Hrvati su lani platili 65 milijuna eura kazni! Provjerili smo gdje vas snimaju i ima li smisla

Kamere za nadzor brzine mnogi vozači doživljavaju kao najvećeg neprijatelja na cesti.

Dok ih policija predstavlja kao ključan alat za povećanje sigurnosti u prometu, mnogi su uvjereni da su tu samo da "love" domaće vozače koji u naselju voze tek par kilometara više od dozvoljenog. 

RTL Detektor u novom nastavku ispituje - Jesu li kamere za nadzor brzine na hrvatskim cestama povećale sigurnost u prometu ili su postale sredstvo za punjenje državnog proračuna?

Gdje ima najviše kamera?

U Hrvatskoj ima 767 kućišta i 201 kamera za mjerenje brzine, što znači da je svako treće ili četvrto kućište prazno.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) najavljuju novo postavljanje kamera jer su neprilagođena i nepropisna brzina jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća s nastradalim osobama.

Najviše kamera je na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske i zagrebačke, zatim međimurske, istarske i varaždinske.

U nastavku donosimo detaljan popis lokacija kamera koje nam je dostavio MUP 

Popis lokacija kamera by Ines Nastav

Kamere u naseljima i na autocestama

Prometni stručnjak Goran Husinec upozorava da je dio sustava zastario, odnosno da se kamere premještaju iz jednog kućišta na drugi.

Smatra da bi dio trebalo u potpunosti zamijeniti fiksnim i modernim kamerama koje se ne bi "selile" po kućištima. Kaže i da ovaj  broj kamera nije dovoljan.

Husinec ocjenjuje da su kamere posebno učinkovite na mjestima gdje ima puno ljudi - to su škole, vrtići, sporske dvorane, vjerski objekti i raskrižja. Također služe i za zaštitu pješačkih prijelaza.

"To je fenomenalna stvar za zaštitu kratkih dionica, primjerice uz školu ili vrtić. Kamera ne poznaje razliku između ljudi, ona bilježi svakoga jednako, bez obzira na društveni ili financijski status", kaže Husinec.

Kamere izvan naselja, pojašnjava, služe kako bi se stalo na kraj obijesnoj vožnji.

"Na autocestama može se voziti jako brzo, dio ljudi imaju izuzetne automobile, neki dan su se kod Rijeke 'natjeravali' Bentley i Lamborghini. Vozili su više od 250 km/h. To je obijest i takvi su vozači najopasniji. Sustav cilja na njih - love ih presretači i fiksne kamere", pojašnjava naš sugovornik.

POČINJE NOVA ERA /

Imamo detalje novog sustava naplate cestarine: Pogledajte kako će sve izgledati u praksi

Što kamere snimaju?

Osim brzine, kamere mogu snimiti i druge prekršaje - ako netko nije vezan sigurnosnim pojasom ili koristi mobite. 

No u praksi se, dodaje Husinec, najčešće aktiviraju kada vozač prebrzo vozi nakon čega se provjerava postoje li i drugi prekršaji. Zašto se ne pregledavaju sve snimke? Jednostavno - nema dovoljno ljudi.

No što ako kamera snimi nekoga tko objesno vozi tuđi auto? Kada se uoči prometni prekršaj, prvo se utvrđuje tko je vlasnik vozila prema registarskim tablicama, a potom se provjerava snimka tko je vozio.

Ako se ne može utvrditi tko je vozio, odgovornost snosi onaj čije je vozilo.

"Ako vozač koji je napravio prekršaj, a nije i vlasnik vozila, odgovornost je na vlasniku vozila. Vozilo je opasna stvar i vlasnik odgovara za svoj automobil. On mora znati kome je tog dana, u tom trenutku, vozilo dao ili, ako ga je netko ukrao, mora prijaviti da je vozilo ukradeno", pojašnjava naš sugovornik.

Tko plaća kaznu?

Nakon utvrđenog prekršaja, pokreće se postupak naplate kazne. Ako je riječ o vozilu stranih registracija i stranim državljanima, Husinec upozorava kako je praksa ista kao i kod hrvatskih vozača jer su policijski sustavi država povezani. Kako postupak naplate kazne funkcionira za strane državljane, pojasnili su nam iz MUP-a.

Vlasniku vozila iz Europske unije na kućnu adresu dostavlja se obavijest o prekršaju radi plaćanja kazne. Ako vlasnik nije vozio, dužan je dostaviti podatke o vozaču, kojem se potom šalje obavijest o prekršaju. Ako kazna ne bude plaćena, daljnji postupak vodi se kroz pravosudnu suradnju među državama članicama EU.

Za vozače iz Austrije, Mađarske i Bugarske, MUP za naplatu kazni primjenjuje sustav NCP (National Contact Point). U praksi to znači da pravomoćne kazne može prisilno naplatiti FINA putem ovrhe. Takav način postupanja postupno se proširuje i na ostale države EU sukladno CBE direktivi.

Kod vozila registriranih izvan EU, iz MUP-a navode da podaci o vlasniku vozila često nisu odmah dostupni. U takvim slučajevima policija koristi ANPR uređaje za automatsko prepoznavanje registarskih oznaka. 

Vozilo se evidentira, a prilikom zaustavljanja utvrđuju se podaci o vlasniku i vozaču. Obavijest o prekršaju može se izdati odmah ili naknadno putem nadležne policijske postaje. Ako kazna ne bude plaćena, obveza se evidentira te se postupak nastavlja prilikom sljedećeg zaustavljanja vozila.

Tolerancija od 10 posto

U praksi se kod prebrze vožnje primjenjuje tolerancija od 10 posto - toliko vozač može voziti brže od ograničenja, ali Husinec upozorava da ona nije namijenjena toleriranju brzine nego mogućoj pogrešci uređaja.

Naime, primjenjuje se načelo in dubio pro reo. U prijevodu to znači da se vozaču daje mogućnost da kamera nije precizna te su moguća odstupanja, pa se zato u obzir uzima tolerancija od 10 posto.

Husinec napominje kako se kamere ne postavljaju uvijek radi kažnjavanja manjih brzina jer bi sustav bio preopterećen.

Primjerice, na cesti s ograničenjem od 60 km/h kamera se može podesiti tako da bilježi tek vozila koja voze iznad 80 km/h, ovisno o procjeni rizika.

VELIKA PROMJENA /

Bez iznimke: Svi novi automobili u Europskoj uniji morat će imati ugrađeno ovo svjetlo!

Koliko država uprihodi od prometnih kazni?

Kakvo je stanje na hrvatskim cestama najbolje pokazuju podaci.

Prema podacima koje nam je dostavio MUP, u prošloj godini bilo je više od 320.000 prekršaja zbog prebrze vožnje, što je 37 posto svih prometnih prekršaja.

Najviše ih je bilo na području Policijske uprave zagrebačke (39.695), splitsko-dalmatinske (27.357) i zadarske (23.560).

Neodgovorni vozači u prošloj su godini poprilično napunili državnu blagajnu. MUP je od prometnih prekršaja naplatio više od 65,3 milijuna eura.

U tablici možete vidjeti bazu MUP-a za 2025. godinu

Foto: AI, podaci MUP-a

Kada je riječ o visini kazni, prometni stručnjak Husinec kaže kako ona nikad nije velika za onog tko ima novaca, dok su za prosječnog čovjeka one vrlo visoke. Kaže, da ih ne treba povećavati ali bi trebale pratiti inflaciju jer bi s vremenom mogle postati premale. 

Kazne za prebrzu vožnju

Kazne za prebrzu vožnju propisane su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Kreću se od 30 eura pa do nekoliko tisuća eura pa čak i zatvora. Zakonom se puno strože kažnjava brza vožnja u naselju. 

U nastavku donosimo detalje o visinama kazne 

Foto: AI, Podaci: Zakon o sigurnosti prometa na cestama

Tko najčešće prekoračuje brzinu?

Najčešće problema zbog prebrze vožnje imaju mlađi muškarci i oni srednje životne dobi. Manji dio njih su recidivisti, a među vozačima ima i domaćih i stranih državljana.

"Oni stranci koji dolaze iz drugih zemalja na godišnje odmore uglavnom ne rade probleme. To su većinom obiteljski ljudi", pojašnjava Husinec.

Dodaje, kako najveće probleme stvaraju takozvani "domaći stranci", odnosno osobe koje žive u inozemstvu, a podrijetlom su iz Hrvatske.

"Oni se zakona ne boje. Smatraju da mogu izbjeći zakon jer imaju strane dokumente pa si daju više slobode nego u državama u kojima žive. Uvijek se pozivaju na to da mogu pobjeći u stranu zemlju i izbjeći naš zakon. 

U svojim matičnim državama cijele godine moraju biti pristojni, a onda kada dođu na svoj domaći teren, daju si oduška pa rade ono što u stranoj zemlji ne bi radili", pojašnjava.

Vozači u tranzitu, dodaje, rijetko uzrokuju probleme, ali su često umorni i u žurbi jer žele što prije stići na odredište, zbog čega znaju voziti brže.

Smanjuju li kamere broj nesreća?

MUP ocjenjuje da su kamere povećale sigurnost u prometu i smanjile broj prometnih nesreća. Na tim lokacijama zabilježeno je 36 posto manje poginulih u odnosu na godinu ranije.

Usporedne podatke koje nam je dostavio MUP donosimo u tablici ispod

Foto: AI, podaci MUP-a

Da kamere imaju učinak uvjeren je i prometni stručnjak Goran Husinec.

"Neupitno je da se sigurnost popravila. Ljudi moraju shvatiti da kamere nisu tu da kažnjavanju ljude, nego da čuvaju naše živote od onih koji cestu svojataju i smatraju je pistom. One zasigurno ne služe za punjenje proračuna i nabijanje kazni", poručuje Husinec.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Hrvatska u vrhu EU po smrtnosti u prometu

Govoreći o prometnoj kulturi, Husinec ocjenjuje kako ona u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini. To potvrđuju i najnoviji podaci Eurostata. Naime, Hrvatska je pri samom vrhu Europske unije po broju poginulih u prometu na milijun stanovnika.

Prosjek EU iznosi 44 smrtna slučaja na milijun stanovnika, dok Hrvatska bilježi visokih 62. Lošije rezultate imaju samo Rumunjska sa 78 poginulih na milijun stanovnika, Bugarska sa 74 te Grčka sa 65.

Najniže stope smrtnosti na cestama zabilježene su u Švedskoj, s 20 poginulih na milijun stanovnika, zatim na Malti s 21 te u Danskoj s 24.

Foto: Eurostat

Hrvatskoj ne idu u prilog ni podaci o broju prometnih nesreća. U posljednje četiri godine njihov broj je sve veći. U 2024. godini bilo ih je 11 posto više nego deset godina ranije. Detaljna statistika dostupna je OVDJE 

Husinec zaključuje da je stanje u prometu odraz stanja u društvu te da je teško očekivati višu prometnu kulturu ako je opća razina kulture niska.

Foto: RTL

POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska pri dnu Europe po sigurnosti na cestama: 'Ne možemo više prihvatiti da itko pogine'