Jedna pogodnost za vozače i prekršitelje se ukida! Stižu velike promjene, evo detalja

Hrvatski sabor u srijedu je izmijenio Prekršajni zakon kojim se uvode veće maksimalne novčane kazne te modernizira postupak uvođenjem e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupaka, učinkovitija razmjena pismena i smanjenje troškova.

Izmjene Prekršajnog zakona podržalo je 79 zastupnika, dok ih je 53 bilo suzdržano. E-komunikacija od sada je obvezna za državna tijela, jedinice lokalne samouprave, Državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe.

Okrivljenici, oštećenici i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se u sustav mogu uključiti ako na to pristanu. Od 1. srpnja 2027. obvezno će biti i tonsko snimanje glavnih rasprava.

'RAZVODNJENO' /

Drama u Saboru, Grmoja poručio DP-u: 'Frka Petešić i Plenković su vas pritisnuli'

Nove kazne

Izmjenama Prekršajnog zakona povećane su i maksimalne novčane kazne. Maksimalna novčana kazna za izdavanje obveznog prekršajnog naloga povećava se s 663,61 na 1.000 eura, dok je najveći iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja povećan s 265,45 na 390 eura.

Također, gornja granica novčane kazne za prekršaje kod kojih je moguće izreći pisano ili usmeno upozorenje umjesto sankcije povećana je sa 132,72 na 300 eura.

Ukinuta je i mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene pravomoćnom presudom ili presudom kojom se potvrđuje prekršajni nalog nakon odbijenog prigovora.

Sabor je donio i Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije kojim se uređuje suradnja u području europskog uhidbenog naloga i postupka predaje, europskog istražnog naloga, naloga za osiguranje imovine, priznanja i izvršenja naloga za oduzimanje imovine ili predmeta te drugih oblika pravosudne suradnje.

Zakonom su ugrađene i provedbene odredbe koje omogućuju punu primjenu Uredbe EU-a o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, između ostalog radi sprječavanja vođenja usporednih kaznenih postupaka protiv istog osumnjičenika za iste činjenice u različitim državama članicama.

JEDNOGLASNO /

Skinut imunitet SDP-ovcu zbog sumnje u nasilje u obitelji: 'Još nismo imali ovakav slučaj'

Novi zakon o potrošačkim kreditima

Parlament je jednoglasno donio i Zakon o potrošačkim kreditima kojim se objedinjuju postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni zakonski akt. Novim zakonom jačaju se mehanizmi zaštite potrošača, uvode stroža pravila oglašavanja te pooštravaju kriteriji procjene kreditne sposobnosti.

Sve informacije o kreditnom aranžmanu ubuduće moraju biti unaprijed jasno definirane i razumljive građanima. Hrvatska narodna banka (HNB) detaljnije će urediti način provedbe procjene kreditne sposobnosti, dok će Financijska agencija (FINA) pružati besplatne usluge savjetovanja.

Kao novi institut zaštite potrošača uvodi se i tzv. pravo na zaborav, koje se odnosi na osobe koje su preboljele onkološku bolest.

'IMPRESIVNA' PARADA /

Plenković iz Pariza o mimohodu: 'Lijepo da je Hrvatska bila tu gdje treba biti'

Usvojena strategija upravljanja državnom imovinom

Parlament je s 81 glasom za, tri suzdržana i 46 protiv donio Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske do 2035. godine.

Strategijom se planira aktivirati 60 posto strateških nekretnina te 50 posto nekretnina koje nisu od strateškog značaja, uključujući neizgrađena građevinska zemljišta, građevine, stanove, poslovne prostore, planinarske objekte, kampove i rezidencijalne objekte.

Cilj je i smanjiti korištenje privatnih prostora za potrebe rada državnih tijela te povećati vrijednost raspolaganja pokretninama i oduzetom imovinom s pet na 7,5 milijuna eura godišnje.

Za provedbu strateških ciljeva planirani su troškovi od ukupno 233,2 milijuna eura, dok su ukupni prihodi od upravljanja državnom imovinom procijenjeni na 1,23 milijarde eura.

Sandra Benčić (Možemo!) zatražila je stanku te poručila kako predložena Strategija ne pokazuje sposobnost HDZ-ove Vlade da upravlja zajedničkim resursima Republike Hrvatske.

"Umjesto da danas imamo veliki stambeni fond za javni najam, nekretnine su prodavane često budzašto jer država ne samo da nije znala upravljati njima, nego ni danas ne zna koliko ih ima", rekla je.

Dodala je kako je nevjerojatno da Hrvatska još nema popis svih nekretnina te upozorila na, kako tvrdi, rasprodaju strateških resursa, među kojima je izdvojila brodogradilište Uljanik.

Na njezine je tvrdnje reagirao HDZ-ov zastupnik Josip Borić poručivši da će građani, "ako od Hrvatske želi napraviti Zagreb", reći: "Hvala vam lijepo, ne."

'DRAGI MARINE...' /

Butković uzvratio Miletiću, evo koju je snimku objavio: 'Gdje si bio 14. srpnja 2023.?'

Skinut imunitet Borisu Piližoti, Sabor odlazi na ljetnu stanku

Sabor je prihvatio izvješće o obnovi nakon potresa na području Zagreba, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije za 2025. godinu.

Većinom glasova odbijen je prijedlog zaključka Kluba Možemo! kojim bi se Vlada obvezala da u roku od 30 dana osigura sredstva iz državnog proračuna za obnovu privatnih i javnih zgrada u staroj gradskoj jezgri Karlovca, prema kriterijima koji vrijede za obnovu potresom pogođenih područja.

Sabor je potvrdio i odluku Mandatno-imunitetnog povjerenstva o skidanju imuniteta SDP-ovu zastupniku Borisu Piližoti na zahtjev DORH-a zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nasilja u obitelji i povrede djetetovih prava.

U drugo čitanje upućeni su prijedlog Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu te prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa.

Prihvaćeno je i više izvješća, među kojima izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2025. godinu te izvješća o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnog proračuna.

Nakon glasovanja zastupnici su otišli na dvomjesečnu ljetnu stanku, a u saborske klupe vraćaju se 15. rujna.