Hrvatsku čeka drastična promjena na tržištu rada! Stručnjaci otkrili što se krije iza gigantskog Pantheona

Hrvatska je na korak do realizacije jednog od najambicioznijih tehnoloških projekata u svojoj povijesti. U Dubrovniku je, u okviru poslovnog foruma Inicijative Triju mora, Končar d.d. najavio potpisivanje Pisma namjere s američkom tvrtkom Pantheon Atlas LLC za projekt izgradnje kolosalnog podatkovnog centra Pantheon u općini Topusko.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o AI razvojnom i podatkovnom centru koji razvija poduzetnik Jako Andabak u partnerstvu s američkim investitorima. Neslužbene brojke navode da bi investicija mogla premašiti 50 milijardi eura, čime bi postala najveća u ovom dijelu Europe, uz obećanje o tisućama novih radnih mjesta.

Izgradnja bi trebala krenuti 2027., a prvi serveri bi se trebali upaliti već početkom 2029. godine.

Repozitorij za AI, a ne samo serveri

Iako detaljni planovi još nisu u potpunosti dostupni javnosti, IT stručnjak Dragan Petric ističe da bi ovaj centar mogao postati ključna karika za globalne tehnološke divove. A što bi se u njemu radilo?

"Pa taj dio nisu objavili, koliko ja znam, što bi se u njemu radilo, ali bi vjerojatno služio kao podatkovni centar za velike tehnološke kompanije, pogotovo za nove alate koji zahtijevaju ogromne količine podataka i ogromne količine energije. Jer kompletni taj narativ i svi sustavi i funkcioniraju isključivo na velikoj količini podataka. Da bi se ta velika količina podataka negdje pospremila, trebaju nam veliki podatkovni centri", objašnjava Petrić.

Dodaje kako se u javnosti često pogrešno percipira uloga ovakvih objekata. "Nisu nam to serveri, to su upravo repozitorij podataka iz kojih AI crpi bazu i znanje kroz koje nam izbacuje razne rezultate. Da tako to laički kažem, neće se tu razvijati AI algoritmi ili rješenja, ali će sigurno tu biti ako se to doista i izgradi. Jedan od većih repozitorija podataka - upravo to što ime kaže podatkovni centar."

'NE IZMIŠLJAM TOPLU VODU' /

Tko je Jako Andabak? Bio je jedan od najplaćenijih ljudi u Jugoslaviji

Energetski izazov: Potrošnja veća od Krškog i Zagreba

Međutim, dok IT sektor u projektu Pantheon vidi tehnološki skok, energetski stručnjaci upozoravaju na goleme zahtjeve koje ovakva "tvornica podataka" stavlja pred hrvatsku infrastrukturu. Ivica Jakić, energetski stručnjak i predsjednik Udruge H2-Vodikov članak, iznosi zapanjujuće usporedbe o potrebnoj snazi od čak 1000 megavata.

"Podatkovni centar, po podacima koje imamo, ali jako su šturi, je 1000 megavata snage. Krško je na nivou ispod 700, znači 690 megavata snage. Oni doslovce troše više nego što je Krško. Hrvatska strana Krško ima 50 posto - on bi utrošio skoro dva i pol puta više nego što mi imamo struje iz Krškog", upozorava Jakić.

Pitanje koje se nameće samo po sebi je - odakle će dolaziti ta energija? Jakić naglašava da obnovljivi izvori poput Sunca i vjetra ne mogu sami nositi ovakav teret jer centar mora raditi 24 sata dnevno, odnosno 8700 sati godišnje. Navodi kako je tzv. 'full load hours factor' sunčanih elektrana u Hrvatskoj svega 1200, a vjetra 2200 do 2500. što je znatno ispod potrebnog. "Što ćemo s ostalim vremenom kada podatkovni centar radi, a nemamo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije?" pita se Jakić, dodajući da će izgradnja stotina kilometara dalekovoda biti nužna kako bi se struja "vukla" s tržišta.

'NOVO DOBA' /

Hrvatska i SAD potpisali sporazume vrijedne milijarde: 'Dolazite zdravom razumu'

Stručnjaci budućnosti i ekološki strahovi

Realizacija Pantheona zahtijevat će i drastičnu promjenu na tržištu rada. Prema Petricevim riječima, trebat će nam "razni tipovi inženjera, posebice inženjeri energetike" jer je količina potrebne struje golema. Također, bitna je sigurnost: "Trebat će inženjeri koji se bave 'big datom', IT-ovci, Cyber security inženjeri jer to mora biti izuzetno sigurno neprobojna za hakere."

Unatoč strahovima lokalnog stanovništva u Topuskom oko voda i tla, stručnjaci umiruju javnost.

"Ja mislim da javnost ima pravo sve informacije znati i da onda kad dobiju informacije reagirati, a činjenica je da u Hrvatskoj, objektivno govoreći, uvijek su svi protiv svega, pogotovo u pitanju tehnologija koje ljudi ne poznaju - što je to opravdano. Čim više podataka dobijemo o stvarnom stanju projekta koji se tu namjerava staviti - javnost će više znati", rekao je Jakić.

Također ističe da je podatkovni centar sam po sebi "benigan" jer ne proizvodi energiju već je samo troši, a nova tehnologija čipova s radnom temperaturom od 60 stupnjeva olakšava problem hlađenja.

"Ekološki rizici kod nas nisu baš toliko veliki. Oni su sada u toj fazi što sve poznato. Jedino što to traži puno energije i puno ima potrebu za hlađenjem i podatkovni centar mora definirati kako su odlučili hladiti. Oni su rekli da su ispitivali podzemne vode, znači hlađenje vodom, a ekološki se to sve prihvaća", nadodao je.

"Ja podržavam tehnološki razvoj Hrvatske i gospodarski. Bez toga nema budućnosti. Jednostavno nećete moći danas bez umjetne inteligencije i podatkovnog centra ništa napraviti. Koliko god se ljudi bojali, ali ne možemo dalje živjeti u srednjem vijeku", rekao je Jakić.

GRANDIOZNA NAJAVA /

Hrvatska pred velikim izazovom, Pantheon ima ključan problem! Andabak: 'Nije ništa slučajno'

'Bez suvremene tehnologije - nema budućnosti'

U ime Udruge H2-Vodikov članak, čiji je osnivač i predsjednik, iznio je njihovo stajalište.

"Hrvatska udruga za primjenu novih tehnologija i zelene energije podržava podatkovne centre koji su prilagođeni hrvatskoj konstituciji, hrvatskoj napojno-prijenosnoj mreži i očekujemo da se svi projekti naprave sukladno sa svim suvremenim tehnologijama, što i jesu. Na taj način se Hrvatska mapira na pozornicu kao država koja prihvaća i podatkovne centre, solarne energije, vjetroparkove i sve suvremene tehnologije, uključujući i geotermalnu. Ja se zalažem i za male modularne elektrane, koje su idealan opskrbljivača električne energije podatkovnog centra. Ne treba se bojati suvremenih tehnologija, ali moram vam reći da od suvremenih tehnologija nemate budućnosti", zaključuje Jakić.

Ako se projekt ostvari, Hrvatska bi se mogla mapirati kao država koja ne samo da prihvaća suvremenu tehnologiju, već postaje ključni igrač na europskoj AI sceni. No, put do 2029. godine zahtijevat će potpunu rekonstrukciju elektroenergetskog sustava i rješavanje pitanja opskrbe koju trenutna infrastruktura, bez ozbiljnih zahvata, jednostavno ne može podržati.

Plenković: Investitori trebaju izložiti poslovni plan

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da hrvatsko-američki investitori u Projekt Pantheon trebaju izložiti poslovni plan kojim će predvidjeti kako osigurati potrebnu energiju, a u razgovoru s resornim ministarstvom i drugim dionicima utvrditi energetsku svrhovitost projekta.

Plenković je na sastanku Inicijative triju mora u Dubrovniku održao konferenciju za medije, a na novinarsko pitanje ima li Hrvatska dovoljno energije za podršku tako velikom projektu odgovorio je da se “sve može napraviti”.

“Projekt je u početnoj fazi. Na investitorima je da izlože poslovni plan u kojem će predvidjeti kako osigurati dovoljno energije. Podatkovni centri troše najviše energije nakon država (…) Ovo je mega-projekt. U budućim razgovorima ministarstvo i Sisačko-moslavačka županija trebaju vidjeti sa svim uključenim akterima kako ostvariti i energetsku svrhovitost projekta. Nije bit da svu struju koju konzumiramo u Hrvatskoj damo u podatkovni centar a da mi nemamo struje. Treba stvarati preduvjete za održivost“, poručio je Plenković.

Kazao je i da investitori trebaju javnosti predstaviti projekt. “Nije na meni da komentiram nedoumice u javnosti, već je na investitorima da predstave projekt i odgovaraju na sva pitanja. To je inicijativa privatnog sektora. Mi smo zadovoljni što je odabrana Hrvatska, a ne neka druga zemlja“, rekao je premijer i naglasio da treba zaboraviti kulturu “neću ništa u mom dvorištu”.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: U malo hrvatsko selo stiže AI centar vrijedan 50 milijardi eura, mještani zabrinuti: 'Ne znam što da radim'