Hrvatska uvodi kaznu doživotnog zatvora, Habijan: 'Odabrali smo njemački model'

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio uvođenje doživotnog zatvora, ali i druge nove mjere koje bi trebale spriječiti da zatvorenici koji su opasni za društvo, ali su odslužili svoje zatvorske kazne, izađu na slobodu. 

 "Kada govorimo o pravosuđu, ima potrebe za daljnjim iskoracima", rekao je Habijan te zahvalio suradnicima na "ogromnom poslu". Minisar je naveo tri glavna smjera izmjena: institut doživotnog zatvora, zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora i novi institut. 

"Smatram da je treći smjer najbitniji jer će se odnositi na osobe koje su po punom izdržavanju kazne zatvora, kada nema osnove da ostane u zatvoru, a prepoznata je kao društveno opasna, bude smještena u ustanovu i pod posebnim nadzorom", pojasnio je ministar Habijan. 

Doživotni zavor za ove slučajeve

Dožiotna kazna odnosit će se na kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora te za slučaj dva ili više kaznenih djela za koje je propisan dugotrajni zatvor. Uvest će se i mogućnost puštanja na uvjetni otpust nakon 25 godina, rekao je ministar.

Sigurnosna mjera ne odmah kada i presuda

Komentirajući sigurnosnu mjeru, pojasnio je da je sudac do sada izricao sankciju i sigurnosnu mjeru pro futuro, koja može trajati od 3 do 5 godina i može se maksimalno produljiti za jednu godinu. "Ona se donosila prilikom donošenja prvostupanjske odluke", rekao je Habijan dodajući da je u tom trenutku teško predvidjeti trajanje takve mjere. "Iz tog razloga, odlučili smo se na redefiniranje", dodao je Habijan. To bi značilo da će sudac ovu odluku ubuduće moći donijeti prilikom izlaska osobe iz zatvora. 

Govoreći o retroaktivnoj primjeni i njezinom odvajanju od sustava prava i sakcija te u kontekstu ispunjavanja kriterija Europskog ureda za ljudska prava, Habijan je predstavio treću mjeru, koja bi trebala stupati na snagu po izvršenju kazne. "Ovo će biti predmet posebnog zakona. Nositelj je Ministarstvo zdravstva jer se ne radi o kaznenopravnoj sankciji, moramo je odvojiti od kaznenog zakona", rekao je Habijan pojašnjavajući kriterij prema kojem će funkcionirati nova ustanova, a u skladu s kriterijima Europskog suda za ljudska prava.

Odabran njemački model

Istaknuo je da je Ministarstvo pravosuđa odabralo njemački model "iz razloga što je taj institut kod njih bio predmet ispitivanja, nakon toga je dorađen i prošao je na Europskom sudu", pojasnio je ministar. "Što se tiče samih uvjeta, mora biti uspostavljena posebna ustanova - mi smo se odlučili na dva vještačenja, predvidjeli smo i treće. Smještaj mora imati karakter tretmana i tretmani moraju biti individualnizirani", rekao je Habijan dodajući da je ovim modelom u Njemačkoj trenutno obuhvaćeno 60 slučajeva. "To su oni najopasniji koji i dalje predstavljaju opasnost za društvo", rekao je Habijan. 

Da bi se zadovoljili kriteriji za boravak u novoj ustanovi, kazna mora biti dulja od 10 godina, u cijelosti odslužena i kod zatvorenika moraju pstojati obilježja ličnosti kojima ugrožava druge. Mjera može trajati koliko god traje opasnost za društvo, uz oabvezne periodične provjere, istaknuo je ministar Habijan. 

Istaknuo je i da će doživotni zatvor moći biti izrečen i mlađim punoljetnicima, onima od 18 do 21 godine. 

Novi zakon za novu ustanovu

Ministrica Irena Hrstić istaknula je da se radi o međuresornoj suradnji te da je u pitanju multiresorno djelovanje kroz individualni pristup. Naglasila je da nova ustanova nije niti kaznena niti zdravstvena ustanova te da će je biti potrebno definirati. 

"Tretman će biti po principu individualnosti, potpunosti, dostojanstva i najvažnije, utemeljenosti na dokazima. Radni naslov je Nacrt zakona o tretmanu i smještaju osoba po potpunom izvršenju kazne zatvora", rekala je Hrstić. 

Potpuno novi zakon obuhvaćat će osobe koje nisu duševni bolesnici, ali imaju nasilne crte ličnosti. "Ovdje se ne radi o osobi koja ima definiranu bolest i liječenje, nego je riječ o tretmanu", istaknula je ministrica. Mjera će se produljivati kroz opetovane evaluacije, dodala je. 

Hrstić pojasnila razliku između tretmana i terapije

Objašnjavajući potrebu za novim zakonom, Hrstić je istaknula da tretman nije isto što i terapija, koja podrazumijeva postojanje bolesti i praćenje učinka liječenja. "Ovdje ne govorimo o osobama koje su definirane u okviru duševnih poremećaja, nego o osobama koje su definirane kao duševno zdrave", rekla je Hrstić.

Dodala je kako je u pitanju potpuno drugačija institucija i zdravstveni pristup procjeni nečijeg zdravstvenog stanja. "Naglašavam, govorimo o osobama koje nemaju poznat poremećaja iz dijapazona duševnih bolesti, ali imaju karakterne osobine nasilnog ponašanja", ponovila je ministrica Hrstić.

Manje od 10 takvih osoba u Hrvatskoj

Hrstić je dodala da niti jedna struka ne može predvidjeti, ali može prepoznati kroz alate, karakterne osobine nasilnog ponašanja te da struka kroz repetitivne preglede može prepoznati da li se potencijalna karakterna osobina razvija u bolest ili samo ostaje karakterno obilježje. 

"Struka naglašava da se karakterno nasilna obilježja, dok nisu definirana kroz bolest, ne mogu liječiti. Zato ovo nije liječenje nego tretman i važno je da struka ostane u stalnom nadzoru", rekla je Hrstić. Dodala je kako se procjenjuje da će takvih osoba u Hrvatskoj biti ispod deset. 

Kapaciteti u zatvorima i novi projekti

Komentirajući kapacitete u zatvorima, ministar Habijan je rekao da je potrebno postići svrhu sankcije. "Svrha propisanih sankcija je odvraćanje počinitelja od kaznenih djela. To je razlog za uvođenje doživotnog zatvora. Druga stvar je korištenje alata - ako netko ima mogućnost izreći zatvor 40 ili 50 godina, onda ga treba iskoristiti temeljem dokaza. Ono što je činjenica, otkad imamo dugotrajni zatvor, svega je 5 slučajeva izricanja 50 godina. To isto nešto govori", rekao je Habijan. Istaknuo je da je doživotni zatvor odvraćajući alat, ali da će takva kazna biti i izrečena onome tko je zaslužuje.

Komentirao je i kapacitete u zatvorskom sutavu te istaknuo da je od provog dana svjestan manjka kapaciteta. "To je činjenica. Ako govorimo da imamo ukupno 4000 mjesta, a imamo do 5000 osoba lišenih slobode, imamo izazov. Stoga smo odlučili stvari mijenjati, kratkoročno sa 150 novih mjesta u Lipovici, Varaždinu i Popovači. Što se tiče dobne strukture, projektima u Požegi planiramo zatvor za osobe starije životne dobi", rekao je Habijan. Istaknuo je i izgradnju modularnog zatvora, centra za dijagnostiku u Zagrebu te da je Ministarstvo svjesno problema i da ga rješava. 

O ovlastima Ministarstva pravosuđa

Na pitanje, kako potaknuti suce da više izriču postojeće kazne, Habijan je rekao: "Imamo trodiobu vlasti koju svi moramo poštivati. Ali postoje trenutci kada moramo komunicirati jasno i svi se razbuditi unutar sustava i shvatiti da je došlo do točke kada treba napraviti iskorak. Alat je ovdje, sada će biti postrožen. Pravosudni dužnosnici imaju ga prilike koristiti.

Neću govoriti o edukacijama jer nećemo postići efekt. Nemamo mehanizam sankcioniranja. Stalno pokušavam objasniti, Ministarstvo u postupku imenovanja, napredovanja i razrješavanja sudaca nema nikakav utjecaj jer je takav zakon. Razumijem da javnost smatra, ako je netko ministar pravosuđa da pod sobom ima pravosudne dužnosnike", rekao je Habijan dodajući da "možda treba razmisliti" o drugačijim ovlastima Ministarstva. 

Manjak liječnika u zatvorskom sustavu

Ministrica Hrstić naglasila je da će liječnici biti dio tima koji sudjeluje u tretmanu u novoj ustanovi te da nije izazov pronaći osobe za taj posao. "Puno veći izazov je zdravstvenim djelatnicima koji trebaju raditi u zatvorskoj zdravstvenoj ustanovi. Moramo pristupiti rješavanju toga jer znamo da u ovom trenutku nije najsjajnija situacija, a drugo, jer postoji širok spektar osoba koje su na izdržavanju kazne, a različitih generacija i bolesti", rekla je Hrstić. 

Na konkretno pitanje o svakodnevici osoba koje će biti pod nadzorom u novoj ustanovi, Hrstić je rekla: "Potreba za smještajem mora biti utvrđena s dva neovisna vještačenja skupine stručnjaka, ne gledaju se samo forenzički psihijatri. Važno je naglasiti da to sigurno neće biti procjena od oka nego procjena po osnovu alata koje su struci dostupni."

Nadzor za najopasnije

Ministar Habijan pojasnio je da se, kada je riječ o smještaju u novoosnovanoj ustanovi, radi o osobama koje su već izdržale zatvorsku kaznu. "Dakle, to više nisu zatvorenici. Ovo je osoba koja je izdržala kaznu, ali je povjerenstvo utvrdilo da je i dalje opasna", pojasnio je Habijan. 

Rekao je da će povjerenstvo utvrđivati uvjete da osoba bude smještena u posebnu ustanovu te da će se svakih godinu do godinu i pol dana vršiti evaluacija: ostaje li osoba u ustanovi ili ne. Pojasnio je da to nije zatvor i da ta osoba više nije zatvorenik.

Na pitanje, jesu li te osobe pod nadzorom, Habijan je rekao da jesu. "To su najopasnije osobe o kojima govorimo", pojasnio je Habijan dodajući da nova ustanova neće biti biti bolnica niti zatvor. 

"Morali smo ići na ovaj novi institut za osobe, znate na koga aludiram, da ne izađu, ako su opasne. Svakih godinu dana će se evaluirati njihovo stanje, i to može trajati doživotno", pojasnio je ministar. Nije htio precizno odgovoriti radi li se o zatvorenicima kao što je Srđan Mlađan. 

Potencijalne tužbe

Na pitanje, kada bi zakon i ova ustanova mogli stupiti na snagu, Habijan je rekao da se nada ispuniti rok za finalni nacrt zakona 1.1.2027. te da se novi institut primjenjuje na sve koji su trenutno u zatvoru. Na pitanje, otvara li osnivanje takve nove institucije i smještanje osoba u njoj rizik od tužbi pri Europskom sudu za ljudska prava, Habijan je rekao: "Manje će me boljeti ako europski sud kaže da su povrijeđena prava jednog od tih likova, nego da ijedan od njih izađe van."

Objašnjavajući razliku između zatvora i nove ustanove, Habijan je rekao da osoba koja će boraviti u toj ustanovi više nije zatvorenik, već osoba koja će imati tretman, ali također nije u pitanju osoba koja pati od duševnih bolesti. Naglasio je da je riječ o društveno opasnoj osobi na temelju dva vještačenja povjerenstva različitih profila i struka te na temelju godišnjih periodičnih evaluacija.