Burno u Saboru zbog otpada, ministrica Vučković: 'Nije bilo propusta. Ako griješimo, dokažite'

Hrvatski sabor počinje dvodnevnu izvanrednu sjednicu koju je predsjednik Sabora Gordan Jandroković sazvao na zahtjev predsjednika Republike Zorana Milanovića zbog opasnog otpada nezakonito odloženog na području Gospića i Ličko-senjske županije i zabrinutosti zbog opasnosti za zdravlje ljudi i štete za okoliš.

Habijan: 'Za ekocid do doživotnog zatvora, bez zastare'

11.45 -  Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je da je voda na području Gospića i Ličko-senjske županije zdravstveno ispravna te pozvala građane da vjeruju rezultatima analiza koje provode akreditirane institucije.

"Prva je poruka da je voda na području Gospića i Ličko-senjske županije zdrava. Nije zdrava samo trenutačno, nego je zdrava već godinama, a to dokazuju i pojačana ispitivanja koja se provode posljednjih godinu i pol dana.

U javnosti se vrlo neprofesionalno komunicira da su građani tih područja pojačano obolijevaju. Zdravstveno stanje stanovnika Ličko-senjske županije i Gospića, prema višegodišnjem praćenju, povoljno je kada je riječ o malignim bolestima. Nepovoljnija je situacija s kroničnim nezaraznim bolestima, što treba povezati i s činjenicom da Ličko-senjska županija ima demografski stariju populaciju.

Nama u Vladi cilj je jedan – očuvati povoljno zdravstveno stanje stanovništva, prevenirati bolesti i zadržati nižu incidenciju malignih bolesti.

Ministarstvo zdravstva od početka je pravodobno uključeno. Monitoring vode prilagođava se situaciji, kao i opseg testiranja, a stanovništvo se pravodobno izvješćuje. Nastavit ćemo mjeriti koliko god bude potrebno, proširivat ćemo uzorkovanje, prilagođavati se situaciji te kontinuirano i transparentno izvještavati one kojima su ti nalazi najvažniji.

Najvažnija poruka, posebno nakon svega što smo čuli u raspravi, jest da sve analize vode, tla i hrane, koje ćemo također uvesti, provode akreditirane institucije. Nemojmo prozivati ljude. Hrvatski zavod za javno zdravstvo postoji 130 godina. Tamo rade stručnjaci, na licenciranim uređajima i u akreditiranim laboratorijima.

Molim građane da vjeruju nalazima. Cilj Vlade i Ministarstva nije prikriti niti jedan nalaz. Mjerit ćemo, bit ćemo transparentni i postupati u skladu s preporukama struke", poručila je Hrstić.

Vučković: 'Sanacija ide sustavno, ne ad hoc'

11.35 - Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković je preuzela riječ za govornicom sabornice. 

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je, kako je rekla, cjelovito i ubrzano postupanje Vlade u slučaju otpada u Gospiću i na drugim spornim lokacijama.

"Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao novo tijelo koje djeluje od svibnja 2024. godine, već je u jesen iste godine od Državnog inspektorata zatražilo dodatne podatke o potencijalnim nezakonitim odlagalištima za koja eventualno nismo imali informacije. Prikupljali smo i podatke o manjim lokacijama, razgovarali s predstavnicima lokalne samouprave, među ostalim s gradonačelnicom Samobora, te se pripremali za izmjene višegodišnjeg Plana gospodarenja otpadom i donošenje odluka kojima bi se rasteretile jedinice lokalne samouprave.

U prvom tromjesečju 2025. proveli smo prvi javni poziv jedinicama lokalne samouprave i donijeli odluku o prioritetnim lokacijama, kao i drugim lokacijama za koje će se provesti druga vrsta poziva. U isto vrijeme objavljeni su podaci o istrazi vezanoj uz lokaciju uz Bilajsku cestu u Gospiću i potencijalno velikom utjecaju na okoliš kao posljedici nezakonitog gospodarenja otpadom. Vidimo da je inkriminirano razdoblje počelo puno ranije."

'Šest lokacija uvršteno je među prioritete za sanaciju'

Vučković je potom kronološki iznijela korake koje su poduzeli Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša.

"Državni inspektorat 22. svibnja 2025. dostavio je Ministarstvu inspekcijska rješenja za šest lokacija. To je bio početak preuzimanja obveze sanacije kroz planski dokument.

Fond je 14. lipnja 2025. od istražnih tijela zatražio očitovanje postoje li zapreke za prioritetnu sanaciju lokacija u Gospiću, Poznanovcu, Benkovcu, Lovincu, Pazinu i Samoboru. Prethodno su postojale usmene obavijesti o zaprekama.

Vlada je 18. srpnja 2025. donijela izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom kojima su te lokacije uvrštene među one koje je potrebno sanirati. Predviđeno je financiranje 85 posto troškova sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Time smo pokazali da problem rješavamo sustavno, a ne pojedinačnim, ad hoc i pravno osporivim odlukama.

Vlada je 28. srpnja 2025. donijela odluke o sanaciji lokacija u Samoboru i Pazinu jer jedino za njih tada nije bilo zapreka."

'Za Gospić i Poznanovec odluka donesena u studenom'

Vučković je navela da je u listopadu 2025. od nadležnog istražnog tijela stigla obavijest da više nema zapreke za sanaciju Gospića, a potom i Poznanovca.

"Ministarstvo je 3. studenoga donijelo odluku o sanaciji Gospića i Poznanovca, nakon čega je Fond započeo detaljno istraživanje tržišta. Ono je trajalo od studenoga 2025. do siječnja 2026. Omogućeno je uzimanje uzoraka, održavani su sastanci i pripremane tehničke podloge za javnu nabavu.

Što se tiče zakopanog otpada, Fond je održao nekoliko sastanaka s istražnim tijelima. Dostavljeni su dijelovi vještačenja Geotehničkog fakulteta, a u kolovozu smo dobili potpuno izvješće, bez ograda, kao i rezultate testiranja podzemnih voda. Time su se stekli uvjeti za pripremu nabave i za sanaciju zakopanog dijela otpada."

Prvi natječaj za Gospić propao, raspisan novi

Nakon istraživanja tržišta, u veljači 2026. otvoren je prvi postupak javne nabave za Gospić i Poznanovec.

"U Poznanovcu se radi o teškoj mješavini opasnog i neopasnog otpada. Stigla je jedna ponuda koja se sada analizira. Procijenjena vrijednost bila je nešto manja od osam milijuna eura bez PDV-a, a pristigla ponuda iznosi više od 11 milijuna eura. Postupak se privodi kraju.

Izrađeni su i planovi sanacije za Samobor i Pazin. U otvorenom postupku pristiglo je šest ponuda i u tijeku je donošenje odluke o odabiru najpovoljnije.

Za Gospić je, prema riječima ministrice, prvi postupak javne nabave otvoren u veljači 2026., a zatvoren 27. svibnja, no nije pristigla nijedna ponuda.

"Fond je zato ponovno pokrenuo istraživanje tržišta. Nakon razgovora s Nastavnim zavodom 'Dr. Andrija Štampar' prihvaćene su nove analize koje pokazuju povećan udio klora. U lipnju smo ponovno otvorili postupke javne nabave za oko 4500 tona rasutog otpada i oko 650 tona neopasnog otpada u vrećama. Rok za dostavu ponuda u ta dva postupka traje do 25. kolovoza", rekla je Vučković.

Dodala je: "U tijeku su izvanredni monitorinzi podzemnih voda i na većim dubinama, između 100 i 350 metara, uz pomoć više bušotina u blizini odlagališta.

Prošle godine počeli smo pripremati izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je predviđen puno stroži nadzor, uključujući kontrolu prekograničnog prometa otpada, videonadzor i GPS praćenje.

Nabava za pokrov, odnosno pregovarački postupak, upravo je započeo."

11.30 - Dragana Jeckov, iznoseći stajalište Kluba zastupnika SDSS-a, upozorila je na, kako je rekla, "bezobzirni ekocid u samom srcu Like".

"U našoj domovini, Republici Hrvatskoj, u Lici, ovo je ogledni primjer sistemskog zatajenja kontrole i stavljanja profita ispred ljudskih života i opstanka prirode. Dok su institucije promovirale Liku kao ekološku oazu, pod okriljem noći, ali i usred bijela dana, stotine šlepera dovozile su i zakopavale najgori mogući otpad u Lici, u našoj Hrvatskoj.

USKOK je otkrio 37 tisuća tona otpada, od čega je 32 tisuće tona pod zemljom. Najviše zabrinjava što najveći dio otpada nije vidljiv na površini, nego je namjerno zakopan u tlo. Riječ je o crnoj masi s klorom i metalima, visokotoksičnoj masi čije je trajno zbrinjavanje iznimno komplicirano i skupo.

Da je riječ o međunarodnom švercu i opasnom otpadu, osim nalaza USKOK-a i njihovih izvida, pokazalo je i vještačenje Geotehničkog fakulteta. Utvrđeno je da su ondje tone mljevene plastike iz Italije, Slovenije i Njemačke. U pitanju je elektronički otpad, ali i infektivni medicinski otpad iz domaćih bolnica.

Gospić je poslužio kao jeftina i ilegalna rupa za zbrinjavanje domaćeg i europskog industrijskog otpada, dok su se ubirali milijunski iznosi za navodno propisno zbrinjavanje.

Kako je moguće da se na istoj lokaciji zakopaju 32 tisuće tona otpada, a da nadležni to nisu primijetili? Nije riječ o vrećici smeća bačenoj u šumi, nego o operaciji epskih razmjera, za koju su bili potrebni organizirana logistika i prijevoz.

Zakazale su inspekcije zaštite okoliša, sustav izdavanja dozvola, lokalna, ali i nacionalna politika. Ovaj slučaj zorno pokazuje kako u Hrvatskoj funkcionira mafija s otpadom. Poduzetnici preuzmu otpad, naplate njegovo zbrinjavanje, a zatim ga iskrcaju i zakopaju na nekoj od napuštenih parcela u slabije naseljenim dijelovima Hrvatske.

Zato ovo izlaganje nije samo kritika onih koji su odlagali otpad i vozili kamione. Ovo je oštra kritika sustava koji je dopustio da najvrjedniji resursi – čista voda i tlo – postanu plijen."

'Milanović na Hvaru otvara pivo, SDP zaprašio prema Jadranu'

11.20 - Hrvoje Zekanović, iznoseći stajalište Kluba zastupnika HDZ-a, upitao je gdje je predsjednik Republike Zoran Milanović, na čiji je zahtjev sazvana izvanredna sjednica Sabora.

"Gdje je Zoran Milanović, predsjednik Republike? Javljaju mi da je viđen u plićaku kako otvara pivo na otoku Hvaru. Makar je mogao poslati svoje izaslanike.

U sabornici trenutačno je nula zastupnika SDP-a. Nula. Maloprije su plakali, a već su svi zaprašili prema Jadranu. Za njih je sjednica vjerojatno završila, a vapili su da se raspravlja što duže.

Ajmo malo o istini i laži. Dragi predstavnici udruga, isključiva namjera ovih ultralijevih, liberalnih opcija i ravnozemljaša koji im drže ljestve jesu politički bodovi. Briga njih za interes Gospića i Gospićanki, briga njih za interes Like. Njima je ovo politička borba, a ne borba za okoliš.

Idemo malo o razotkrivanju laži. Ne vidim da ovdje ima predstavnika udruge 'Gospić je naš dom', koja je puna Možemo! aktivista. Kod mene je slučajno završila korespondencija..."

Zekanović je nastavio govoreći o komunikaciji unutar građanske inicijative.

"Kažu, između ostalih, Dušica Radojčić, odnosno Radolazić, kako je zgrožena situacijom, ali da ima i gorih, samo što nisu uspjele zadržati medijsku pažnju. Kaže i da ima jako puno predradnji do same sanacije koje su poprilično dugotrajne. Maloprije Benčić vapi: 'Odmah i sada', a to smo od Dušice Radojčić čuli sto puta. A u udruzi interno komunicira da se te stvari ne mogu preko noći riješiti.

Tko će riješiti? Ova vladajuća garnitura, Vlada Republike Hrvatske. I Poznanovec, Varaždin, Gospić i prešućeni Perušić.

Je li vam poznato to, Hajdaš Dončiću? Ima li netko iz vaše bliske obitelji veze s odlaganjem otpada u Perušiću?

Ostat će neriješena crna točka u Hrvatskoj na kojoj ste prije nekoliko godina zabijali možemoovsku zastavu – Jakuševec. Maloprije mi je kao šamar budali sjelo kada Benčić kaže da je ilegalno odlaganje otpada kriminal pod državnim pokroviteljstvom. Vrijedi li to za 12 tisuća ilegalnih deponija u Zagrebu, najviše u Hrvatskoj? Je li to pod pokroviteljstvom Grada Zagreba? Stvarno ste jadni.

Građanima poručujem: ne nasjedajte na ljevičare. Vjerujte Vladi, koja će, siguran sam, u kratkom vremenu riješiti problem.

Za kraj, o ravnozemljaškoj oporbi. Grmoja svoje kolege naziva klaunovima. Taj kolega bježao je od smaka svijeta u Alpe. Ako postoji klaunsko ponašanje, onda je to skrivanje od smaka svijeta u Alpama.

Ovo nije laž. Nema povećane incidencije raka u Lici, a Vlada će napraviti sve da je ne bude."

'Gdje je bio Pupovac? Čekali smo tri dana da reagira'

11.00 - Damir Biloglav (DOMiNO) iznio je stajalište Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti.

"Drugi veliki jad Zadra je požar. Na Veliku Gospu jedna organizirana ekipa podmetnula je požar na deset mjesta. Prva informacija u medijima bila je da su požare podmetnula trojica Hrvata i jedna Poljakinja. Međutim, isti dan saznalo se tko su. To su Srbi iz Biljana Donjih, odakle je 1991. krenula akcija na Škabrnju i Nadin. Poljakinja je sestra jednog od te trojice.

U Zadru smo se pitali gdje je Pupovac, koji ima refleks zvečarke ili kobre kada je u pitanju neki beznačajan grafit, škrabotina na zidu. Odreagira i zacvili istoga dana. Ovdje ga čekamo tri dana da reagira, pa nakon toga, u stilu grčke tragedije, održi govor u kojem spominje piromane, alkohol... A je li bilo većeg političkog piromana od njega?

Govorio je o srpskim selima i izgovarao gluposti. Kakve su to poruke? Tu tragičnu priliku, u kojoj su ljudi izgubili imanja, iskoristio je kako bi poslao niz subliminalnih poruka.

Ta ekipa iz Biljana je, prema njegovim riječima, nanijela veliku štetu i sramotu 'zavičaju i narodu kojem pripada'. Tu se vraća dobro poznata tema – Hrvatska postoji kao zavičaj, ali ne kao Hrvatska. Kaže da su nanijeli štetu 'narodu kojem pripadaju'. Pupovac bi trebao znati da ovdje nema srpskog naroda, nego srpska nacionalna manjina.

Rekao je i da gore srpska sela. Imamo zakone koji ne spominju nikakva sela, a kamoli srpska sela.

Postavlja se pitanje zašto je Pupovac održao tiskovnu konferenciju, koji je njezin smisao i koja je poruka. Mi smo shvatili da je poruka sljedeća: iz tih istih naselja, s tog područja, 1991. krenuo je drugi veliki požar s kojim smo se borili četiri godine. U njega smo ušli bez vatrogasaca, vatrogasne opreme, kanadera i Air Tractora, pa smo ugasili taj požar.

Godine 1996. donijeli smo zakon kojim smo abolirali one koji su izazvali taj požar. Hrvatska je potom obnovila i 150 tisuća kuća, pa i mnoge kuće onih koji su rušili i palili Hrvatsku. Hrvatska je učinila sve da taj požar lokalizira, ugasi i sanira sve posljedice.

A Pupovac na tom istom požarištu održava vatru i nadu koja tinja da se odatle ponovno pokrene požar i da uspiju u onome u čemu nisu uspjeli 1991.

E pa, Pupovcu poruka: Hrvatska danas ima dovoljno vatrogasaca, vatrogasnih postrojbi i opreme, dovoljno kanadera i Air Tractora, a ostalo je nešto i poljoprivrednih traktora."

'I nikome nije bilo sumnjivo?'

10.55 - Anka Mrak-Taritaš iznijela je stajalište Kluba zastupnika Centra, Nezavisne platforme Sjever i GLAS-a.

"Ovo je jedan od najužasnijih kriminala otkad imamo državu. Bilo bi normalno da predsjednik Sabora ili većina u Saboru sami sazovu sjednicu. Ali to je nemoguće u državi u kojoj HDZ kontrolira većinu u Saboru. Oni nisu smatrali potrebnim sazvati Sabor zbog ovoga.

HDZ nije dopustio građanima da govore na sjednici Odbora za zaštitu okoliša u Gospiću, koja je organizirana upravo zbog njih. Ako pitate premijera, to je zato što su se građani priključili histeriji oporbe, a on i HDZ-ovi dečki drže sve pod kontrolom.

Navikli smo gledati demokraciju na Plenkovićev i HDZ-ov način. Što se imaju građani uključivati u raspravu o bilo čemu, a kamoli o kriminalnom odlaganju otpada u njihovoj blizini? A histeričnoj oporbi bolje je da šuti.

U dvije godine, od 2022. do 2024., na lokaciju u Gospiću dovezeno je 37 tisuća tona ilegalnog otpada. To je oko 45 tona dnevno ili dva šlepera dnevno. I nikome nije bilo sumnjivo. Građanima jest. Prijavljivali su MUP-u, Inspektoratu, Gradu i Županiji.

Jedan građanin izjavio je da se radilo o velikom broju kamiona koji su gotovo svakodnevno dovozili otpad i o velikom smradu. Rekao je da bi vam, kada biste tamo došli, kemikalije ušle u grlo i da se smrada ne biste mogli riješiti.

Policija navodi da je otpad bio evidentiran i da ga je bilo minimalno, dok je u stvarnosti velik dio bio zakopan ili ostavljen na otvorenom.

I sve to izveo je mladi, nadobudni bračni par u dvije godine? Sve su to uspjeli napraviti dok cijeli sustav nije funkcionirao i dok im je sve bilo 'na izvol'te'? Tko u to može vjerovati? Pa toga nema ni u petorazrednim američkim filmovima, ali u Hrvatskoj ima.

Muški dio tog bračnog para USKOK-u je iznio ozbiljnu optužbu protiv glavnog državnog inspektora, istaknutog HDZ-ovca.

Državni inspektorat je, kada je 2025. odgovarao Građanskoj inicijativi 'Gospić je naš dom', naveo da su inspektori u dvije godine proveli 32 inspekcijska nadzora te utvrdili da se ondje nalazi opasan i neopasan otpad. Gdje smo danas?

Jasno je da od 2024. Vlada i Inspektorat priznaju i znaju da je u Lici zakopano 37 tisuća tona ilegalnog otpada. U kolovozu 2026. taj otpad i dalje tamo stoji. Ništa se nije dogodilo.

Tko je odgovoran? Možda histerična oporba? Građani koji godinama upozoravaju? Ali prema riječima HDZ-a i Plenkovića, Vlada zasigurno nije. Riječ je o izravnoj odgovornosti Vlade. Sve je ovo neoprostivo i neobranjivo."

10.40 - Predrag Štromar iznio je stajalište Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika.

"HZJZ kontinuirano provodi analize i podaci pokazuju da je voda iz javnog vodoopskrbnog sustava zdravstveno ispravna. Nećemo dopustiti da se na brizi građana skupljaju jeftini politički bodovi, ali inzistiramo na pojačanom nadzoru vode i tla sve dok se izvor onečišćenja potpuno ne ukloni i dok ne budemo sigurni da nema novih slučajeva.

Potrebno je uvesti videonadzor, GPS praćenje prijevoza otpada i ojačati digitalnu sljedivost njegova kretanja."

Štromar je pozvao i na strože sankcije za kaznena djela protiv okoliša, čime bi se poslala jasna poruka da "onečišćivač plaća".

'Ovo se nije moglo dogoditi bez sustava'

10.30 - Sandra Benčić (Možemo!) iznijela je stajalište svog kluba zastupnika.

"Ništa ne pokazuje HDZ-ov model takozvanog domoljublja kao slike tvornica koje su uništene u kriminalnoj HDZ-ovoj privatizaciji, a koje ste dali takozvanim poduzetnicima da na njima odlažu ilegalni otpad. Ništa ne govori više o vašem poimanju domoljublja od otpada koji truje Gospić, Poznanovec, Gračac, Benkovac, Senj, Pazin, slavonske šume i sela. Ništa ne govori više o tome kako vi ovu zemlju vidite.

Tvornice koje su nekada hranile tisuće obitelji danas su izvor otrova za generacije koje dolaze, koji dovodi u pitanje hoće li buduće generacije na tim područjima uopće moći živjeti. To je sukus vaših 35 godina i to je sve što trebamo vidjeti da bismo znali što je HDZ napravio od ove zemlje.

Jedan slučaj ilegalnog odlaganja otpada je kriminal. Dva, tri ili četiri slučaja mogu biti organizirani kriminal. Ali kada u deset godina vaše vladavine imate eksponencijalni rast uvoza otpada i stvaranja ilegalnih odlagališta, kojih ima stotine, ako ne i tisuće, onda to više nije pitanje pojedinačnog kriminaliteta, nego državnog pokroviteljstva nad takvim kriminalom. Ovo se nije moglo dogoditi da ne postoji sustav koji to omogućuje.

Tvrdim da, kada bismo ovdje pitali ministricu ima li točne podatke i može li garantirati da za svaku pošiljku otpada koja se uveze u Hrvatsku na oporabu zna gdje ta pošiljka završi, ako ne laže, morala bi reći da ne zna. Jer to ne zna nijedna institucija.

Zašto? Zato što je ministar Ćorić izmjenama zakona 2019. ukinuo obvezu uvoznika da minimalno tri dana prije uvoza obavijeste Državni inspektorat što se uvozi, kamo ide, u kojoj količini i kojeg je sastava. Obrazloženje je bilo da je to pretjerani administrativni teret za poduzetnike u biznisu s otpadom.

Malo ste im olakšali. Od tada imamo eksponencijalni rast uvoza otpada u Hrvatsku i ono što danas gledamo u Gospiću, Slavoniji, Pazinu i drugdje."

'1500 kamiona prošlo im je pred nosom'

10.20 -  Dalibor Paus iznio je stajalište Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, UNIJA-e i ISU-PIP-a.

Rekao je da se od 2019. godine, kada je liberaliziran zakon o uvozu otpada, može pratiti odgovornost ljudi koji su bili zaduženi za zaštitu okoliša.

"Osobe koje su bile zadužene za zaštitu okoliša još uvijek sjede u Vladi – Ćorić, Habijan i Vučković. Sva tri ministra dopustila su da za vrijeme njihove straže usred bijela dana prođe 1500 kamiona s otpadom, a da se ništa ne poduzme. Četrdeset tisuća tona smeća zatrpano je u Gospiću, a da tadašnji ministri Ćorić, Habijan i Vučković nisu ništa rekli ni poduzeli. Kako očekujemo da ti ministri nešto poduzmu kada je i šef isti?

Sve se znalo u najmanju ruku prije godinu i pol dana. Pučka pravobraniteljica na to je upozorila u izvješću koje nije došlo u Sabor, a vi ste odlučili ne prezentirati ga saborskim zastupnicima. Možda bismo prije reagirali.

Naša je politička odgovornost da donesemo zaključke kojima će se hitno krenuti u sanaciju, da građanima omogućimo da kažu što ih tišti, što ih muči i čega se boje te da im se odgovori tko će i kada sanirati smeće. Moramo utvrditi imamo li ovakvih slučajeva još. Znamo da ih ima, ali treba ih identificirati i vidjeti gdje su propusti u zakonu.

Ne znamo što je gore – je li nam se ovo dogodilo zato što su na straži bili nemarni čuvari ili se dogodilo namjerno."

Raspudić: '1500 šlepera otrova'

10.05 - Nino Raspudić, iznoseći stajalište Kluba nezavisnih zastupnika, rekao je:

"Ne znam jesu li oni koji se zadnjih dana trude ovo sakriti, zamagliti i skrolati svjesni razmjera užasa koji nadilazi našu generaciju i naše živote. Prosjek godina zastupnika je iznad 50. Za dvadesetak godina pola nas više neće biti na zemlji.

Danas govorim o zločinu koji se događao zadnjih nekoliko godina i koji na dosad neviđen način ugrožava ono što su nam ostavili preci – zdravlje, zemlju i vodu – i što smo bili dužni predati onima koji dolaze nakon nas.

Ako otrov u Lici žurno ne počnemo sanirati, on će trajno uništiti ono što smo naslijedili te narušiti zdravlje i živote naših suvremenika. Govorim o možda najtežim stvarima od rata naovamo. Golema je odgovornost. Budimo svjesni trenutka. Sve što je danas izgovoreno bit će trajno zabilježeno i budite svjesni što govorimo.

Ljudi koji su radi profita prouzročili ovaj užas, a minimalno 37 tisuća tona na samo jednoj lokaciji opasnog otpada u Gospiću je čisti horor. To je 1500 šlepera otrova. Pokušajte samo brojati do 1500.

Ti ljudi su ili monstrumi, ako su imali svijest o posljedicama svog čina, ili su potpuni idioti ako nisu. Tu ne mislim samo na one koji su dovukli otrov, nego i na sve u lancu neodgovornosti koji su im to dopustili. Monstrumi ili idioti – ne znam što je gore ili opasnije.

U to kolo ulaze svi koji zbog političkog probitka i partijskog naloga sada to nastoje minimalizirati, zamutiti i trolati. Danas su se neki keserili na otpadu dok su aktivisti spominjali strah od raka gušterače. To je valjda razlog za smijeh.

Ajde što ih nije strah Boga, u kojeg očito ne vjeruju, vlastite savjesti, ali kako vas nije strah naroda? Ako se za godinu ili deset dokaže veza s oboljenjima djece, onda će vas netko naći i odrobijati. Jeste li toga svjesni?

Nakon pada Andrije Mikulića pitao sam na aktualnom satu Plenkovića hoće li pročešljati Državni inspektorat i restrukturirati ga. Rekao je – ne. Valjda je Mikulić bio jedini korumpiran, a svi drugi su u redu.

Danas nemamo ni glavnog državnog inspektora, ali u medijima gledamo scene iz Gomore ili 'Sopranosa'. Samo naivni misle da je Šincek početak lanca."

Dodao je: 

"Samo naivni misle da je Šincek početak lanca. Kao, skoknuo poduzetnik u Italiju popiti limoncello pa na banderi vidio oglas da neki zalizani ljudi traže uslugu odvoza stotina tisuća tona otrovnog otpada. I onda mu je sinula ideja, a taman se 2019. promijenio zakon.

Puno je ljudi uplašeno, i neka su. Ustrašen i pogubljen bio je i premijer na prvoj tiskovnoj konferenciji. Čudno je i izbjegavanje imenovanja glavnog državnog inspektora. Što se krije?

Razmjeri ovog užasa toliki su da bi i najfleksibilnije poimanje političke odgovornosti zahtijevalo pad Vlade i nove izbore. Čega se bojite ako oporba samo histerizira? Raspišite izbore pa nas pometite.

Nećete to napraviti, ali barem postignimo konsenzus oko hitne sanacije i utvrđivanja odgovornosti."

'Nismo postali odredište za pametna ulaganja, nego za otpadnu mafiju'

10.00 - Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, iznio je stajalište Kluba zastupnika SDP-a.

"Okupili smo se ovdje da se konačno oprostimo od vjere u hrvatske institucije. Posebnu sućut izražavam građanima Gospića. Njihova energija i primjena alternativnih metoda liječenja vrijedne su divljenja.

Nažalost, desetljeće maligne bolesti hrvatskog društva uzelo je danak. Riječima koje se koriste na ispraćajima želim oslikati osjećaj mene i članova SDP-a, oporbe i većine naših građana posljednjih dana.

Trideset i sedam tisuća tona otpada zakopano je kraj ceste kojom ljudi svaki dan voze djecu u školu. Nije se to dogodilo preko noći. Netko je godinu za godinom gasio inspekcije, uništavao propise i potpisivao dozvole jer je bilo jeftinije zatvoriti oči nego platiti nadzor. Gospić je račun za tu odluku, a taj se račun plaća vodom koju ljudi piju.

Hrvatska je postala mjesto za koje je netko u Europi procijenio da je jeftinije doći i zakopati svoj otrov nego ga kod kuće zakonito zbrinuti. Nismo postali odredište za pametna ulaganja, nego za otpadnu mafiju. Znalo se da nitko neće provjeriti kamion ni dozvolu."

'Ovo se ne rješava jednom ostavkom'

Nastavio je: 

Gospić, Poznanovec, Pazin, Senj, Sveti Juraj – to nije popis nesretnih slučajeva, nego karta zemlje koja je odlučila da su joj tlo i voda jeftiniji od nadzora."

"Svaki put kada građanin vidi da netko nešto smije, a on ne smije, i da za to nitko ne odgovara, ljudi prestaju prijavljivati nepravilnosti. To se dogodilo u Gospiću. Svejedno je je li netko za šutnju uzeo novac ili je godinama gledao kroz prste. Voda u Lici sada je zatrovana. Ovo se ne rješava jednom ostavkom."

U 18 mjeseci – nula uklonjenih tona otpada.

Dodao je:

"Mi u oporbi i SDP-u postavljamo Vladi jasan vremenski zahtjev: osam dana da se hitne mjere doista provedu, a ne samo najave. Drugo, pokrenuli smo postupak izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade. Ne tražimo predstavu, nego samo da netko konačno odgovara.

Ta rupa u zemlji kraj Gospića neće se zatvoriti šutnjom, kao što se ni rupa u povjerenju ljudi ne može zatvoriti obećanjima. Rupe pune djela, a ne obećanja.

Građani spomenutih gradova nisu čekali nas, nego su se sami organizirali dok su institucije šutjele. Danas biramo hoćemo li djelovati ili ćemo priznati da ne upravljamo zemljom.

Osobno ne očekujem ništa od Vlade, ali pitamo se ima li svaki član Vlade i vladajućih negdje označenu cijenu, malu etiketu koja visi ili skrivenu tetovažu s brojevima – cijenu za koju je spreman prodati zemlju.

Nije im ostala nijedna moralna granica koju nisu prešli. Danas su se spustili, proglasili su ljetno sniženje. Od svih ciljeva ostao je samo jedan – zdrpi i zbriši."

'Ljudi u Lici poniženi su tri puta, institucije su zatvarale oči na trovanje'

9.50 -  Počelo je iznošenje stajališta klubova zastupnika. Prvi govori Nikola Grmoja u ime Kluba zastupnika Mosta i Josipa Jurčevića.

Rekao je: 

"Ljudi na tom području tri su puta poniženi. Prvi put kada su sami morali dizati glas, plaćati testiranja i boriti se protiv šutnje države i institucija koje su zatvarale oči na trovanje Like.

Drugi put poniženi su u Gospiću, kada vladajuća većina nije dopustila da govore, pa su napustili sjednicu Odbora za zaštitu okoliša. Treći put poniženi su sada, kada tražimo ne samo kaznenu nego i političku odgovornost.

Danas smo saznali tko je moralno i politički odgovoran. Onaj koji nije imao hrabrosti, koji je manji od makova zrna i nije došao u Sabor. Milanović, koji je trebao biti ovdje, glavni državni odvjetnik, koji je trebao biti ovdje, ali i premijer Plenković, koji je odgovoran za sve ovo.

On je na čelu Vlade koja je, ako nije znala što se događa, da tisuće šlepera prelaze preko granice i uvoze u Hrvatsku opasni otpad i time truju našu Liku, onda nesposobna. Ako je znala, a nije ništa poduzela, onda je nemoćna. A ako se netko na ovome okoristio, onda je ovdje riječ o otvorenom neprijateljstvu prema hrvatskoj državi i veleizdaji.

Mi znamo da se jedan čovjek okoristio. On je tražio novac da zatvori oči, a to je Andrija Mikulić. Tko je imenovao tog glavnog državnog inspektora? Imenovao ga je čovjek koji se pravi velik u Europi, a nema hrabrosti pogledati u oči ovdje izabrane predstavnike naroda i građanskih inicijativa nakon ovakve izdaje Like.

Čemu ćemo danas svjedočiti? Drugoj izvanrednoj sjednici Sabora u povijesti, zahvaljujući narodu koji se digao i kolegi Troskotu, koji je ovu temu podigao na nacionalnu razinu."

'Pozivam građane na veliki prosvjed u Zagrebu'

Nastavio je: 

"Jutros sam eksplodirao pred medijima. Kažu: 'Prekinuli smo vam odmor.' Pa mi smo tražili da se prekine odmor! Gdje ste bili kada su ljudi u Lici i Troskot organizirali konferencije? Nekada u Gospiću nitko na konferenciju ne bi došao. Sada su svi pametni i žele se okoristiti. Neka, neka je ovo postala nacionalna tema.

Nemojte nam prodavati priču da ćete nešto sanirati. Pa vi ste ovo skuhali! Netko za ovo mora odgovarati kazneno i politički. Pozivam građane na veliki prosvjed u Zagrebu. Treba reći dosta ovoj Vladi.

Ne mogu vjerovati da nitko nije reagirao, kao ni predsjednica Odbora. Ne znam je li i to dio dogovora Možemo! i HDZ-a. Ministrica kaže neka ljudi dokažu da je onečišćenje tla i vode povezano s otpadom. Pazite, ljudi bi to trebali dokazivati, a znamo da otpad sadrži te tvari i da je zagađenje tla i vode povezano s time. To je užas na koji nitko nije reagirao.

Most će nastaviti biti uz narod i nećemo vam dati da se od ovoga operete. Reći će vam Lika što ste napravili, a Hrvatska zaboraviti neće."

9.49 - Nakon glasovanja, većina zastupnika podržala je prijedlog da se provede objedinjena rasprava o sve četiri točke dnevnog reda.

Glasovao je ukupno 131 zastupnik, a njih 78 podržalo je objedinjenu raspravu. Predstavnici Udruge Prijatelji Gacke i Građanske inicijative za spas Like u Saboru prate raspravu. Zastupnici su ih pozdravili pljeskom.

Oporba protiv objedinjavanja rasprave

9.45 - Sandra Benčić (Možemo!) usprotivila se spajanju rasprava:

"Protivimo se spajanju rasprava. Svaka točka bitna je za daljnji razvoj događaja. Javnost i građani, a posebno oni koji su izravno pogođeni ovom situacijom, imaju pravo o svakoj točki čuti izjašnjavanje zastupnika i klubova. Ne žuri nam se. Razdvojite točke."

Nikola Grmoja (Most) također je zatražio odvojenu raspravu:

"Tražimo da se točke odvoje jer nisu povezane. Imenovanje glavnog državnog inspektora nema veze sa sanacijom, a pogotovo s točkom kojom se traži da Vlada primi predstavnike građanske inicijative." Marijana Puljak (Centar) također se usprotivila objedinjavanju rasprave te zatražila da se o predloženim točkama raspravlja odvojeno.

Selak Raspudić: 'Vama se žuri staviti pod tepih'

9.41 - Marija Selak Raspudić (nezavisna zastupnica) usprotivila se prijedlogu da se u Saboru objedini rasprava o svim točkama vezanim uz problem otpada u Gospiću.

Poručila je da nadzor i dijalog s građanima, imenovanje novog glavnog državnog inspektora te hitna sanacija otpada predstavljaju tri potpuno odvojene teme o kojima bi zastupnici trebali raspravljati pojedinačno.

"Nismo suglasni da se objedini rasprava. Točka nadzora i dijaloga s građanima, imenovanje novog državnog inspektora i hitna sanacija tri su potpuno odvojene teme. To što se vama žuri da se sve stavi pod tepih i završi ne može biti dovoljan razlog da o njima ne raspravljamo pojedinačno i da nakon svih skandala ne damo prostor da se o svakoj od njih zasebno čuje", poručila je Selak Raspudić.

Naglasila je da se oštro protivi objedinjavanju rasprave.

Jandroković: 'Prijedlog objedinjavanja rasprave'

9.36 - Počelo je zasijedanje izvanredne sjednice Sabora. Uvodno govori predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Na prijedlog dnevnog reda nije bilo pisanih prigovora, a predloženo je da se o svim točkama koje je predložio predsjednik Zoran Milanović provede objedinjena rasprava.

Podsjetimo, Milanović je predložio četiri zaključka. Prvim bi Sabor obvezao Vladu da odmah pokrene trajnu sanaciju odlagališta opasnog otpada u Gospiću te uvede stalni nadzor podzemnih voda i drugih mogućih promjena u okolišu. Vlada bi o poduzetim mjerama prvi put trebala izvijestiti Sabor u roku od 15 dana, a potom svakih 30 dana.

Drugim se od Vlade traži da u roku od tri dana primi predstavnike građana i građanskih inicijativa, upozna ih sa stanjem i planiranim mjerama te osigura kontinuirano informiranje javnosti.

Trećim zaključkom traži se da Vlada najkasnije u roku od 15 dana imenuje glavnog državnog inspektora, dok se četvrtim traži širi nadzor sumnjivih odlagališta diljem Hrvatske. Državni inspektorat trebao bi provjeriti lokacije za koje postoji opravdana sumnja da sadrže opasan ili nezakonito odložen otpad te o rezultatima u roku od tri mjeseca izvijestiti Sabor.

Vučković: Ne razmatramo sanaciju otpada na licu mjesta

Najnovije:

9.25 - Odbor je glasovanjem donio odluku da se ne prihvaćaju sva tri prijedloga zaključaka predsjednika Republike Zorana Milanovića. Time nije prihvaćen zahtjev da Vlada odmah započne trajnu sanaciju otpada u Gospiću i redovito izvještava Sabor, da u roku od tri dana primi predstavnike građana niti da Državni inspektorat odmah provede nadzor svih sumnjivih odlagališta otpada u Hrvatskoj.

Vučković: Ne razmatramo sanaciju otpada na licu mjesta

9.20 - Minsitrica Vučković poručila je da Ministarstvo ne razmatra sanaciju otpada in situ, iako dio stručnjaka smatra da bi takav način zbrinjavanja bio moguć, a za porezne obveznike vjerojatno i financijski najpovoljniji.

Istaknula je da lokalno stanovništvo zazire od takvog rješenja te da Ministarstvo to uzima u obzir.

Sanacija in situ znači sanaciju otpada ili onečišćenja na mjestu na kojem se ono nalazi, bez njegova potpunog iskapanja i odvoženja na drugu lokaciju. Ovisno o vrsti onečišćenja, otpad se može tretirati, stabilizirati ili izolirati kako bi se spriječilo širenje štetnih tvari u okoliš. Suprotan pristup je sanacija ex situ, kod koje se otpad uklanja s lokacije te obrađuje ili zbrinjava drugdje.

Vučković je govorila i o uključivanju stručnjaka u cijeli proces. Navela je da Ministarstvo okuplja stručnjake za zaštitu okoliša, dok Ministarstvo zdravstva uključuje stručnjake iz područja utjecaja onečišćenja na zdravlje ljudi.

Prema njezinim riječima, sastanci se najčešće održavaju sa stručnjacima koji su sudjelovali u izradi stručnih podloga potrebnih za postupak nabave. Dodala je da će, ako javnost smatra da je potrebno dodatno stručno pojašnjenje, Ministarstvo nastojati uključiti i druge stručnjake te dodatno informirati građane.

Prijatelji Gacke zabrinuti: 'Krški vodni sustavi ne poznaju granice'

9.00 - Krešimir Filipović iz udruge Prijatelji Gacke uzeo je riječ:

"Naš fokus je dolina Gacke i rijeka Gacka, koja je jedan od strateških izvora, odnosno krških sustava s pitkom vodom. Ova situacija u Gospiću nas zabrinjava jer krški vodni sustavi ne poznaju administrativne granice.

Zabrinjava nas mogući utjecaj, a naše je pitanje hoće li Hrvatske vode ili Ministarstvo napraviti novu hidrogeološku kartu. Ne želimo proizvoditi paniku, nego želimo da se na znanstvenim temeljima umiri javnost.

Što se tiče vode, odlična je informacija da posljednji nalazi pokazuju da je voda u Otočcu zdravstveno ispravna. Očekujemo učestaliji monitoring na što više mjesta i što transparentniju komunikaciju odmah po dobivanju rezultata. Godinama se pričalo da je Gacka jedna od najčišćih rijeka u Europi i voljeli bismo da tako i ostane.

Što se tiče odlagališta otpada kraj Otočca, znamo da se tamo dovodi otpad i s drugih lokacija. Zanima nas hoće li Državni inspektorat i tamo napraviti uzorkovanje otpada. U tom kontekstu postoji zabrinutost lokalnog stanovništva."

Hrstić: 'Voda je zdravstveno ispravna, to odgovorno tvrdim'

 

8.45 - HDZ-ova ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je da su svi dosadašnji nalazi vode na području Gospića i Ličko-senjske županije uredni te da trenutačno nije utvrđeno onečišćenje koje bi moglo ugroziti zdravlje ljudi.

"Kao ministrica zdravstva itekako sam svjesna situacije i pomno je pratimo te razmatramo kako ona može utjecati na zdravlje ljudi i dugoročno.

Ministarstvo zdravstva od samog je početka uključeno u ispitivanje trenutačnog stanja, a od veljače 2025. aktivno je uključeno i Stručno povjerenstvo za vodu jer govorimo o potencijalnoj ugrozi, odnosno mogućem onečišćenju vode. Sva ispitivanja provedena od veljače 2025. do danas imaju uredne nalaze i u ovom trenutku nema utvrđenog onečišćenja koje bi moglo utjecati na zdravlje ljudi.

Ovo ne govorimo radi populizma. Činjenica je da je voda na području Gospića i Ličko-senjske županije zdravstveno ispravna za piće. To odgovorno tvrdim. U ovom trenutku onečišćenja nema, ali monitoring treba pojačati.

Voda za piće koju koriste naši građani kontinuirano se testira. Ni Vlada, ni Ministarstvo, ni nadležne institucije nisu počeli testirati vodu tek prošle godine. Kada nešto radite kontinuirano, možete pratiti dinamiku. Važno je kada je uzet uzorak vode, gdje je uzet i na koje su parametre provedene analize kako bi se nalazi mogli pravilno tumačiti i procijeniti njihov mogući utjecaj na zdravlje.

Još jednom ponavljam – svi su nalazi uredni. Analize su napravljene u akreditiranim laboratorijima i prema europskim standardima. Nemamo razloga sumnjati u rezultate. Voljela bih da se vjeruje analizama koje rade stručnjaci u laboratorijima.

Sanacija još nije započela, a Ministarstvo zdravstva kontinuirano donosi nove preporuke i, ako bude potrebno, povećavat ćemo intenzitet praćenja. Zato je povećan i broj mjesta s kojih se uzimaju uzorci vode. Naš županijski zavod prošlog je tjedna pozvao vlasnike bunara da se jave. Capak je rekao da je stigla prijava za 71 bunar i sada počinje njihovo testiranje.

Pristup Ministarstva prilagođava se trenutačnoj situaciji, proširuje se koliko je potrebno, a o rezultatima ćemo transparentno i jasno komunicirati. Vodu svi konzumiramo i odgovorno tvrdim da je ona sigurna za stanovnike Ličko-senjske županije."

Testirat će i hranu, prve analize moguće već idući tjedan

Nastavila je: "Utjecaj na zdravlje ne odnosi se samo na vodu, nego i na tlo i hranu. Napravljen je plan uzorkovanja hrane, što radimo međuresorno. S ministrom Vlajčićem dogovorila sam da će biti jasno predstavljen plan testiranja hrane. Mogli bismo početi već idući tjedan. Analize će se također provoditi u akreditiranim laboratorijima, a javnost ćemo pravodobno informirati o rezultatima."

Ministrica o strahu od raka: 'Nemamo podatke o povećanoj incidenciji'

Govorila je i o pojavnosti malignih bolesti.

"U medicini, nažalost ili nasreću, najčešće ne postoji samo jedan uzročnik koji može izazvati bolest, osim kod određenih mikrobioloških situacija kada može nastati akutna bolest, primjerice probavnog sustava. Kod nastanka tumora riječ je o više čimbenika.

Kako bih barem malo smirila situaciju, spomenut ću karcinom gušterače. To je bolest za koju je poznato da je multifaktorijalna. Ne bih ovime htjela omalovažiti informacije ni bojazan da postoji veća incidencija bolesti, ali mi prema podacima kojima raspolažemo takve pokazatelje nemamo.

Mogu reći da je Republika Hrvatska jedna od zemalja koja ima vrlo dobar Registar za rak i podatke prati već desetljećima. Prema podacima Registra, Ličko-senjska županija i grad Gospić posljednjih 20 i više godina područje su s nižom incidencijom obolijevanja od malignih bolesti. To je dobro.

Kao ministrica učinit ću sve da tako i ostane. Da bi građani ostali na toj razini dobrog zdravstvenog stanja, osim što se ovaj problem mora riješiti međuresorno, moramo djelovati na svim segmentima."

Vučković: Nabava za najopasniji otpad završava za šest dana

8.30 - Jutro je otpočelo sjednicom saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode. 

Prisutni su ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te ministrica zdravstva Irena Hrstić te čelnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. 

Obratila se ministrica zaštite okoliša Marija Vučković.

Ministrica je poručila da prihvaća kako komunikacija može biti bolja te pozvala na izravniji kontakt s Ministarstvom zaštite okoliša.

Istaknula je da je u tijeku nabava za zbrinjavanje najopasnijeg dijela otpada, a rezultati bi trebali biti poznati za šest dana. Naglasila je i da Ministarstvo nije izdalo spornu dozvolu, nego da ju je dva puta izdala županija. Kao slične primjere navela je Poznanovec i Varaždinsku županiju, gdje su dozvole također izdavale županijske vlasti.

Najavila je i izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, koje su već dva puta bile u javnom savjetovanju i sada bi trebale krenuti u proceduru Vlade.

Govoreći o zaštiti Like, Gacke i Ravnih kotara, naglasila je da je riječ o važnim nacionalnim vodnim resursima. U Lici se trenutačno provodi prošireni izvanredni monitoring podzemnih voda, a planirane su i dodatne hidrogeološke analize.

Ministrica je poručila da gospodarske aktivnosti na tim područjima ne treba zaustaviti, ali moraju biti prilagođene osjetljivosti prostora. Najavila je i nastavak rada na Planu obnove prirode, koji bi u sljedećim mjesecima trebao biti poslan Europskoj komisiji, te podsjetila na ulaganja od oko 10 milijuna eura u obnovu prirode u dva nacionalna parka i jednom parku prirode.

Franić: Kako je moguće da je Lika zaštićena, a izdaju se dozvole za otpad?

Uvodno je govorio predstavnik građanske inicijative za spas Like Ante Franić:

Uvodno je rekao da je komunikacija ministrice Vučković s građanima Ličko-senjske županije katastrofalno loša.

"Tko je za to odgovoran, gradonačelnik, župan, Vlada, ne ulazim. Vezat ću se na ministričinu komunikaciju. Surađivali smo sedam godina kroz Ministarstvo poljoprivrede. Lika je bila tumačena kao ekološka destinacija, 60 posto prostora Like je kroz Naturu 2000, parkove prirode i nacionalne parkove.

Tom definicijom Like kao zaštićenog područja, kako je moguće da u istom zakonodavnom tijelu možemo zaštititi prostor, ponašati se prema nama ljudima kao da živimo pod posebnim ograničenjima, a u istom zakonodavnom tijelu izdaju se suglasnosti da se može deponirati otpad?

Čak ne govorim o nelegalnim deponijima, jer mi je jasno da su kriminalci došli u situaciju da nema stanovništva, napuštena su sela pa se otpad dovodi, nego se dogodi firma Šincekovih, gdje se dogodi da dođe i dobije legalno pravo na oporabu otpada na prostoru koji je možda i najzaštićeniji u EU."

'Natura 2000 nije zafrkancija': Traži se i promjena zakona

Nastavio je: 

"To je tragedija. Naš problem predstavljamo pred Saborom. Zakonska regulativa je krivo postavljena. Ljudi nisu shvatili što znači ulazak u EU ako se na takav način ponašaju.

Natura 2000 nije zafrkancija. Znam kako se to radilo u Ličko-senjskoj županiji. Došli su u ured da nacrtaju karte i sada imamo problem da je odlagalište otpada Rakitovac pod Naturom 2000, kao i cijela industrijska zona. Ne znamo tko je izdavao dokumente.

A tvornica litija pojavljuje se u Gospiću, u zaštićenom području. Bavim se stočarstvom, nadzire nas se gotovo svaki mjesec na cijelom zemljištu, a netko uveze otpad i nitko ga ne vidi.

To možda nije problem Ministarstva, ali to su krucijalni problemi. Nije problem samo sanacija, ona je hitna. Iza toga mora se razmisliti o izmjeni zakonske regulative."

Staro: 

Građani od politike traže prije svega jedno – da se oko 37 tisuća tona otpada što prije ukloni.

Među Gospićanima nema previše optimizma. Strahuju da bi rasprava mogla završiti političkim prepucavanjem umjesto konkretnim rješenjima. Iz inicijative „Gospić je naš dom“ poručuju da je problem preozbiljan za politička nadmetanja te traže što bržu i stručnu sanaciju.

Oporba upozorava da je od saznanja za problem prošlo više od 550 dana, a da otpad još nije uklonjen. Posebno upozoravaju na mogući rizik za tlo i podzemne vode te traže jasne rokove, ali i utvrđivanje odgovornosti.

Iz Vlade poručuju da sanaciju treba provesti što prije. Potpredsjednik Vlade Ivan Anušić najavio je da će se tijekom dvodnevne saborske rasprave čuti konkretne informacije o tome što se događalo u Gospiću i na drugim spornim odlagalištima.

Dok se u Saboru traže odgovori, građani čekaju ono što smatraju najvažnijim rezultatom – da otpad napokon počne odlaziti iz Gospića.

Raspravu u Saboru pratite uživo ovdje.