'MIRIS NALIK NA OTROVE' /

Pesticidi s crnog tržišta završavali na poljima: Otkrivamo koliko hrane pada na testovima

Sud je osudio inženjera poljoprivrede jer je godinama prodavao zabranjene pesticide. U RTL Detektoru istražujemo u kojoj hrani na tržištu otkrivaju pesticide te što kad pojedemo jabuku ili blitvu sa zabranjenom kemikalijom

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

30.5.2026.

13:16

M. Jurinec/M. Sabic/M. Susenj/ Pixsell

Godinama je nabavljao zabranjene pesticide, insekticide, herbicide i fungicide. Kemikalije nepoznatog porijekla završavale su na poljima diljem Hrvatske.

Imao je razgranatu mrežu kupaca. Nekima je otrovne preparate donosio osobno, drugima slao poštom i dostavom. Sve je funkcioniralo tiho, ispod radara. Pesticidi su se prepakiravali u neoznačene PVC boce i kanistre, a dio ambalaže nosio je natpise na ćirilici i oznake proizvođača iz Ukrajine i drugih država. Neki preparati nikada nisu ni bili registrirani u Hrvatskoj.

Sve se složilo poput mozaika, iza mračne prakse stajao je 50-godišnji poljoprivredni inženjer. Kod njega su pronašli desetke litara kemikalija, ali i cijelu aparaturu za pretakanje i prepakiravanje – kanistre, kapaljke, bočice, lijevke i drugu opremu. Među zaplijenjenim sredstvima bila su i ona kojima je rok trajanja istekao prije više godina, kao i kemikalije bez ikakvih oznaka.

13 GODINA KASNIJE /

Što se dogodilo s našim kobasicama, nekretninama i seljacima? Detektor raskrinkao najveće mitove o EU

Prevedeno – nitko nije mogao znati što se točno nalazi u bocama.

Ovaj slučaj ilegalne mreže prodaje zabranjenih pesticida i insekticida nedavno je dobio sudski epilog u Bjelovaru, objavio je Podravski list. Poljoprivredni inženjer pravomoćno je osuđen zbog trgovine opasnim sredstvima za zaštitu bilja, sud je utvrdio da je od sredine 2019. do srpnja 2023. nabavljao veće količine zabranjenih ili neregistriranih pesticida, herbicida, fungicida i insekticida te ih potom preprodavao kupcima diljem Hrvatske.

Zabranjene pesticide i kemikalije 'mirisa nalik na otrove'

Među preparatima nalazili su se proizvodi poput „Macho 60 FS“, „Cruiser 350 FS“, „Mesurol 500 FS“, „Actare“, „Nurelle D“, „Gaucha FS 600“ i „Mitak-Amitraza“ – sredstva čija je uporaba u Hrvatskoj zabranjena ili nikada nisu ni dobila dozvolu za domaće tržište.

U presudi se navodi kako su pojedine boce sadržavale „tekućine mirisa nalik na otrove“, dok su neka sredstva bila proizvedena još prije više od deset godina. Sud je zaključio da je optuženi neovlašteno prodavao robu čiji je promet zabranjen te ga proglasio krivim za kazneno djelo protiv gospodarstva i to nedozvoljenom trgovinom.

RTL DETEKTOR /

I vi ovako 'perete kosu'? Evo zašto ćete dvaput promisliti prije nego što to opet napravite

Izrečena mu je kazna od osam mjeseci zatvora uvjetno, a državi mora vratiti više od 9100 eura za koje je sud utvrdio da predstavljaju ilegalno stečenu dobit.

No ostaje pitanje – je li razbijena samo jedna karika puno veće mreže i koliko je hrvatsko tržište hrane zapravo pod kontrolom. Dodatno – kakve su to kemikalije koje je 50-godišnjak prodavao iz "vlastitog laboratorija"?

Odgovor smo istražili u najnovijem RTL Detektoru u kojem provjeravamo tko i kako kontrolira pesticide u hrani, koliko toga pada na testovima i što kad netko pojede jabuku, salatu, blitvu s previše pesticida.

Dok je osuđeni poljoprivredni inženjer prodavao zabranjene kemikalije, država je paralelno pokušavala otkriti koliko se opasnih pesticida nalazi u hrani. Više je pravaca kontrole – provjeravaju se polja, police trgovina i sama granica.

Iz resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potvrdili su da su lani na testovima na pesticide pala 12 od ukupno 575 analiziranih uzoraka hrane, odnosno oko dva posto.

U čak 49 posto analiza nije pronađena prisutnost pesticida.

Ove godine na analizama je pala salata zbog zabranjenog insekticida formetanata. Salata se prodavala u trgovini voća i povrća u Zagrebu.

Iz Ministarstva kažu da je kontrola pesticida na našem tržištu formalno jednaka kao u ostatku EU, ali i da je "stvarno stanje ipak nešto složenije".

Kontrolu pesticida u hrani inače u suradnji provode Ministarstvo poljoprivrede, Državni inspektorat (DIRH), Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te ovlašteni laboratoriji.

Pravila EU među najstrožima su u svijetu, a Hrvatska u pravilu značajnije ne odstupa od europskog prosjeka - potvrdili su nam.

Kažu i da laboratorija za analizu imamo dovoljno, ali pitanje koje se nameće jest – kako je inženjer s početka naše priče (a moguće i da nije jedini) godinama mogao "operirati" i distribuirati zabranjene pesticide?

'Treba unaprijediti kontrole'

Možda dio odgovora leži u navodu Ministarstva da samu provedbu i nadzor treba unaprijediti.

"Hrvatska ima relativno solidan regulatorni okvir i sudjeluje u europskom sustavu nadzora, ali se — kao i velik dio EU — suočava s izazovima provedbe, opsega nadzora u praksi i kontrole uvozne hrane koja ponekad sadrži ostatke pesticida zabranjenih u EU", navode.

Kontroliraju se i polja

Ali hrana se ne kontrolira samo kada dođe u trgovinu. Inspektori izlaze i na polja te kontroliraju poljoprivrednike. Provjerava se sve potvrdili su u Državnom inspektoratu i to koje herbicide, insekticide i pesticide koriste, koji im je rok trajanja te imaju li dozvole za rukovanje tim kemikalijama.

Lani su pronašli nepravilnosti kod 84 korisnika koji su koristili zabranjene pesticide ili one koji nisu dozvoljeni, čak i pesticide s isteklim rokom trajanja. Neki nisu vodili evidenciju o korištenju pesticida, drugi nisu prošli obaveznu edukaciju ili uređaji za prskanje nisu imali obavezne tehničke preglede.

Detalje pogledajte niže u grafici:

U osam od 100 uzoraka bilja i hrane koje su poslali na analizu otkrili su pesticide koji nisu dozvoljeni za te kulture. Dakle, i s naših polja dolazi hrana tretirana zabranjenim ili nedozvoljenim pesticidima.

Kazna?

Donijeli su 43 upravne mjere i pokrenuli 69 prekršajnih postupaka.

U prva četiri mjeseca ove godine poljoprivredna inspekcija našla je 28 nepravilnosti u korištenju sredstava za zaštitu bilja, donijeli su 12 upravnih mjera i pokrenuli 22 prekršajna postupka.

Ohrabruje što ništa sporno nisu našli u uzorcima hrane koju su poslali na analizu.

Hrana pada na i na granici zbog pesticida

No sanitarna inspekcija kontrolira i pošiljke uvoza iz trećih zemalja na samoj granici.

Zbog pesticida ove su godine zabranili pojedine pošiljke krumpira, banana, naranči, graha, jagoda, ukiseljenog povrća i bezalkoholnog pića. Testove je palo 12 od 616 uzoraka koje su uzeli na analizu.

No sanitarna inspekcija ne "češlja" samo granicu, nego provjerava i hranu na tržištu.

Ali vratimo se na onu salatu s pesticidima koja je dospjela u zagrebačku trgovinu.

DIRH navodi da je salata stigla iz Italije. Bila je jedan od 50 uzoraka hrane neživotinjskog podrijetla koje su poslali na analizu.

Potvrdili su i ono čega se boji svaki potrošač.

"Po zaprimanju nesukladnog nalaza inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da sporne hrane više nema na tržištu, a protiv odgovornog subjekta bit će pokrenut prekršajni postupak", naveli su.

Prevedeno – salata s pesticidima već je bila prodana i moguće je da ju je netko pojeo.

Što pokazuju podaci iz 2025. godine?

Na granici je palo 36 uzoraka koje su poslali na analizu pesticida. To su bili krastavci, kelj, paprika, rajčica, kruška, mrkva, kupus, grah, patlidžan, sezam, kvasac, datulje, šipak, čaj, cikla, smrznute jagode i masline. Uvoz svih tih pošiljki bio je zabranjen.

Detalje pogledajte u grafici:

Pesticidi u blitvi i jagodama iz Hrvatske, račicama iz Turske

Češljajući unutarnje tržište, 10 uzoraka hrane palo je u laboratoriju na testovima pesticida. U tri slučaja radilo se o blitvi iz Hrvatske, dva puta o jagodama iz Italije i Hrvatske, dva puta o rajčicama iz Turske i Italije, a problematični su bili još i salata iz Hrvatske, paprika iz Makedonije te banana iz Ekvadora.

Što inspektorat radi kad otkrije pesticide?

DIRH odmah provodi kontrolu kod tvrtke koja je hranu stavila na tržište, zabranjuje prodaju i naređuje povlačenje proizvoda ako se još nalazi u Hrvatskoj te pokreće prekršajni postupak protiv odgovornog subjekta.

Što kad netko pojede salatu s pesticidima?

Opet se nameće pitanje – što ako netko kupi salatu, blitvu ili bananu s pesticidima i to pojede? Treba li se bojati za zdravlje?

Koliki je rizik za zdravlje procjenjuje Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Podsjetimo, oko dva posto uzoraka hrane padne na analizama za pesticide što se podudara s prosjekom EU, a Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je u najnovijem godišnjem izvješću o ostacima pesticida u hrani stanje u Europskoj uniji i dalje ocijenila sigurnim za potrošače - potvrdili su nam to iz HAPIH-a koji je ove godine proveo 17 procjena rizika u proizvodima koji su pali na analizama pesticida.

Osam slučaja hrane rizične za ljude

Utvrđeno da je u osam slučajeva postojao rizik za zdravlje ljudi ili se rizik nije mogao isključiti. Svi proizvodi dolazili su iz trećih zemalja.

Lani su otkrili da postoji rizik u 11 slučaja - i tu su uglavnom bili proizvodi iz uvoza. "Najviše zastupljena kultura bila je paprika i aktivna tvar flonikamid. U osam slučajeva rizik se nije mogao isključiti i tu je uglavnom bila riječ o opasnosti zbog pesticida klorpirifos", otkrili su nam.

No iz HAPIH-a napominju: važno je razlikovati prisutnost ostataka pesticida od stvarnog rizika za zdravlje.

Naime, ako je u hrani pronađena količina pesticida veća od dopuštene granice (MDK), to ne znači automatski da je proizvod opasan za potrošače. Na procjenu rizika, navode, utječu vrsta pesticida, količina pojedene hrane i dob osobe koja je proizvod konzumirala.

Većina uzoraka analiziranih u okviru europskog programa praćenja sadrži mjerljive ostatke pesticida, ali uglavnom unutar zakonski dopuštenih granica. Dosadašnje procjene rizika koje države članice EU dostavljaju Europskoj agenciji za sigurnost hrane pokazuju da je ukupni rizik za potrošače od ostataka pesticida nizak, napominju iz HAPIH-a.

Za 2025. godinu još nisu dostupni potpuni europski podaci jer se godišnja izvješća objavljuju s otprilike godinu dana zakašnjenja.

VJEČITO PITANJE /

Zrače li ili ne? Evo što mobiteli stvarno rade vašem tijelu – i tko je najviše ugrožen

Što je prodavao osuđeni inženjer poljoprivrede?

HAPIH smo pitali i o kakvim je kemikalijama riječ koje je prodavao 50-godišnji poljoprivredni inženjer iz vlastita laboratorija. Riječ je o različitim insekticidima, uglavnom za tretiranje sjemena, koji su bili otrovni za pčele i druge oprašivače pa ih je EU zabranila, odnosno nije im produljila dozvolu.

Ali sredstvo "MESUROL FS 500" čini se ozbiljnijom i riječ je o insekticidu za tretiranje sjemena no utvrđeno je da je postojao neprihvatljiv rizik za radnike, čak i kad bi nosili zaštitnu opremu. Visoki rizik bio je i za ptice, sisavce i gujavice od 2019. nema odobrenje da se koristi u EU. Dodatno - HAPIH navodi da nije postojala dovoljna sigurnost da produkti koji nastaju razgradnjom kemikalije ne šteti genetskom materijalu čovjeka.

Kemikalije koje oštećuju gene

Tu je bilo i sredstvo "NURELLE D" za suzbijanje štetnika na biljkama, također se nije mogla isključiti mogućnost da ne oštećuje genetski materijal, a dokazano je da u trudnoći može negativno utjecati na razvoj dječjeg živčanog sustava.

RTL DETEKTOR /

Servira li nam sporazum s Mercosurom pesticide i GMO na tanjur? Istražili smo detalje

Pesticidi i slučajevi pomora pčela

Stručnjak za poljoprivredu prof. Ivo Grgić potvrđuje da kontrola na pesticide počinje još na polju i podsjeća na nekoliko slučajeva pomora pčela posljednjih godina povezanih s pesticidima. Posljedice na poljoprivredu su, kaže nam, tada goleme te navodi da kontrola na pesticide nikad previše.

No što je sa slučajem presude, ukazuje li to da postoji "crno tržište" pesticida?

Naš sugovornik kaže da ne postoji takvo klasično tržište i da se time bavi manji broj ljudi.

Dodatno otkriva kako sustav funkcionira "ispod radara":

"Na području EU najčešće se nedozvoljeni preparati nabavljaju iz susjednih država u kojima su oni u slobodnom prometu. Radi se o relativno malim količinama koje su dovoljne za deset, dvadeset hektara, ali posljedice po okoliš mogu biti pogubne. Dio toga dolazi i legalnim kanalima dostave, ali i u pakiranjima s lažnom deklaracijom".

Opet, kaže da njegova saznanja govore da se ozbiljni poljoprivredni proizvođači ne bave takvim rabotama jer, ne samo da riskiraju velike globe, nego bi zbog toga mogli ugroziti i svoj imidž.

'OPASNA SU VREMENA' /

Možemo li se sami obraniti? Ovo je prava istina o europskoj vojsci: 'EU je lijena i naivna'

Stroge kontrole u velikim sustavima proizvodnje

"U velikim sustavima obično postoje evidencije prskanja, laboratorijske kontrole, agronomi, inspekcije... Veća je mogućnost da netko uveze neki poljoprivredni proizvod, prepakira ga pod svoju znamenku i tako u trgovačku mrežu unese i nedozvoljenu supstancu. Tako da, prema dosadašnjim iskustvima, zlouporaba se događa kod manjih proizvođača", navodi.

Opet, koliko je opasno kad pojedemo jabuku sa zabranjenim pesticidom?

Kaže - dobro nije, ali o opasnosti se može dvojiti čime potvrđuje i navode HAPIH-a. Naš sugovornik to slikovito dočarava: "Koliko su opasni lijekovi protiv prehlade? Nisu, ako se držimo preporuka o doziranju. Ali ako popijemo šaku tableta, tada je to druga priča. Isto je i s pesticidima".

No prof. Grgić smatra i da je EU pretjerala sa zabranama te da se Unija sad ide čak prema ublažavanju ograničavanja za pojedine aktivne supstance.

Pesticidi i godinama iz tla ulaze u biljke

U priči o pesticidima uvodi nas u još jedan svijet - dio kemikalija ostaje na proizvodu nekoliko dana, neki i duže, no dio supstanci čak ulazi u tlo i preko korijena ulazi u plod. Ono što šokira da se to događa i nekoliko godina nakon tretiranja.

"Međutim, važno je razlikovati prekoračenje dozvoljene količine i prisutnost zabranjene tvari u tragovima.

Komentirajući dodatno slučaj iz presude, kaže da etiketa na ćirilici i navedeno porijeklo iz Ukrajine ne ukazuje na nikakav trend, nego da ti pesticidi dolaze iz država gdje su legalni i u kojima se i dalje koriste.

"To je upozorenje da više moramo kontrolirati uvoz. Zato stalno upozoravam na opasnost uvoza iz Ukrajine - preko stočne hrane dolaze i opasne tvari koje onda konzumiramo u mlijeku i mesu. Situacija nije alarmantna, ali treba upozoravati, kontrolirati i kažnjavati. Oni koji koriste nedozvoljene pesticide, često rade iz neznanja, ali ima i onih koji znaju što čine. I jedni i drugi su opasnost, ali još ne prevelika", smatra prof. Grgić.

Koji su motivi da netko kupi nelegalni pesticid? Prvo su njihova cijena te njihova veća učinkovitost, ali i to što ponekad nema legalnih zamjena. Naravno, problem je i manjak kontrola te otpornost štetnika na novije pesticide zbog čega neki posežu za starim kemikalijama koje su još uvijek učinkovite.

Više vjeruje velikima nego 'malima'

Na pitanje kome onda vjerovati - trgovačkim lancima, tržnicama, trgovcima uz cestu i na kućnom pragu? Bez zadrške kaže da vjeruje samom sebi i supruzi jer sami proizvode povrće te dodaje: "I više vjerujem trgovačkim lancima iako me često zabrinjavaju svježinom proizvoda."

Kaže da još od njegovih studentskih dana, dakle prije 40-ak godina, susretao one koji kod korištenja pesticida "malo pojačaju dozu, dva tri puta više - za svaki slučaj".

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.