Zbog EU direktive moguće poskupljenje lijekova i nestašice: Hrvatska traži odgodu!
Proizvođači upozoravaju da će njihova proizvodnja stupanjem Direktive biti potpuno neisplativa. Traže odgodu, žele sjesti za stol da znaju što točno pročiščavaju i koliko točno košta
Farmaceuti negoduju zbog nove EU direktive o otpadnim vodama. Najavljuju poskupljenja i nestašicu lijekova. Jer bi oni trebali platiti većinu troška dodatnog pročišćavanja voda kako bi se uklonile mikročestice i ostaci lijekova koje klasični sustavi ne mogu ukloniti. Farmaceuti zbog toga, uz podršku hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, traže odgodu.
Naime, proizvođi lijekova bi prema toj direktivi trebali snositi 80 posto troška dodatnog pročišćavanja.
"Mi ovdje govorimo o tome da će svaki proizvodač za sebe morati procijeniti da li može taj lijek dalje plasirati na tržište. I to bi moglo dovesti do nestašice jer će ionako pogoditi najjeftinije lijekove koje je proizvodačima danas već problematično plasirati na tržište", govori Ana Gongola, predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova.
Na najvećem udaru generički lijekovi
To bi najviše moglo pogoditi generičke lijekove, poput onih za kardiovaskularne bolesti, protiv dijabetesa, povišene temperature...
Mario Vrebčević, zamjenik predsjednice Hrvatske ljekarničke komore: 'Kada govorimo o cijenama tih lijekova prije svega govorimo iz perspektive države. Za pacijente su ti uglavnom lijekovi besplatni u Hrvatskoj i velikom dijelu Europe. Oni su pod stalnom pritiskom cijene i cijene padaju već 20 godina'.
Proizvođači upozoravaju da će njihova proizvodnja stupanjem Direktive biti potpuno neisplativa. Ana Gongola navodi kako traže odgodu, žele sjesti za stol da znaju što točno pročiščavaju i koliko točno košta i da se onda dogovore kako će taj trošak podijeliti. Moraju točno znati koliko lijekovi onečišćuju okoliš.
Pposeban problem su ostaci lijekova i antibiotika
Mnogo, kažu na Institu Ruđer Boškokvić, gdje naglašavaju da je Direktiva nužna iako su naše vode među najčišćima.
"Međutim, poseban problem su ostaci lijekova i antibiotika zato što njih konvencionalni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ne uklanjaju učinkovito jednako kao ni rezistentne bakterije koje preživljaju tretman i to nije samo problem Hrvatske, nego cijele Europske unije, globalni problem", kaže Nikolina Udiković Kolić, voditeljica Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju u Institutu Ruđer Bošković koja napominje kako primjena ove direktive, koja bi trebala stupiti na snagu 2027. godine treba bit regulirana za dobrobit zdravlja i okoliša, ne na uštrb korisnika lijekova.
Da zaštiti okoliša, ali ne pod cijenu slabije dostupnosti lijekova, tu se postavlja pitanje zašto je zabrinutost postojanja, najveći rizik postoji kod generičkih i esencijalnih lijekova, terapija koje su nužne za zdravstveni sustav, koje imaju nisku cijenu i malu maržu. Generici čine oko 70 posto svih terapija u Europi. Nizozemska je izračunala da bi neki lijekovi mogli poskupjeti i do 900 posto.