Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
BILJKA TJEDNA /

On je puno više od začina: Kraljevska biljka koja štiti dom i krije drevne tajne

Bosiljak je stanovnik urbanih vrtova, snažan prirodni zaštitnik od napasnih insekata i čuvar fascinantnih priča

VOYO logo
VOYO logo

Gotovo da nema balkona ili prozorske daske na Mediteranu koju ne krasi barem jedna teglica bosiljka. Njegov svjež, prodoran miris, koji podsjeća na mješavinu sladića i klinčića, postao je sinonim za ljetnu kuhinju, neizostavan u pestu, umacima od rajčice i salatama.

No, Ocimum basilicum, kako glasi njegovo latinsko ime, mnogo je više od kulinarskog dodatka. Ova drevna biljka, čija povijest seže tisućama godina unatrag, idealan je stanovnik urbanih vrtova, snažan prirodni zaštitnik od napasnih insekata i čuvar fascinantnih priča i vjerovanja.

Idealni stanovnik urbanih balkona

Bosiljak je porijeklom iz tropskih krajeva, od središnje Afrike do jugoistočne Azije, zbog čega obožava toplinu i sunce, što ga čini savršenim kandidatom za uzgoj na osunčanim balkonima i terasama. Ipak, uspjeh uvelike ovisi o samom početku.

Biljke koje kupujemo u supermarketima često su gusto posađene i uzgojene pod umjetnim svjetlom kako bi se potaknuo brzi rast. Namijenjene su za trenutačnu potrošnju i rijetko prežive dulje od tjedan dana jer se deseci malih biljaka u jednoj posudi međusobno guše.

Za dugotrajan uzgoj, mudrije je odabrati sadnicu iz vrtnog centra. Te su biljke obično mlađe, kvalitetnije i posađene u većim posudama, što im daje prostor za razvoj. Prvi korak nakon kupnje trebao bi biti presađivanje u veću teglu s kvalitetnom zemljom za cvijeće. Što je posuda veća, korijenov sustav ima više prostora za širenje, a biljka će biti snažnija i otpornija, piše The Home & Garden Information Center.

Dobar supstrat već sadrži potrebne hranjive tvari i, što je ključno, dobro propušta, ali i zadržava vlagu, osiguravajući idealan balans za korijenje. Najbolja pozicija za bosiljak je ona koja prima najmanje šest sati sunčeve svjetlosti dnevno, poput južnih ili zapadnih prozora.

On je puno više od začina: Kraljevska biljka koja štiti dom i krije drevne tajne
Foto: Pexels

Kako osigurati bujan rast bosiljka?

Iako voli sunce, bosiljak je osjetljiva biljka koja zahtijeva pravilnu njegu kako bi napredovala. Ključni elementi su zalijevanje, prihrana i redovito obrezivanje.

Zalijevanje i tlo

Bosiljak voli stalno vlažno tlo, ali ne podnosi "mokre noge". Prekomjerno zalijevanje može dovesti do truljenja korijena, jedne od najčešćih boljki. Stručnjaci savjetuju jednostavan trik: zalijevanje odozdo. Umjesto da se voda lijeva po stabljici i listovima, posudu s biljkom stavite u dublji tanjurić ili posudu napunjenu vodom i ostavite je petnaestak minuta da zemlja upije koliko joj je potrebno.

Ovom se metodom izbjegava vlaženje stabljike na prijelazu iz zemlje, gdje najčešće dolazi do truljenja. Također, listovi ostaju suhi, što smanjuje rizik od pojave gljivičnih bolesti poput plamenjače, koja se brzo širi u vlažnim uvjetima. Ljeti je zalijevanje potrebno gotovo svakodnevno, dok je u proljeće dovoljno svaki drugi dan. Žuti listovi pri dnu biljke često su znak pretjeranog zalijevanja.

Obrezivanje za grmoliki oblik

Redovita "frizura" ključna je za dugovječnost i bujnost bosiljka. Kada biljka počne stvarati cvjetne pupoljke na vrhovima, svu svoju energiju usmjerava u proizvodnju sjemena. U tom procesu stabljika postaje drvenasta, proizvodnja listova se zaustavlja, a eterična ulja, koja daju prepoznatljivu aromu i okus, gube na intenzitetu.

Da bi se to spriječilo, potrebno je redovito otkidati vrhove s dva do četiri listića, tik iznad para listova koji se razvijaju. Ovaj postupak, poznat kao pinciranje, potiče biljku na grananje i stvaranje gušćeg, grmolikog oblika s obiljem mladih i sočnih listova. Redovito branje listova ujedno je i najbolji način da uvijek imate svježi začin pri ruci.

Prirodni štit protiv komaraca

Osim kulinarske vrijednosti, bosiljak je cijenjen i kao jedan od najučinkovitijih prirodnih repelenata. Njegov intenzivan miris, koji je nama ugodan, izrazito je odbojan komarcima i drugim insektima. Znanost potvrđuje ono što narodna predaja zna stoljećima. Komarci svoje žrtve ne pronalaze samo vizualno, već se oslanjaju na sofisticirane toplinske i kemijske senzore kojima detektiraju ugljikov dioksid i mliječnu kiselinu koju izdišemo i znojimo.

On je puno više od začina: Kraljevska biljka koja štiti dom i krije drevne tajne
Foto: Pexels

Eterično ulje bosiljka sadrži niz hlapljivih spojeva koji ometaju te senzore. Među njima se ističu estragol (poznat i kao metil-kavikol), linalol, eugenol i limonen. Ovi spojevi maskiraju mirise koji privlače komarce ili jednostavno iritiraju njihove receptore, zbog čega se insekti udaljavaju.

Da bi učinak bio što jači, dovoljno je s vremena na vrijeme lagano protrljati listove bosiljka kako bi se oslobodila veća koncentracija eteričnih ulja u zrak. Posebno učinkovitim smatra se limunski bosiljak (Ocimum × africanum), koji sadrži visoku razinu citrala i citronelala, spojeva koji se koriste u komercijalnim sredstvima protiv komaraca.

Zanimljivosti i drevne tajne 'kralja bilja'

Ime bosiljak potječe od grčke riječi basilikón phytón, što u prijevodu znači "kraljevska biljka". Legenda ga povezuje s otkrićem Časnog Križa od strane cara Konstantina i carice Jelene, jer se vjeruje da je niknuo na mjestu pronalaska. Zbog toga ima posebno mjesto u pravoslavnim crkvama, gdje se koristi za pripremu i škropljenje svete vodice.

Njegova povijest seže i dalje od toga. Uzgaja se više od 5000 godina, a prvi pisani tragovi o njemu potječu iz drevnog Egipta. U Indiji, odakle se smatra da potječe, sveta biljka tulsi (sveti bosiljak, Ocimum tenuiflorum) ima status božanstva. U starom Rimu bio je simbol ljubavi i odanosti; vjerovalo se da će muškarac zauvijek voljeti ženu od koje primi grančicu bosiljka.

S druge strane, u nekim kulturama povezivan je sa sumnjom i nesrećom. Ta dvojaka simbolika našla je put i u umjetnost. Giovanni Boccaccio ga je u svojoj zbirci "Dekameron" iz 14. stoljeća iskoristio kao središnji motiv u priči o Isabelli, koja je glavu svog ubijenog ljubavnika zakopala u teglu s bosiljkom. Priča je kasnije inspirirala engleskog pjesnika Johna Keatsa i slikare prerafaelite.

Od kraljevskog parfema i simbola ljubavi do zaštitnika od zlih duhova i komaraca, bosiljak je kroz povijest bio mnogo više od običnog začina. Uzgoj ove mirisne i korisne biljke na balkonu ne obogaćuje samo naša jela, već unosi dašak drevne povijesti i prirodne zaštite u naš dom.

Petkom na portalu Net.hr čitajte o održavanju i manje poznatim činjenicama o biljkama.

POGLEDAJTE GALERIJU

komentara
Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.
VOYO logo
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali
Još iz rubrike