičnih metara prirodnog plina i 463.685 tona nafte. Sva nafta je isporučena rafinerijskom poslovanju Ine, a sav plin je isporučen u Plinacrov sustav. Iznimka je plin proizveden na odobalnom eksploatacijskom polju Marica (11,29 milijuna kubičnih metara godišnje), koji se zbog nedostatka fizičke veze s nacionalnim plinskim sustavom isporučuje i prodaje na tržištu Italije."
Dakle, točno je naveo Štern kada je ustvrdio količine koje se crpe iz domaćih bušotina.
Postoji li prostor za povećanje proizvodnje?
Iz INA-e su dalje odgovorili: "Postoji potencijal za značajno povećanje domaće proizvodnje plina te se u narednim godinama očekuje zaustavljanje trenda pada uz zadržavanje proizvodnje nafte na postojećim razinama. INA u ovom trenutku ima dvanaest izgrađenih i testiranih plinskih bušotina na kopnu koje može privesti proizvodnji kroz dvije do tri godine sukladno važećoj regulativi. Maksimalno surađujemo s regulatornim tijelima kako bi nafta i plin što prije potekli prema našim proizvodnim sustavima. Osim toga, INA u svibnju kreće u kampanju bušenja pet novih plinskih bušotina na Jadranu."
Dodali su i da kao kompanija od strateške važnosti za sigurnost opskrbe energentima u Republici Hrvatskoj, kontinuirano prate tržišna kretanja te da su spremni pravovremeno odgovoriti na sve izazove. "INA nastavlja osiguravati opskrbu ne samo Ininih maloprodajnih lokacija, već i naših veleprodajnih kupaca. Poduzimaju se svi potrebni koraci kako bi se osigurao kontinuitet isporuke. Opskrba iz Inine rafinerije u Rijeci odvija se neprekidno, no logistički izazovi mogu povremeno zahtijevati dodatno strpljenje naših kupaca.", komentirali su.
Agencija potvrdila tvrdnje INA-e
Ista pitanja postavili smo i Agenciji za ugljikovodike odakle je stigao gotovo identični odgovor.
Potvrdili su da Rafinerija nafte Rijeka trenutačno proizvodi dizel i ostala goriva punim kapacitetom, da je kontinuirano radila cijelu prošlu godinu s "operativnom dostupnošću od 96 posto i najvećom preradom sirove nafte od 2010. godine".
Domaća proizvodnja pokriva 20 posto potreba
Identične podatke su dali o tome koliko je lani proizvedeno nafte te su dodali podatak više - da to pokriva 20 posto domaćih potreba - istovjetnu informaciju dao je i ranije Štern za net.hr.
Na pitanje može li se domaća proizvodnja povećati i u kojem roku, iz Agencije navode: "Postojeća proizvodnja može se povećati aktivnim pristupom novim istražnim radovima od strane investitora (Ina, Aspect, Vermilion) što Agencija svojim djelovanjem i potiče. Rezultat tog rada su dvije nove dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika izdane Ini ove godine i tri nova ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika sklopljena s Aspectom u 2025."
I Agencija je potvrdila da se sva domaća proizvodnja sirove nafte u 2025. prerađivala u Rafineriji nafte Rijeka i da se ne izvozi, kao ni domaća proizvodnja plina koji se prodaje industriji i lokalnim distributerima.
"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".
POGLEDAJTE VIDEO