Za Plenkovića računica članstva u EU jasna: 'Dobil smo 21,3, mlrd. eura više nego što smo uplatili'

Vlada će sa sjednice u saborsku proceduru u četvrtak uputiti konačni prijedlog zakona o potrošačkim kreditima. 

Njajavljuju da će se njime osigurati unaprjeđuje sustav potrošačkog kreditiranja kroz jačanje zaštite potrošača, povećanje transparentnosti i poticanje odgovornog kreditiranja proširivanjem obuhvata na rizičnije oblike kreditiranja, preciznijim pravilima informiranja i procjene kreditne sposobnosti te uvođenjem sustava savjetovanja o dugu.

Vlada će donijeti Nacionalni program poticanja razvoja toplokrvnih pasmina konja u RH 2026. - 2030., a na dnevnom redu su i dva izvješća za 2025.  - o radu Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala. 

U uvodu je premijer Andrej Plenković najsnažnije osudio nove ruske napade na Ukrajinu, u kojima su pogođeni brojni civilni objekti te je bilo žrtava u nekoliko ukrajinskih gradova, uključujući Kijev, Harkiv, Sumi, Čerkasi i Zaporižju.

"Vidjeli smo sve što se događalo noćas. Napadi na civilne objekte i civilne žrtve zaslužuju svaku osudu", rekao je.

Potom se osvrnuo na unutarnju politiku.

"Jučer smo obilježili 13. obljetnicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Za razliku od onih koji idu po Hrvatskoj i govore protiv Europske unije i članstva u EU-u kao projekta, mi kao Vlada smatramo da je ovih 13 godina Hrvatskoj donijelo razvoj, investicije i omogućilo realizaciju brojnih projekata koji bi se bez članstva puno teže ili sporije ostvarili", rekao je.

Dodao je da vladajuća koalicija smatra da je to krug kojem Hrvatska treba pripadati – zapadni civilizacijski krug.

"U odnosu na uplaćena sredstva u proračun Europske unije, Hrvatska je kroz dosadašnja dva višegodišnja financijska okvira u plusu 21,3 milijarde eura", iznio je.

Naveo je da se od th sredstava obnavljaju Zagreb i Banovina nakon potresa te da je vrijednost obnove dosegnula 5 mlrd. eura, od čega su 3 mlrd. eura bespovratna sredstva.

"Za sve one koji idu okolo i uvjeravaju ljude da je članstvo u Europskoj uniji loše i da Hrvatskoj nije donijelo ništa dobro, mi smatramo upravo suprotno. To jasno pokazuju podaci", naveo je.

Dodao je da Hrvatska, iz sigurnosnog, gospodarskog i razvojnog aspekta, treba biti dio Europske unije.

"Ovo je vrijedna obljetnica i dobro je da znamo gdje pripadamo. U našem komunikacijskom i političkom prostoru sve je manje konsenzusa, a sve više politikanstva, demagogije, populizma i negativne kampanje. To jest demokracija, ali u njoj se trebaju čuti svi, a ne samo demagozi", rekao je Plenković. 

'Inflacija usporava'

Govoreći o gospodarstvu, istaknuo je da se inflacija nastavlja usporavati.

"U lipnju je iznosila 4,5 posto na godišnjoj razini, nakon 5,2 posto u svibnju i 5,8 posto u travnju, što smatramo dobrim pokazateljem", istaknuo je Plenković.

Dodao je da se postupno smiruje situacija na Bliskom istoku, zbog čega su pale cijene nafte, plina i drugih sirovina na svjetskim burzama.

"Očekujemo daljnje smirivanje i usporavanje inflatornih pritisaka", rekao je i dodao da očekuje da će inflacija do početka iduće godine biti u okvirima prosjeka EU. 

Više novca Caritasu

Rekao je da se potpisao i dodatak ugovoru s Caritasom Katoličke crkve kojim se povećava financijska potpora za pomoć najranjivijim skupinama udruštvu, prije svega bolesnima i siromašnima.

"Smatramo da je to dio kvalitetnog dijaloga između Vlade i Hrvatske biskupske konferencije", naveo je. 

Rekao je i da su bili prije dva dana u Đurđevcu, gdje se otvorio još jedan Centar za starije osobe.

"Riječ je o sjajnom novom projektu i već petom centru otvorenom u posljednjih mjesec i pol dana. Očekujemo i otvaranja centara u Loboru, Grubišnom Polju i Dugoj Resi te vjerujem da ćemo do kraja godine nastaviti s realizacijom svih 18 planiranih centara", istaknuo je.