JESTE LI ZNALI? /

Ovo je put nafte od bušotine do vašeg automobila: Na pumpi ne plaćate gorivo - plaćate strah

RTL Detektor istražuje put kapljice nafte od bušotine do benzinske postaje, te kako to da odmah osjetimo poskupljenje iako u normalnim uvjetima nafti trebaju i mjeseci da od bušotine stigne u naš automobil?

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

10.5.2026.

15:42

Luka Stanzl/PIXSELL

Kako nešto Donald Trump "tvitne", tako poskoči cijena nafte, a potres osjeti gotovo cijeli svijet. Od početka izraelsko-američkog napada na Iran i blokade naftne žile kucavice – Hormuškog tjesnaca, svijet je ušao u grčevitu fazu, prije svega straha od cijene nafte, a onda i globalne recesije.

U jeku sukoba na trenutke je nafta skakala i do 120 dolara po barelu, da bi se nakon početka primirja spustila ispod 100 dolara. Nafta je početna točka spirale poskupljenja i zadaje muku u želucu svima, jer kad skoči nafta, poskupljuje i prijevoz, proizvodnja drugih sirovina (plastike, aluminija), gnojiva, rastu cijene avionskih karata i tako redom.

Među prvima su rat na Bliskom istoku osjetili i potrošači na benzinskim pumpama.

Koji je put nafte od naftnih polja do "pištolja" na benzinskoj postaji na A1 u Hrvatskoj? Kako to da odmah osjetimo poskupljenje iako u normalnim uvjetima nafti trebaju i mjeseci da od bušotine stigne u naš automobil?

Odgovore smo potražili u RTL Detektoru u kojem smo raščlanili put kapljice nafte od bušotine do benzinske postaje i goriva.

Odakle Hrvatska uvozi sirovu naftu?

Iz Agencije za ugljikovodike potvrdili su nam da je Hrvatska lani uvezla gotovo 2,6 milijuna tona sirove nafte.

Najviše nafte pritom je Hrvatska kupila iz Azerbajdžana (41,49 %), Libije (24,75 %), Kazahstana (16,09 %), Angole (10,38 %), Nigerije (3,07 %), Obale Bjelokosti (2,66 %) i Gvajane (1,55 %).

Već ranije su nam iz Agencije potvrdili da iz domaćih bušotina Hrvatska zadovoljava oko 20 posto potreba za naftom.

Također, u INA-i su nam potvrdili da je, unatoč visokoj zrelosti polja, domaća proizvodnja nafte i plina u 2025. godini bila je stabilna, a početkom ove godine bilježe i rast proizvodnje. Proizvodnja fosilnih goriva odvija se na 39 naftnih i 27 plinskih polja na kopnu i Jadranu.

Sirova nafta i prirodni plin proizvode se u Panonskom bazenu (Slavonija, Podravina i Moslavina), dok se na Sjevernom Jadranu proizvodi prirodni plin.

U 2025. godini INA je proizvela 463.685 tona nafte. Sva nafta je isporučena rafinerijskom poslovanju INA-e.

Omišalj, vrata za sirovinu, rafinerija Rijeka - srce domaće proizvodnje

Jedina ulazna točka za sirovu naftu koja iz ovih zemalja stiže u Hrvatsku tankerima je Omišalj.

Jednom kad nafta stigne na domaće tržište, transportira se u Rafineriju nafte Rijeka. Iz Agencije za ugljikovodike potvrđuju da je to jedina aktivna rafinerija u Hrvatskoj te da radi kapacitetom od 96 posto i s najvećom preradom nafte od 2010. godine.

Što znači 'teška', a što 'kisela' nafta?

Sirova nafta je složena smjesa različitih spojeva koja se može klasificirati na nekoliko načina na temelju svojih fizikalnih i kemijskih svojstava, navode iz Agencije.

Na tzv. API ljestvici koja klasificira različite vrste nafte prema njihovoj gustoći navedene su laka, srednja i teška nafta. Što je nafta lakša, to je njezina API vrijednost veća i lakše ju je rafinirati u korisne proizvode. Obrnuto, teža nafta zahtijeva više resursa za rafiniranje.

Prema udjelu sumpora, nafte se dijele na one koje sadrže više sumpora ("sour" ili "kisele") ili manje sumpora ("sweet" ili "slatke").

"Kvalitetnije nafte (one koje su lakše i s manje sumpora) postižu višu cijenu na tržištu, ali se iz njih mogu rafinirati skuplji derivati. Svaka će rafinerija, prema zahtjevima i mogućnostima postojećeg procesnog postrojenja, nabavljati naftu određenih specifikacija", naveli su.

Iz rafinerije u skladišta pa transport do pumpi

Jednom kad se nafta preradi u derivate, oni se skladište u spremnike, a otamo se na različite načine transportiraju – naftovodom, željeznicom i cisternama prema benzinskim postajama.

Najveće tvrtke u Hrvatskoj koje se bave trgovinom naftnih derivata su INA, Petrol, Tifon, Lukoil, Adria Oil, Coral Croatia i AGS Hrvatska.

Ovaj put – dobavljač, tanker, Omišalj, prerada, skladište, benzinska postaja – uglavnom traje više tjedana, ponekad i više mjeseci.

INA uglavnom nabavlja naftu iz mediteranskog bazena

S obzirom na to da Hrvatska ima samo jednu rafineriju nafte - onu u Rijeci, pitali smo INA-u koji je njihov tok nafte. Odgovorili su da INA sirovu naftu nabavlja na međunarodnom tržištu iz više izvora, ali ponajprije iz mediteranskog bazena.

Ali sirova nafta u INA-u stiže i iz zapadne Afrike i američkih tržišta.

"Nabava se odvija putem etabliranih međunarodnih naftnih kompanija i trgovačkih partnera, među kojima su i proizvođači sirove nafte, ali i globalni trgovci, čime se osiguravaju operativna fleksibilnost i sigurnost opskrbe", odgovorili su.

Dakle, INA naftu kupuje direktno i od proizvođača nafte ili od trgovaca.

Ako nafta dolazi iz bližih regija, prođe samo nekoliko dana od ukrcaja na tanker do terminala u Omišlju. S udaljenih tržišta treba i više tjedana da nafta signe. Potom se ona preusmjerava u rafineriju gdje se prerađuje u širok spektar derivata.

"I to prije svega u motorne benzinske, dizelska goriva, mlazna goriva, brodska goriva, ukapljeni naftni plin te niz drugih proizvoda", navode.

Od naftnog polja do benzinske i više tjedana

Kad se podvuče crta, navode da prođe od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci od naftnog ležišta do benzinske postaje i točenja goriva.

Pitali smo INA-u kako se formira cijena goriva. Pojašnjavaju da kretanja referentnih cijena sirove nafte, poput Brent Crude, ne određuju izravno cijene goriva na maloprodajnim mjestima.

"Sirova nafta predstavlja tek ulaznu sirovinu, dok su benzin i dizel zasebni proizvodi čije se cijene formiraju na transparentnim međunarodnim tržištima koje oblikuju odnosi ponude i potražnje za gotovim gorivima. Za hrvatsko tržište, najrelevantnija su kretanja cijena na mediteranskom tržištu. Tako formirane cijene odražavaju aktualne regionalne tržišne uvjete", ističu.

Cijena goriva ne mora pratiti cijenu nafte

Dodaju - cijena derivata ne mora pratiti cijenu sirove nafte.

"Primjerice, u uvjetima naglog rasta ili pada cijene sirove nafte, cijene benzina i dizela mogu se korigirati sporije, s obzirom na to da njihove referentne vrijednosti uvažavaju cjelokupan lanac ponude i potražnje. U praksi, maloprodajne cijene goriva slijede trendove na tržištu i trošak nabave i osiguranja novih količina sirove nafte, a ne cijenu po kojoj je nabavljena pojedina pošiljka sirove nafte. Upravo zato, iznenadni rast ili pad cijena sirove nafte ne rezultira trenutačno višim ili nižim cijenama na benzinskim postajama", odgovorili su iz INA-e.

Dva tržišta - sirove nafte i naftnih derivata

Pitali smo i Agenciju koliko treba da se cijena po kojoj se kupi nafta na svjetskom tržištu prelije na potrošače na benzinskim crpkama. Odnosno, kako to da danas na pumpama točimo skuplje gorivo koje je možda kupljeno po nižoj cijeni prije nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci.

Naveli su - treba razlikovati dva tržišta.

Jedno je tržište sirove nafte gdje su, pojednostavljeno rečeno, prodavatelji proizvođači sirove nafte, a kupci rafinerije.

Drugo je tržište naftnih derivata gdje su rafinerije prodavatelji, a kupci distributeri, odnosno trgovci naftnim derivatima.

Cijene na pumpama vezane uz tržište derivata

Cijene goriva na benzinskim pumpama vezane su za tržište naftnih derivata jer se maloprodajna cijena goriva na hrvatskom tržištu formira na osnovi cijene fosilnog goriva (vezane za tržište naftnih derivata), na koju se dodaje premija energetskog subjekta, nadoplata za biokomponentu i trošarina, a zatim i porez na dodanu vrijednost.

U konačnici, cijene prethodnog tjedna (s tržišta naftnih derivata) preliju se svaki drugi utorak na hrvatske potrošače kada tržište nije pod regulacijom.

"Trenutno Vlada Republike Hrvatske Uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata određuje najvišu maloprodajnu cijenu koja se smije primijeniti na području Republike Hrvatske. Ta se Uredba donosi svaka dva tjedna, odnosno cijene s tržišta naftnih derivata iz prethodna dva tjedna preliju se na potrošače svaki drugi utorak", naveli su.

Koliko plaćamo poreza u litri goriva?

Inače, u litri goriva u Hrvatskoj postoje dva poreza.

Jedan je porez na dodanu vrijednost (PDV), a drugi je poseban porez u obliku trošarine.

Stopa PDV-a za sva goriva iznosi 25 posto, odnosno 20 posto od u ukupnoj maloprodajnoj cijeni. Iznos PDV-a je varijabilan jer ovisi o maloprodajnoj cijeni.

Iznosi trošarine propisani su Uredbom o trošarinama.

Tako, primjerice, trošarina za litru benzinskog goriva iznosi 0,45231 eura, za litru dizelskog goriva 0,33 eura, dok se za plavi dizel trošarina ne obračunava.

No uz sve to treba znati i ovo – u igri brojeva na svjetskom tržištu vrijedi i pravilo špekulacije. Kada god se dogodi neka kriza, zaigraju i špekulanti.

Špekulacije utječu na cijenu

To potvrđuju i iz Agencije za ugljikovodike: "Špekulacije na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata, u nestabilnim vremenima kojima trenutno svjedočimo, utječu na sve dionike na tržištu."

Isto navodi i stručnjak za naftu Davor Štern, koji kaže da je otišao korak dalje i špekulacije oko cijene nafte i derivata otvoreno nazvao - kockanjem.

"Cijena nafte odavno je kockanje i prestala je biti burzovna roba. Doslovno se dogodi da se, na primjer, jedan zubar u Americi danas probudi, jučer je imao dobar dan i dobro zaradio, pa odluči uložiti nešto novca u naftu ili vrijednosne papire nafte. To je postalo igranje, odnosno kockanje", govori Štern i kaže da se i tako "pumpa" cijena.

Potvrđuje da to znači da cijena nafte gubi logiku na kojoj počiva klasična trgovina i da je tome tako još od 1970-ih godina naovamo.

Nastavlja: "Vjerujem da će doći vrijeme kad će se opet početi susretati pravi proizvođači nafte s kupcima, bez posrednika, odnosno trgovaca i špekulanata koji na umjetan način kreiraju cijenu". U toj igri špekulacija, po njemu su posebno na udaru mali distributeri.

Štern daje i još jedno pojašnjenje na to kako je moguće da je bilo razdoblja da je nafta i ranije dolazila do 100 i više dolara po barelu, a da je tada litra benzina na pumpama bila nekadašnjih 5, 6, 7 kuna ili manje od eura.

"Sada više od polovice cijene koju plaća kupac na benzinskoj postaji otpada na davanja državi kroz PDV i druge trošarine"", pojašnjava.

Jednom kad se sirova nafta i kupi, ne plaćamo u litri goriva na benzinskoj samo cijenu te nafte. Tu su i trošak tankera, potom rafinerije, skladištenja, transporta do benzinske postaje - sve to se zbraja u litri goriva koju na kraju plaća kupac.

U benzinu plaćamo - očekivanja i budućnost

Za RTL Detektor i predstavnik malih distributera goriva Boris Podobnik dodatno je razložio računicu oko litre goriva te pojasnio - cijena koju danas plaćamo na benzinskoj nije ona po kojoj se tjednima (ili mjesecima) ranije platilo sirovu naftu koja je stigla iz, možda Azerbejdžana ili Libije, i iz koje je gorivo proizvedeno.

Danas plaćamo - budućnost.

Naime, kad se zatvori Hormuški tjesnac zbog eskalacije na Bliskom istoku, cijene na pumpama reagiraju vrlo brzo jer na njima točimo po cijenama koje se ne formiraju prema "povijesti", nego za "budućnost".

"Isto se formiraju i cijene dionica. Cijena goriva na pumpama nije rezultat cijene po kojoj je netko kupio sirovu naftu od proizvođača, nego je rezultat očekivanja u budućnosti. Dakle, vi ne gledate u prošlost nego u cijenu uračunavate očekivanja. Na primjer, ako znam da se zatvara Hormuški tjesnac i da će to tako biti mjesecima, ako znam da se uništavaju rafinerije, plinska polja na Bliskom istoku, ja ću odmah podignuti cijenu iako sam naftu kupio prije mjesec ili dva po nižoj cijeni, jer znam da uskoro stižu problemi. Zato to što sam ja naftu kupio jeftinije, nema veze", pojašnjava.

Kaže, isto se formiraju cijene u cijelom svijetu, u SAD-u i drugdje u Europi.

Znači li to da uskoro možemo očekivati pad cijene goriva s obzirom na trenutačno smirivanje situacije i najave da bi promet Hormuškim tjesnacom mogao prokolati, pa su i cijene barela na svjetskom tržištu pale na ispod 100 dolara, Podobnik odgovara protupitanjem: "Da, ali što ako se opet danas svi krenu gađati?"

Vladino ograničenje cijena i premija

Osvrnuo se i na trenutačnu cijenu goriva u Hrvatskoj.

"Vlada je ograničila cijenu svima - i malima i velikima, a ona cijenu određuje na temelju prosjeka posljednjih godinu dana koji vrijedi na mediteranskom tržištu pa na to doda svoju premiju koja treba uključivati sve marže, a to su u prehrambenom lancu goriva - od onoga koji dovlači tanker, koji ima rafineriju, veletrgovca i na kraju benzinske pumpe. A to znači najpovoljniji položaj INA-e jer ona jedina ima rafineriju", rekao je Podobnik.

Podjela premije u 'prehrambenom' lancu goriva

Pojasnio je kako se razdjeljuje "premija" između svih u lancu. Pojašnjava: "Ako premija predstavlja zbroj svih marži, praktički onaj prvi u prehrambenom lancu - a to je onaj koji je dovezao tanker i, odnosno, uvezao gorivo na hrvatsko tržište - on može reći da od cijele premije sebi zadržava 90 posto. To se praktički i događa", tvrdi Podobnik. Nastavlja, onaj drugi u lancu također uzima svoj komad od ostatka premije koji je ostao i tako redom.

Podcrtava - Vlada nije napravila distribuciju premije pa onaj prvi u lancu može uzeti koliko hoće i tako redom zato su ovom krizom jako pogođeni mali jer se njihov komad premijer skoro u potpunosti istopio pa se na prodaji goriva ne zaradi dovoljno ni za troškove plaća, održavanja, osiguranja pumpi.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora"

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.