'Velika beštija' nakačila se Antonu na udici kraj Žirja: 'Borili smo se sat i pol'

Za vrijeme lova na tune u akvatoriju kod Žirja, poznatom vodičkom tunolovcu Antonu Roci za udicu se zakačila, kako kaže, "velika beštija".

Riječ je o manta raži, kojih, kaže nam Roca, u poslednjih 20 dana ima strahovito puno u Jadranu. Posadi njegova broda Bakul ovo je druga manta koju su ulovili.

Ulov morske grdosije zahtijevao je izniman trud i oprez kako bi životinja ostala neozlijeđena. Nakon dugotrajnog i iscrpljujućeg izvlačenja, neozlijeđenu su mantu vratili u more.

"Borili smo se sat i po vremena i neozlijeđenu je pustili nazad u more. Manta je zaštićena vrsta i u Jadranu je prisutna od pamtivijeka, ali ove godine je u okolici Žirja ima puno", zaključio je Roca.

'VIDIO SAM DA NIJE ŠALA' /

Anton Roca opisao dramatičan napad velike morske psine: Prepolovio je tunu i napao brod

Mogu biti široke do sedam metara

Prema istraživanju IFLScienceu, manta raže imaju najveći mozak od svih riba u oceanu. Mogu prijeći goleme udaljenosti, a vole kliziti morem u potrazi za planktonima, piše DailyStar.

Mante, poznate i kao morski vragovi, veličanstvene su životinje koje mogu biti široke do sedam metara i teške više od dvije tone. Imaju veliku, pljosnatu glavu, dvije prsne peraje u obliku trokuta i dugačak, tanak rep. Mante obično žive u toplim, plitkim  vodama, gdje se  hrane malim rakovima i planktonom, piše UniProyecta.

No nije ovo prvi put da iz dubina vadi "nemani". 

Prošle godine objavili smo njegovu također nevjerojatnu priču, također iz akvatorija kod Žirja, gdje je doživio susret koji je usporedio sa scenama iz filma Ralje.

Morski pas prepolovio mu tunu

Roca je ulovio tunu tešku tridesetak kilograma, no dok ju je izvlačio iz mora, pojavio se morski pas mako. Zgrabio je tunu i gotovo je u trenutku prepolovio. Tu, međutim, nije bio kraj drami. Umjesto da otpliva s plijenom, morski pas počeo je kružiti oko Rocina broda Bakul i gristi ga.

Kada su ribari pokušali izvući još jednu tunu, mako je krenuo i prema tom ulovu. Roca je tada ispričao da u svim godinama provedenima na moru nikada nije vidio ništa slično. Morski pas nastavio je plivati oko broda pa su se ribari na kraju morali udaljiti oko pola milje.

Morski pas s ozljedama

Na životinji su se mogle vidjeti i posljedice ranijih susreta s ljudima – stare ozljede, mreža zapetljana oko tijela koja se već bila usjekla pod kožu te dvije udice u ustima.

Stručnjak za morske pse Pero Ugarković tada je procijenio da životinja vjerojatno nije bila velika četiri do pet metara, kako se u prvi mah činilo ribarima, ali je naglasio da je riječ o najvećem primjerku makoa koji je dotad vidio u Jadranu. Procijenio je da je odrasla jedinka mogla biti stara između 20 i 30 godina.

Mako je inače prirodni stanovnik Jadrana, no danas se susreti s njim rijetko bilježe. Ugarković je objasnio da je intenzivan ribolov doveo do velikog pada brojnosti morskih pasa. Između 1974. i 2014. godine u Jadranu nije bio službeno dokumentiran nijedan susret s makoom, iako to ne znači da ih u tom razdoblju nije bilo.

Iako mako može biti opasan, napadi na ljude iznimno su rijetki. Ugarković je upozorio da životinju pri susretu ne treba provocirati, hraniti niti joj stvarati osjećaj ugroženosti.

Snimka kod Žirja pokazala je i koliko se ponašanje morskog psa može promijeniti kada osjeti plijen. Prema Ugarkoviću, upravo je prisutnost hrane vjerojatno bila razlog zbog kojeg je mako nakon tune krenuo i prema brodu.