Slovenija tvrdi da nije dala Šincekima suglasnost. Otkud onda 1480 tona 'zelenog otpada'?
Iz USKOK-ova vještačenja i natječajne dokumentacije za sanaciju u Gospiću vidljivo je da se otpad vodi pod tri šifre
Više od 1300 kamiona prešlo je hrvatsku granicu koristeći pravni režim EU-a koji je trebao olakšati prekogranični promet neopasnog "zelenog" otpada. Dio tih kamiona stigao je iz Slovenije u Hrvatsku, a sadržaj, opasni otpad, prema zasad poznatim podacima, završio je u tlu u Gospiću, Varaždinu, Benkovcu i Sinju, piše 24sata.
Iz USKOK-ova vještačenja i natječajne dokumentacije za sanaciju u Gospiću vidljivo je da se otpad vodi pod tri šifre. Među njima je i 19 12 12 – ostali otpad nastao mehaničkom obradom otpada. Problem je što Tipos Resurs za taj otpad u Gospiću nije imao dozvolu. Prema dozvoli koju je potpisao uhićeni županijski službenik Jerko Kostelac, tvrtka je ondje godišnje smjela obrađivati 24.850 tona otpada, od čega se čak 23.450 tona odnosilo na plastiku i gumu (19 12 04).
Istražitelji su utvrdili da je od svibnja 2022. do travnja 2024. iz Slovenije u Gospić stiglo 1480 tona otpada u 54 pošiljke. Slovenski državni inspektorat potvrdio je da za slanje otpada pod šiframa 19 12 04 i 19 12 12 nisu bile izdane suglasnosti za Tipos Resurs, Plastruktor ni Izoxeco, tvrtke povezane s Franciskom Dodić i Monikom Šincek.
Putovao kao 'zeleni otpad'
Istodobno, slovenski inspektorat navodi da postoji mogućnost da je dio otpada putovao označen kao "zeleni otpad". Takav režim za određene vrste neopasnog otpada ne zahtijeva prethodnu suglasnost, već samo prateću dokumentaciju. Ako je otpad bio pogrešno deklariran, takva bi mu oznaka omogućila jednostavniji prelazak granice, dok bi se trošak propisnog zbrinjavanja opasnog otpada izbjegao.
Kada se usporedi odgovor iz Slovenije i hrvatske evidencije, ne poklapaju se skroz. U službenom hrvatskom izvješću o prekograničnom prometu otpada za 2022. Tipos Resurs pojavljuje se kao primatelj oko 24 tone otpada 19 12 04 iz Slovenije, ali na lokaciji u Varaždinu za što su imali važeću dozvolu. A Slovenci tvrde da njihovoj tvrtki u tom periodu nisu dali suglasnost.
Jedno od mogućih objašnjenja jest da je otpad iz Slovenije krenuo kao "zeleni otpad", a u Hrvatskoj evidentiran pod drugom klasifikacijom. No ostaje pitanje kako je do promjene klasifikacije moglo doći, a da je nadležne službe nisu primijetile.