EDUKACIJA JE KLJUČNA /

Je li zabrana mreža rješenje? Pitali smo majke tinejdžera - Bojanu, Dariju i Ljupku

Društvene mreže sve više utječu na djecu i tinejdžere, a pitanje kako ih zaštititi – zakonskim zabranama ili edukacijom i primjerom roditelja – izaziva sve veću raspravu. O ovoj temi za Net.hr govore glumice Bojana Gregorić i Daria Lorenci te poduzetnica i bivša manekenka Ljupka Gojić

3.3.2026.

10:33

Iva Rebac

Pixsell

Rastuća zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na djecu i mlade potaknula je rasprave o mogućim ograničenjima njihova korištenja. Sve češće se postavlja pitanje treba li djeci mlađoj od 15 godina ograničiti pristup platformama poput TikToka i Instagrama te bi li manje vremena provedenog u skrolanju značilo više druženja uživo i manje problema s anksioznošću. Dok stručnjaci i roditelji upozoravaju na posljedice pretjeranog boravka na mrežama, neke države već uvode konkretne zabrane.

Naime, sve više zemalja smatra da je regulacija nužna. Australija je u prosincu 2025. postala prva država na svijetu koja je službeno zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina, s ciljem zaštite od štetnih sadržaja, ovisnosti i digitalnog nasilja. Zakon obuhvaća platforme poput Instagrama, TikToka, Facebooka, YouTubea i X-a, a kazne za tvrtke koje ga prekrše dosežu milijunske iznose australskih dolara.

Sličan model planira uvesti i Španjolska, dok Francuska, Danska, Norveška i Slovenija pripremaju još strože mjere koje bi ograničile korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina. U Hrvatskoj je u međuvremenu pokrenuta peticija za zabranu društvenih mreža mlađima od 15 godina koju je dosad potpisalo oko 10 tisuća ljudi.

Društvene mreže počele su snažno ulaziti u svakodnevni život tijekom 2010-ih godina, a upravo u tom razdoblju bilježi se nagli porast depresivnosti među djecom, anksioznosti, poremećaja pažnje i koncentracije, problema sa spavanjem te poremećaja hranjenja kod djevojčica, ali i najtežih posljedica poput samoozljeđivanja i suicidalnosti. Danas znanstvena istraživanja, smatraju stručnjaci, više ne ostavljaju mnogo dvojbi – dugotrajan i intenzivan boravak na društvenim mrežama ozbiljno šteti mentalnom zdravlju djece i mladih.

O toj smo temi razgovarali s majkama tinejdžera - glumicama Bojanom Gregorić i Darijom Lorenci i poduzetnicom i bivšom manekenkom Ljupkom Gojić.

‘Društvene mreže trebalo bi zakonski regulirati'

Glumica Daria Lorenci smatra da bi zakonska regulativa mogla biti važna pomoć roditeljima, jer, kako kaže, nisu svi jednako osviješteni o opasnostima pretjeranog korištenja mobitela i društvenih mreža. Ističe da je danas već jasno kako mobiteli izazivaju snažnu ovisnost i kod odraslih, a posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Prema njezinim riječima, odrasli su ipak u nešto povoljnijoj situaciji jer su odrastali bez stalne prisutnosti mobitela i interneta, dok kod djece primjećuje sve izraženije posljedice.

"Vidimo da je djeci bitno smanjena koncentracija u smislu da mogu duže se zadržati na nekom sadržaju koji ne izaziva neko veliko uzbuđenje, što znači da im se smanjuje mogućnost interesa za čitanje. Naprosto su naviknuti na tu vrstu skrolanja, stalno si bombardirani s nečim novim i mislim da to ima svoje dalekosežne posljedice", upozorava.

Dodaje kako se posljedice pretjeranog korištenja mobitela mogu primijetiti i u svakodnevnim situacijama – na ulici, u tramvajima ili čekaonicama, gdje i mladi i stariji većinu vremena provode gledajući u ekran.

"Mislim da to dugoročno ima za posljedicu smanjenje empatije, osjećaja za drugoga, percepciju ti smanjuje – nisi tu i nisi sada. To je pažnja usmjerena na nešto virtualno, a ne na nešto što se događa oko tebe", kaže.

Posebno upozorava na slabljenje socijalnih vještina kod djece jer, kako kaže, čak i kada su zajedno, često ne komuniciraju nego gledaju u mobitele.

Lorenci ističe da kao majka troje djece nastoji ograničiti vrijeme koje provode na mobitelima nudeći im različite aktivnosti i zajedničko vrijeme – od društvenih igara i čitanja do boravka u prirodi.

Smatra da je potreban širi društveni pristup i ozbiljna regulacija korištenja društvenih mreža među djecom.

"Kao što djeca ispod osamnaeste ne mogu ući u kockarnicu, ne mogu kupiti cigarete, ne mogu kupiti alkohol. Sad ne znam koja bi dobna granica bila primjerena, ali sasvim sigurno ispod 12, možda čak i ispod 16 bi društvene mreže bi trebale biti regulirane", smatra.

TKO JE KRIV? /

Ivana Kekin kod Mojmire upozorila na veliki problem u Hrvatskoj: 'Evo što nude našoj djeci'

Dodaje i kako bi snažna javna poruka o štetnosti pretjeranog korištenja društvenih mreža mogla promijeniti i način funkcioniranja digitalnih platformi.

"Kako bi se ipak taj štetni utjecaj smanjio i kako bi se u svijesti djece i nekih novih generacija razvio osjećaj da je to nešto što ne možemo tako olako shvaćati i sebi dopuštati", ističe.

Na kraju zaključuje da bi društvene mreže osim što bi trebalo zakonski regulirati - trebalo bi i jasnije upozoravati na njihove štetne posljedice, kao što se danas upozorava na štetnost pušenja.

"Treba stati na kraj ovoj džungli", zaključuje Lorenci

‘Podržavam zabranu društvenih mreža mlađima od 16 godina’

Bojana Gregorić Vejzović, majka je dvoje djece, 20- godišnjeg sina i 15 godišnje kćeri. On smatra da bi ograničavanje pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina bilo opravdano jer je za snalaženje u digitalnom prostoru potrebna određena zrelost.

"Podržavam zabranu društvenih mreža mlađima od 16 godina. Potrebna je zrelost da bi se osoba lakše nosila s izazovima koje internet stavlja pred svakoga od nas. Niti nama starijima ponekad nije lako razlikovati što je istina, a što laž“, istaknula je.

U njezinoj obitelji, kaže, postoje jasna pravila korištenja mobitela i društvenih mreža, osobito u trenucima kada su svi zajedno. Posebno naglašava važnost zajedničkih obroka bez tehnologije jer smatra da se prava povezanost razvija kroz izravan razgovor i međusobno slušanje.

"Za vrijeme doručka, ručka ili večere ne dopuštam mobitele niti sekunde. U radnom danu su to rijetki trenutci kada smo zajedno i možemo ispričati planove jedni drugima ili kako nam je prošao dan. Povezanost se razvija gledanjem u oči dok pričamo s nekim, a ne usputnim slušanjem“, rekla je, dodajući kako takvi razgovori predstavljaju i svojevrsnu „školu poštovanja“ prema sugovorniku. Ističe i da mimika lica roditeljima šalje važne signale koji dodatno objašnjavaju ono što djeca prepričavaju.

Smatra kako bi zakonska regulativa barem djelomično olakšala posao roditeljima, iako naglašava da je njihova uloga ipak ključna. „Vjerujem da bi olakšalo roditeljima barem donekle. Roditelji su ključni, ali važno je imati i podršku“, kaže.

Uvjerenja je i da bi djeca bez društvenih mreža kvalitetnije organizirala vrijeme i više se družila uživo. Prema njezinu iskustvu, vrijeme provedeno na mrežama često „projuri“, nakon čega slijedi žurba kako bi se obavile školske obveze.

"Uz mreže projuri im sat ili dva. Događa se onda utrka s ostatkom dana, u kojem treba užurbano napraviti zadaću i nadoknaditi to vrijeme. Mreže pružaju online druženja, a bez njih svakako bi bili više uživo s prijateljima“, istaknula je.

RASPRAVA NA RAZINI EU /

Je li dugoročno rješenje zabraniti društvene mreže mlađima od 15? 'Mladi uvijek nađu alternativu'

Primijetila je i promjene u ponašanju svoje djece.

"Primjećivala sam nervozu kada bi shvatili da su izgubili jedan sat, a mogli su ga utrošiti za nešto što im je bilo važno za školu. Moji su sada već veliki, naučili su držati to pod kontrolom, ali budimo iskreni – meni klizne vrijeme, kako neće njima!? Zato su stavili ograničenja i stvari bolje funkcioniraju“, rekla je.

Govoreći o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, smatra da današnje generacije prerano odrastaju jer su izložene velikoj količini informacija i sadržaja. Posebno problematičnim vidi usporedbe s idealiziranim prikazima života na društvenim mrežama, koje mladima stvaraju nerealna očekivanja.

"Djeca su puno pametnija od nas u toj dobi i na neki način brže su odrasla upravo zbog sadržaja koji im je virtualno dostupan. Svjesni su što su lijepe stvari i dobar život kojima su preplavljeni uz reklame, ali svjesni su i težine egzistencije“, kaže.

Dodaje kako takvi sadržaji postavljaju previsoku ljestvicu uspjeha već u ranoj dobi.

„Usporedbe s ušminkanim sadržajima postavljaju im ljestvicu nerealno visoko u premladoj dobi. Strahuju od pogreške, jer na mrežama je uglavnom sve lako, brzo i upakirano u sjajni celofan. To ih obeshrabruje“, smatra.

Vjeruje da bi djeca bez društvenih mreža bila usmjerenija na vlastiti razvoj i stvarne uspjehe. „Uspoređivali bi se s prijateljima iz gimnastičkog kluba ili s matematičkog natjecanja i tako stvarali zdravije polazište o tome što je trud i pravi osobni uspjeh“, naglašava.

Glumica podržava i peticiju za zabranu društvenih mreža mlađima od 15 godina te kaže da će je potpisati jer smatra da je roditeljima potrebna dodatna podrška.

"Hoću, jer vjerujem da je mladim roditeljima potrebna podrška. Voljela bih da smo Enes i ja imali takvu podršku. Trebalo je proći vrijeme da bi moja djeca shvatila kako su zabrane bile za njihovo dobro“, rekla je.

Ističe kako i dalje razgovaraju s djecom o negativnim stranama društvenih mreža te upozorava da digitalni sadržaji često zbunjuju i odrasle, a posebno mlade.

"Odrasle ljude mreže zbunjuju, a kamo li mlade – lažnim vijestima, katastrofalnim savjetima i primjerima", upozorava.

Posebno ju zabrinjava utjecaj reklamne industrije i kulture društvenih mreža na samopouzdanje djece.

"Svi mladi ljudi su prekrasni, a mreže i reklamni biznis nude im šminku već od desete godine života. Net kultura uči ih da nismo dovoljno dobri, da uvijek nešto moramo na sebi popraviti i kupiti da bismo bili ljepši i prihvaćeniji – meni je to odijozno“, zaključila je.

Ljupka Gojić: ‘Velike zabrane daju samo kontraefekt’

Poduzetnica i bivša manekenka Ljupka Gojić, majka triju kćeri od kojih su dvije tinejdžerice, smatra da se problem korištenja društvenih mreža među djecom ne bi trebao rješavati strogim zabranama, nego prije svega odgovornim roditeljstvom, edukacijom i osobnim primjerom.

Ističe kako nije sklona velikim restrikcijama, već vjeruje da je ključ u zaštiti djece i aktivnoj ulozi odraslih.

"Ja nisam za nikakve prevelike zabrane nego za zaštitu djece odnosno - što mi odrasli možemo napraviti i koliko možemo napraviti. Živimo u vrijeme kad je to njima normalna stvar. Mislim da velike zabrane daju samo kontraefekt.”, kaže Gojić.

Prema njezinu mišljenju, roditelji bi prije svega trebali biti učitelji svojoj djeci – pratiti ih, slušati, razgovarati i usmjeravati ih, ali i pokazivati vlastitim primjerom kako odgovorno koristiti tehnologiju jer su društvene mreže sastavni dio vremena u kojem današnja djeca odrastaju.

"Postali samo neke galamdžije. Kad treba doći do toga da sami budemo primjer, onda baš i nismo neki primjer. Samo galamimo, branimo i pričamo što je loše.”

Naglašava kako roditelji već imaju niz mogućnosti kojima mogu zaštititi djecu na internetu, od gašenja aplikacija do vremenskih ograničenja korištenja.

"Imamo mi roditelji puno alata kako zaštititi djecu, vi imate mogućnost njima to ugasiti, ograničit im vrijeme.”

Smatra da sama zabrana ne znači i da će dijete kasnije znati odgovorno koristiti tehnologiju.

"Današnje vrijeme je i društvenih mreža i interneta i pristupa svemu i svačemu. Ono što ćemo im danas zabraniti ne znači da ćemo ih naučiti da kroz koju godinu budu pametniji.”

U njezinoj obitelji korištenje društvenih mreža temelji se prvenstveno na povjerenju. Dvije starije kćeri, od 16 i 14 godina koriste Instagram, dok starija uz Instagram koristi i Snapchat.

S četrnaestogodišnjom kćeri dijeli pristup Instagramu, pa može ući u profil kad god želi. Ima njezinu šifru i povremeno provjerava kakve sadržaje prati i na što troši najviše vremena.

"Trenutno je najviše zanimaju sadržaji vezani uz kuhanje, iako me nedavno pitala kada će prestati s takvim nadzorom", kaže nam kroz smijeh.

PITALI SMO VAS /

Zabrana društvenih mreža za djecu: Je li Hrvatska sljedeća? 'Problem je unutar društva'

Ističe i da sama aktivno koristi Instagram te pritom pazi što objavljuje – i zbog ljudi koji je prate, ali i zbog vlastite djece koja gledaju njezin profil.

Smatra kako na internetu postoji mnogo sadržaja koji nisu primjereni djeci te u potpunosti razumije zašto se razmišlja o ograničenjima pristupa.

"Ima ružnih stvari i ima jako puno toga čemu oni mogu pristupiti a nije za njihovu dob. Potpuno razumijem zašto se brani. Nije da sam skroz protiv toga, ali jednostavno sam da se malo više ljudi angažiraju i educiraju djecu.”

Upozorava da zabrane same po sebi ne rješavaju problem jer će djeca prije ili kasnije ionako početi koristiti društvene mreže i cilj bi trebao biti pripremiti djecu za odgovorno korištenje društvenih mreža, a ne samo ograničiti pristup.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

"Za dvije godine to dijete koje danas ima 14 godina imat će 16 i onda će imati Instagram. U te dvije godine ga nauči kako da ga koristi, a ne da ga samo zabraniš. Jer taj Instagram neće nestati. To će i dalje živjeti u njihovom vremenu. Ajmo ih do te 16. godine kad smiju na društvene mreže nešto naučiti. I roditelji i škole i svi – naučit ih kako pametno to koristiti i kako to pametno iskoristiti. Jer to su stvari koje dobro dođu u životu ako si umjeren i ako ih znaš koristiti.”

Pogledajte video: Treba li ograničiti društvene mreže? Stručnjak upozorava: 'Algoritmi su agresivni, a ovisnost teža od heroina'

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.