Udruga pacijenata o smrti Luke u čakovečkoj bolnici: 'Ovakav sustav ne funkcionira'
Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata upozoravaju na to da se ovaj slučaj ne smije svesti na pitanje odgovornosti jednog liječnika
Obitelj 38-godišnjeg Luke Palatinuša, koji je 20. kolovoza preminuo u čekaonici Hitne pomoći Županijske bolnice Čakovec, još uvijek čeka odgovore na brojna pitanja.
Luka je u bolnicu stigao zbog snažnih bolova u prsima, bolova i trnjenja desne ruke, otežanog disanja i izrazitog znojenja. Nakon pregleda vraćen je u čekaonicu u kojoj se kasnije srušio i umro, a reanimacija je bila bezuspješna.
Nije mu bilo spasa
Iz čakovečke bolnice objavili su kako su proveli unutarnji nadzor te utvrdili da su "mjere oživljavanja provedene bez odgode i u punom opsegu uz sudjelovanje dežurnog tima specijalista", ali da "život pacijenta nije bilo moguće spasiti".
Njegova supruga Jasmina za eMedjimurje istaknula je da je Luka poslednjih nekoliko tjedana imao zdravstvene tegobe. Kako je ispričala Jasmina, imao je bolove u prsima, probleme s disanjem i trnce u desnoj ruci. Više o tome pročitajte OVDJE.
'Sustav ne funkcionira'
Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata upozoravaju na to da se ovaj slučaj ne smije svesti na pitanje odgovornosti jednog liječnika.
"Izuzetno smo potreseni još jednom smrću pacijenta za koju smatramo da je posljedica propusta sustava. Na hitnim prijemima većinom rade specijalizanti, odnosno liječnici s minimalnim iskustvom, često bez potrebne potpore iskusnijih kolega", poručuju iz Udruge.
Iz Udruge smatraju da problem nije nužno u pojedincu, nego u sustavu u kojem se previše naglaska može staviti na pojedinačne parametre, vitalne znakove i protokole, a premalo na anamnezu i cjeloviti klinički pregled.
"Ponekad pacijenti na prvi pogled mogu izgledati sasvim uredno, a zapravo se nalaze u životnoj opasnosti", upozoravaju. Dodaju kako se nameće pitanje što znači "uredan" nalaz kod čovjeka koji dolazi zbog bolova u prsima, izrazito visokog krvnog tlaka, trnjenja ruke i otežanog disanja.
Sustav mora ponuditi odgovor na pitanje je li sadašnji način organizacije hitne službe dovoljan da prepozna pacijenta koji je u neposrednoj životnoj opasnosti, poručuju iz udruge.
"Ili treba zabraniti samostalni rad specijalizantima na hitnim prijemima ili hitno treba mijenjati trijažne protokole, jer je očito da ovakav sustav ne funkcionira i da može imati tragične posljedice", zaključili su.