Koliko dugo kašnjenje još uvijek znači da ste 'na vrijeme'? Generacija Z ima svoja pravila
Nekoliko minuta kašnjenja nekima je nevažan detalj, no stručnjaci upozoravaju da upravo takve navike mogu ozbiljno utjecati na reputaciju zaposlenika, a ova generacija, tvrde, prethodi u tome
Dolazak na posao na vrijeme već se desetljećima smatra jednim od osnovnih pravila prihvatljivog poslovnog ponašanja, no čini se da danas više ne postoji jedinstveno mišljenje o tome što zapravo znači biti "točan".
Ako vam to zvuči neobično, pripadnici generacije Z imaju vrlo jasan stav: gotovo polovica njih smatra da dolazak pet do deset minuta nakon početka radnog vremena i dalje znači da su stigli na vrijeme.
Tema je posljednjih mjeseci postala viralna i na TikToku, gdje poslodavci objavljuju videozapise u kojima bilježe kada zaposlenici dolaze na posao, uz jasno istaknuto ugovoreno vrijeme početka smjene.
Generacija Z kasni na posao
Tvrtka Alice and Wonder uključila se u trend na društvenim mrežama objavivši video u kojem se vidi da je početak radnog vremena u 8 sati, dok je jedna zaposlenica stigla tek u 8.22.
No pitanje koje je izazvalo raspravu glasi: znači li dolazak na vrijeme da zaposlenik mora nekoliko minuta prije početka smjene već sjediti za stolom i raditi ili je prihvatljivo ući u ured točno u 8 sati pa čak i nekoliko minuta kasnije?
Jim Moore, stručnjak za odnose sa zaposlenicima iz konzultantske tvrtke Hamilton Nash, kaže kako je riječ o raspravi koja već godinama zabrinjava odjele ljudskih resursa.
"Iskusni djelatnici u ljudskim resursima često samo zakolutaju očima kada se ponovno otvori pitanje točnosti jer se ta rasprava vodi praktički oduvijek", rekao je Moore za Metro.
Kako bi razriješio dilemu, Moore pojašnjava što zapravo znači biti na vrijeme: "Biti na vrijeme znači sjediti na svom radnom mjestu i biti spreman za početak rada u točno određeno vrijeme početka smjene. To ne znači tek ulaziti kroz vrata tvrtke, parkirati automobil ili pripremati prvu jutarnju kavu." Dodaje i kako deset minuta kašnjenja dnevno na kraju tjedna znači gotovo sat vremena izgubljenog radnog vremena, a tijekom godine to se pretvara u gotovo 40 radnih sati.
Prema njegovim riječima, ovakav odnos prema točnosti posebno je izražen kod generacije Z, a istraživanja potvrđuju da postoje velike razlike među generacijama.
Točnost ostalih generacija
Studija tvrtke Meeting Canary iz 2024. godine pokazala je da čak 69 posto pripadnika baby boom generacije smatra kako kašnjenje nije prihvatljivo.
Kod milenijalaca je situacija nešto blaža pa bi 39 posto njih oprostilo kolegi deset minuta kašnjenja, dok bi isto toleriralo samo 26 posto pripadnika generacije X.
Baby boomeri pokazali su se najmanje tolerantnima — tek svaki peti zaposlenik iz te generacije smatra da je deset minuta kašnjenja prihvatljivo.
Moore smatra je to zbog okolnosti tijekom kojih je generacija Z ušla na tržište rada. "Generacija Z počela je raditi u razdoblju velikih promjena, kada su pravila o radnom vremenu postala mnogo fleksibilnija nego što su bila kod prethodnih generacija", objasnio je i dodao kako mnogi mlađi zaposlenici nikada nisu radili u strogo organiziranom modelu od 9 do 17 te ne razumiju zašto je nekoliko minuta kašnjenja problem ako posao uredno obavljaju.
"Odjeli ljudskih resursa vrlo dobro primjećuju taj generacijski jaz. Stariji menadžeri učestalo kašnjenje smatraju neprofesionalnim ponašanjem, dok mlađi zaposlenici takva pravila često doživljavaju zastarjelima", rekao je Moore.
Utjecaj kašnjenja na kolege
Na TikToku se o temi oglasila i jedna direktorica ljudskih resursa upozorivši kakav dojam redovito kašnjenje ostavlja na kolege i nadređene.
"Takvo ponašanje djeluje kao da očekujete razumijevanje drugih ljudi bez preuzimanja odgovornosti. Ostavlja dojam neorganiziranosti, lošeg planiranja i očekivanja da se drugi prilagođavaju vašem vremenu. Kada se to počne redovito ponavljati, postaje dio vaše reputacije", napomenula je.
Iako mnogi pripadnici generacije Z smatraju da nekoliko minuta razlike nije ozbiljan problem, poslodavci očito imaju drukčije mišljenje, a posljedice mogu biti ozbiljne.
"Svatko ponekad zakasni zbog gužve u prometu, problema s djecom ili nepredviđenih okolnosti. Problem nastaje kada kašnjenje postane redovita navika", upozorava Moore.
Prema njegovim riječima, kvalitetan menadžer trebao bi razgovarati sa zaposlenikom puno prije nego što problem dođe do odjela ljudskih resursa. No ako se situacija nastavi, mogu uslijediti službena upozorenja pa čak i disciplinski postupci. Moore objašnjava kako se učestalo kašnjenje najprije rješava neformalnim razgovorom i usmenim upozorenjem, a ako se ponašanje ne promijeni, slijedi i pismeno upozorenje.
U najtežim slučajevima zaposlenik može dobiti i otkaz zbog ozbiljnog kršenja radnih obveza ako unatoč višestrukim upozorenjima nastavi redovito kasniti.
"Pametni poslodavci jasno će objasniti očekivanja kako bi svi zaposlenici razumjeli pravila. Ako je točno vrijeme dolaska zaista važno, potrebno je objasniti zašto. A ako nije, tada bi fokus trebao biti na rezultatima rada, a ne na minutama", zaključio je Moore.
Podijelite svoje mišljenje s nama u komentarima.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Poslove mijenjaju brzo, ne pristaju na manje plaće i loše uvjete: 'Bez toga ne bi ostali'