Hrana koja se topi u ustima može vas prevariti i dovesti do debljanja, evo zašto

Zamislite grickalicu koja se ne samo doslovno topi u ustima sa svakim zalogajem, već čije kalorije, čini se, nestaju jednako brzo. Zvuči kao magija, zar ne? Vaš mozak upravo to i misli, zahvaljujući fenomenu poznatom kao "nestajuća kalorijska gustoća (eng. 'vanishing caloric density')". No, ovaj mentalni trik zapravo vas može navesti da pojedete puno više kalorija i nakupite neželjene kilograme.

Mnogi ljudi posežu za ultraprerađenom hranom kada žele nešto na brzinu, a više od polovice od pet tisuća odraslih Amerikanaca priznaje da su pojeli cijelu vrećicu čipsa odjednom. Razlog tome mogla bi biti upravo "nestajuća kalorijska gustoća", pojam koji, iako nije službeni nutricionistički termin, savršeno opisuje prozračne grickalice koje se otapaju na jeziku, varajući mozak da misli kako i kalorije nestaju istom brzinom. U stvarnosti, mozak ne registrira u potpunosti koliko smo pojeli, što olakšava prejedanje.

Kako hrana vara mozak?

Ovaj proces zaobilazi uobičajene tjelesne mehanizme za prepoznavanje unosa hrane i osjećaja sitosti. Prema Angeli Graham, nutricionističkoj stručnjakinji iz Phoenixa, mozak je ionako sporiji od želuca.

NEOČEKIVANI SPAS /

Jeftina grickalica pomogla mu je da smršavi 45 kilograma: 'Sada ih jedem deset dnevno'

"Mozgu je potrebno oko 20 minuta da 'sustigne' želudac tijekom bilo kojeg obroka, zbog čega se ponekad osjećate neugodno siti tek neko vrijeme nakon jela. Kod hrane s nestajućom kalorijskom gustoćom, taj je učinak znatno pojačan jer je takvu hranu iznimno lako jesti", izjavila je Graham za The New York Post.

Savršen primjer za to su smokiji. Lagani su, prozračni i otapaju se gotovo trenutačno. Drugi primjeri uključuju čips, kokice, šećernu vunu, sladoled, rižine krekere, vafle, sušeno voće i razne kremaste namaze. Ovi proizvodi često su industrijski dizajnirani da budu neodoljivi.

"Te namirnice su uglavnom visoko prerađene, prozračne i formulirane s kombinacijama masti i šećera koje se brzo otapaju na jeziku", rekla je registrirana dijetetičarka Mackenzie Mitchel.

Znanstvena pozadina problema

Stručnjaci navode nekoliko razloga zašto ultraprerađena hrana potiče prejedanje. Jedan od ključnih faktora je smanjena potreba za žvakanjem. Cjelovita hrana, bogata vlaknima, zahtijeva više žvakanja i sporije jedenje, što mozgu daje dovoljno vremena da registrira sitost. S druge strane, mekane i prozračne grickalice jedu se brzo, odgađajući taj signal.

Foto: Shutterstock

Nedavna istraživanja potvrđuju ovu vezu. Studija objavljena u časopisu Cell Metabolism pokazala je da su ispitanici koji su jeli ultraprerađenu hranu unosili oko 500 kalorija više dnevno i dobivali na težini u usporedbi s onima koji su jeli minimalno prerađenu hranu, iako su obroci bili usklađeni po sadržaju kalorija, šećera, masti i vlakana. Problem nije samo u sastavu, već i u strukturi hrane.

"Primjerice, puno je lakše pojesti 500 kalorija čipsa nego 500 kalorija pečenog krumpira, koji ima više vode, vlakana i volumena", objasnila je Graham. Pakiranje također igra ulogu, jer se takve grickalice često jedu iz velikih vrećica bez obraćanja pozornosti na veličinu porcije.

Dugoročne posljedice i savjeti za pametniji odabir

Redovita konzumacija ovakvih namirnica može poremetiti prirodne hormone gladi u tijelu i pridonijeti nezdravim prehrambenim navikama. Dosljedan unos ultraprerađene hrane ne vodi samo do viška kalorija i debljanja, već povećava i rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, raka i drugih zdravstvenih problema.

Svijest o opasnostima raste, pa tako i nove prehrambene smjernice, poput američkih za razdoblje od 2025. do 2030. godine, po prvi put eksplicitno preporučuju smanjenje unosa takve hrane.

PRESUDILA ZNANOST /

Jesu li za mršavljenje bolje tablete ili injekcije? Evo što sve točno trebate znati

Kako biste izbjegli ovu zamku, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka. Graham savjetuje da prioritet date obrocima temeljenim na cjelovitim namirnicama koje sadrže proteine, vlakna i zdrave masti. Mitchel predlaže da odvojite trenutak i pročitate popis sastojaka.

"Ako su šećer, visokofruktozni kukuruzni sirup ili rafinirano brašno na vrhu popisa, vjerojatno se radi o ultraprerađenoj hrani s potencijalno nestajućom kalorijskom gustoćom", rekla je.

Obje stručnjakinje također preporučuju izbjegavanje ometanja tijekom jela, poput gledanja televizije, te da grickalice uvijek prvo stavite u zdjelicu umjesto da jedete izravno iz pakiranja. Na taj način postajete svjesniji količine koju unosite i dajete svom tijelu priliku da na vrijeme pošalje signal da je sito.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

SKRIVENE OPASNOSTI /

Pazite na količinu: Ovih 13 zdravih namirnica mogu biti štetne ako ih previše konzumirate