Zašto promet na autocesti odjednom stane, a nakon par kilometara sve nestane? Ovo je odgovor

Svaki se vozač barem jednom u životu našao u koloni na autocesti koja se stvorila bez nekog vidljivog razloga. Promet uspori ili potpuno stane, a nakon nekoliko kilometara kolona samo nestane.

Gotovo uvijek se ponavlja isto objašnjenje: "Netko je zakočio i izazvao lančanu reakciju". Iako zvuči logično, to objašnjenje nije točno. Opisuje zašto se zastoj širi, ali ne kaže nam zašto je nastao.

Gužva nastane onog trenutka kada broj vozila koja dolaze prema određenom dijelu autoceste postane veći od broja vozila koja ga u istom vremenu mogu napustiti. Sve ostalo samo je posljedica tog osnovnog fizikalnog zakona, piše prometni stručnjak Željko Marušić za Autoportal.

Tri parametra prometnog toka

Prometni tok određuju tri međusobno povezana parametra. To su intenzitet prometa, gustoća prometa i srednja brzina prometnog toka. Dok god postoji ravnoteža između vozila koja dolaze i onih koji prolaze kroz određeni dio autoceste, promet ostaje protočan.

Međutim, čim prometna potražnja premaši raspoloživi kapacitet autoceste, nastupa akumulacija vozila. Gustoća prometa počinje rasti, prosječna brzina padati, a višak vozila pretvara se u kolonu. To nije pitanje vozačkih navika, nego elementarni zakon očuvanja prometnog toka.

KAOS OD JUTRA /

Zbog nesreća se povremeno zatvaraju tuneli, vozi se usporeno: Na Bajakovu kilometarska kolona

'Fantomske kolone'

Prometna gužva nije događaj, nego proces akumulacije vozila. Tek kada se promet približi granici svoje protočnosti, sustav postaje nestabilan. U tom trenutku i najmanja promjena brzine proizvede "stop-and-go" valove koji se šire kroz kolonu u smjeru suprotnom od kretanja vozila.

Vozači na začelju kolone tada moraju kočiti sve jače, iako ispred njih nema nikakve prepreke. To su "fantomske kolone". One nisu uzrok gužve, nego njezin simptom.

Odnosno, vozač koji je prvi lagano zakočio nije stvorio kolonu, nego je pokrenuo neizbježan proces jer je prometni tok prethodno dosegnuo ili premašio svoju kritičnu gustoću.

Iako se čini da bi najbolje rješenje ovog problema bilo da svi voze potpuno jednolikom brzinom ili koriste tempomat, ništa ne može poništiti osnovni zakon prometnog toka. Ako tijekom duljeg razdoblja prema autocesti dolazi više vozila nego što ih ona može propustiti, kolona će se prije ili kasnije formirati.

Zašto kolona odjednom nestane?

Nakon nekoliko kilometara vožnje kroz kolonu promet ponovno postaje potpuno protočan, bez prethodne prometne nesreće, radova ili bilo kakve vidljive prepreke.

Razlog je jednostavan. Na izlazu iz kritičnog dijela autoceste prometni tok ponovno postaje manji od raspoložive protočnosti. Sustav se vraća u ravnotežu, gustoća prometa pada, a prosječna brzina ponovno raste.

IZNENAĐENI? /

Matematičar izračunao koliko se 'isplati' žuriti na autocesti da uštedite na vremenu: Sve je jasno

Rješenje problema?

Postoje dva načina trajnog smanjenja kolona. Prvi je smanjiti broj vozila koja u isto vrijeme dolaze na kritične dijelove autoceste. Drugi je povećati broj vozila koja u isto vrijeme mogu proći kroz njih, odnosno povećati protočnost prometnog sustava.

Sve ostale mjere mogu poboljšati prometnu situaciju, ali ne mogu promijeniti osnovni odnos između potražnje i kapaciteta.

Što to znači za Hrvatsku?

Tijekom turističke sezone u Hrvatskoj nisu problem samo autoceste, nego mjesta na kojima dolazi do umjetnog smanjenja kapaciteta prometnog toka.

Najbolji primjer su naplatne postaje. Veliki broj vozila mora usporiti ili se zaustaviti. Stvara se usko grlo, a zatim kolone kilometrima unatrag.

Najučinkovitije su mjere izbjegavati putovanja u razdobljima najvećeg prometnog opterećenja, što veće korištenje ENC-a i ono najvažnije – potpuno uvođenje beskontaktnog elektroničkog sustava naplate cestarine, planiranog za 1. ožujka 2027. godine.