Upravo objavili: Usporava rast hrvatskog gospodarstva, a trgovci najavljuju moguća poskupljenja

Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju 2026. realno poraslo za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju prvi podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema prvoj procjeni, bruto dodana vrijednost (BDV) u razdoblju od travnja do lipnja realno je porasla za 1,6 posto na godišnjoj razini.

Potrošnja kućanstava porasla samo 0,5 posto

Potrošnja kućanstava, jedna od važnijih sastavnica BDP-a, u drugom je tromjesečju realno porasla za 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.

Na njezino kretanje utjecali su stabilno stanje na tržištu rada te promet ostvaren u uslužnim djelatnostima.

Državna potrošnja rasla je snažnije. U drugom tromjesečju povećana je za 2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rasli i izvoz i uvoz

Rast je zabilježen i u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Izvoz roba i usluga u drugom je tromjesečju realno porastao za 3 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz roba i usluga povećan za 3,4 posto.

Uvoz je tako rastao nešto brže od izvoza, dok najnoviji podaci pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo i u drugom tromjesečju nastavilo rasti, ali relativno umjerenom stopom.

Podsjetimo, iz sektora trgovine dan ranije su u RTL-u Danas najavili moguće dizanje cijena tijekom jeseni. 

Tako je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zatražila od Vlade da ukine odluku o ograničenim cijenama, tvrdeći da za takvu mjeru više nema opravdanja. Dopredsjednik HUP-Udruge trgovina Mirko Budimir rekao je za RTL Danas komentirao je da HUP smatra i da su se okolnosti zbog kojih su ograničene cijene uvedene promijenile. Budimir ističe da mjera traje već četiri godine te navodi gospodarski rast, rast plaća i inflaciju za koju smatra da je u prihvatljivim okvirima. Zbog toga, kaže, više ne vide razlog za intervenciju države u tržište.

Ako poskupe proizvođači, i trgovci će

Govoreći o mogućem rastu cijena zbog skupljih energenata, Budimir tvrdi da trgovci na to gotovo nemaju utjecaja te da cijene ponajprije ovise o proizvođačima. Ako proizvođači zbog većih troškova budu podizali cijene, kaže, trgovci će to morati pratiti.

Odbacio je i mogućnost da bi se trgovcima više isplatilo platiti kazne, koje iznose od 3000 do 30.000 eura, nego poštovati propise. Poručio je da se zakona svi moraju pridržavati, ali i da gospodarstvenici moraju razgovarati s donositeljima propisa o tome jesu li pojedine mjere i dalje opravdane.