Tamna strana dobročinstva: 'Gledati kako plime otpada gutaju naše obale je noćna mora'

Mnogi od nas s najboljim namjerama odlažu staru odjeću u kontejnere za donacije ili je nose u brojne udruge i doniraju, vjerujući da će dobiti novi život i pomoći onome kome je najpotrebnije. No, stvarnost je često drugačija.

Goleme količine te odjeće, umjesto da završe tamo gdje smo mi zamislili, završavaju kao smeće na plažama i odlagalištima zapadne Afrike, stvarajući ekološku krizu golemih razmjera.

VAŽNE UPUTE /

Radite li i vi ove pogreške? Stručnjaci objasnili kako pravilno nanositi parfem

'More je bilo poput banke'

Joe, 63-godišnji ribar, sjedio je na plaži Jamestown u Accri, glavnom gradu Gane, i krpao mreže. Objasnio je zašto više ne isplovljava u svom živopisno obojenom kanuu. "Nekada je ovdje bilo ribe u izobilju, nismo morali ići daleko", ispričao je. "Znao si da ćeš, kad isploviš, zaraditi novac. Potrošiš ga, a sutra možeš opet isploviti po još ribe. More je bilo gotovo poput banke."

Danas je sve drugačije. Ribari moraju ići sve dalje u vode Gvinejskog zaljeva, a čak i tada, njihov je ulov često bezvrijedan. "Povučeš mrežu i teška je, pa misliš da imaš puno ribe. Ali kad je izvučeš, vidiš hrpu smeća, odjeće, pomiješane s možda pokojom sitnom ribom", dodao je Joe.

Njegove riječi potvrđuje prizor na plaži. Unatoč tjednoj akciji čišćenja u kojoj su volonteri tri dana ranije uklonili 28 tona tekstila i plastike, obala je i dalje prekrivena hrpama odjeće. Na mjestima koja tim nije dosegnuo, pijesak se ne vidi od debelog sloja mokrih i trulih odjevnih predmeta. Valovi koji udaraju o obalu prepuni su istog trulog otpada. Grudnjaci, majice, traperice, cipele - mnogi s poznatim etiketama. Bright Ayikpah, lokalni aktivist, tužno komentira: "Gledati kako plime otpada gutaju naše obale je noćna mora kojoj nijedna zajednica ne bi trebala svjedočiti."

VIRALNI TREND /

Isprobala sam analizu boja koja je osvojila društvene mreže: 'Ovo je pun pogodak'

Kantamanto: Svjetska prijestolnica otpada

Najveći izvor odbačene odjeće je Velika Britanija, ali i ostatak zapadnog svijeta. Tek oko trećina odjeće donirane dobrotvornim organizacijama proda se u lokalnim trgovinama. Većina ostatka prodaje se izvoznicima i šalje na prekomorska tržišta, prvenstveno u Ganu, dom najveće svjetske tržnice rabljene odjeće.

Golema tržnica Kantamanto u Accri zapošljava oko 26.000 ljudi i uvozi otprilike 15 milijuna odjevnih predmeta svaki tjedan. No, kvaliteta robe drastično opada. Prema istraživanjima iz 2025. godine, procjenjuje se da se čak 40 posto uvezene rabljene odjeće odmah odbacuje kao neupotrebljivo smeće. To znači da samo na ovoj lokaciji oko šest milijuna komada odjeće tjedno postaje otpad.

Foto: Profimedia

Glasovi s tržnice

Trgovkinje na tržnici Kantamanto iz prve ruke svjedoče o ovom problemu. "Pogledajte ovu balu koju sam upravo otvorila", rekla je Mavis (48), pokazujući na hrpu grudnjaka od kojih je desetke već stavila na stranu za bacanje. "Dobiješ 600 komada, ali danas ih baciš najmanje 200." Ova majka šestero djece kaže da je balu platila oko 295 eura, a boji se da će zaraditi tek oko 165 eura. "Mnogi su poderani ili je materijal potpuno istrošen."

Njezine brige dijeli i 60-godišnja Mary Sarkodie, koja na tržnici radi desetljećima. Ona osuđuje strmoglavi pad kvalitete, čak i kod poznatih marki. Kaže da odjeća stiže izblijedjela, poderana, umrljana, pa čak i prekrivena krvlju. "Krivim uvoznike, izvoznike, a onda i modne brendove. Ali krivim i dobrotvorne organizacije. One odaberu bolje komade da zarade, a one koji nisu dovoljno dobri pošalju nama u Afriku. Misle da smo mi manje vrijedna ljudska bića i da ne znamo što je dobro. To me ispunjava gorčinom", izjavila je za Daily Mail Online.

JEDNOSTAVAN VODIČ /

Kako odabrati prave traperice? Pronađite kroj koji laska vašoj figuri uz ove metode

Planine smeća i 'otpadni kolonijalizam'

Sav taj otpad mora negdje završiti. Budući da se preopterećeni sustavi za gospodarenje otpadom u Gani ne mogu nositi s tolikom količinom, odjeća začepljuje odvode i vodene putove koji se ulijevaju u more. Nedaleko od plaže uzdiže se groteskni spomenik globaliziranoj kulturi otpada - ogromna planina tekstilnog smeća visoka dvadesetak metara.

Liz Ricketts, suosnivačica zaklade The Or, koja se bori protiv tekstilnog otpada, naziva ovaj fenomen "otpadnim kolonijalizmom". "Ovdje se otpad nema gdje sakriti, za razliku od Europe ili SAD-a gdje se lako može skloniti na sanitarna odlagališta ili spaliti", objašnjava.

Problem je globalan. Svijet proizvodi više od sto milijardi odjevnih predmeta godišnje, a prosječan komad odjeće nosi se samo sedam do deset puta prije bacanja. Tekstili su postali četvrti najveći izvor primarne mikroplastike u oceanima. Globalno se manje od jedan posto tekstilnog otpada reciklira u novu odjeću. Masivno groblje odjeće u čileanskoj pustinji Atacama postalo je još jedan zloglasni simbol ove krize.

BUDITE PROFINJENE /

Šest čestih modnih pogrešaka zbog kojih izgledate jeftino: 'Mnoge žene ih rade'

Novi zakoni EU-a kao tračak nade?

Suočena s rastućom krizom, Europska unija počela je uvoditi strože propise. Od siječnja 2025. godine sve su države članice obvezne uspostaviti sustave za odvojeno prikupljanje tekstila. U listopadu 2025. na snagu je stupila i direktiva o proširenoj odgovornosti proizvođača (EPR), prema kojoj modni brendovi moraju plaćati naknade za pokrivanje troškova prikupljanja, sortiranja i recikliranja svojih proizvoda. Naknade su veće za nekvalitetne i teško reciklirajuće proizvode "brze mode".

Dodatno, od 2026. godine na snazi su i strože kontrole izvoza koje od izvoznika zahtijevaju dokaze da je tekstil koji se šalje izvan EU-a zaista namijenjen ponovnoj uporabi, a ne da se pod krinkom donacije izvozi smeće. Uvode se i digitalne putovnice za proizvode, koje će sadržavati podatke o sastavu i mogućnostima popravka odjeće, što bi trebalo olakšati recikliranje. U Hrvatskoj, kao rijetkom primjeru dobre prakse, ističu se socijalne zadruge poput Humane Nove, gdje se donirani tekstil sortira za ponovnu uporabu, prerađuje u industrijske krpe ili filc.

Ipak, pred nama je dug put. Dok se sustav ne promijeni iz temelja, ribari poput Joea i dalje će iz mora izvlačiti našu odbačenu odjeću umjesto ribe. "Pozivam ljude da budu oprezni s potrošnjom, jer vaši izbori, čak i u Europi, imaju posljedice na nekoga negdje drugdje", poručuje aktivist Yayra Agbofah. "Ako želite nešto donirati, molim vas, pobrinite se da je u dovoljno dobrom stanju da se može nositi. Kontejner za reciklažu nije kanta za smeće, a dobrotvorna trgovina nije odlagalište."

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

IZNENAĐUJUĆA ISTINA /

Osam neriješenih misterija o paklu u Bibliji: Teološke rasprave o njima traju i danas

POGLEDAJTE VIDEO: Isprobala sam analizu boja koja je osvojila društvene mreže: 'Ovo je pun pogodak'