Kod proljeva i mučnine na pomaže ova uvriježena dijeta: Može čak usporiti oporavak
Plan prehrane koji se svodi na samo četiri namirnice izrazito je ograničen i ne osigurava tijelu esencijalne hranjive tvari
Popularna BRAT dijeta, desetljećima preporučivana kao prva pomoć kod probavnih smetnji, sve više gubi na popularnosti među stručnjacima. Iako se dugo smatralo da je ova prehrana čudotvoran lijek za mučninu, povraćanje i proljev, novija saznanja upućuju na to da bi ovaj nekoć hvaljeni plan prehrane mogao biti više mit nego medicinski utemeljena preporuka.
Suvremena medicinska stajališta naglašavaju kako ne postoje čvrsti znanstveni dokazi koji bi potvrdili njezinu učinkovitost, a zbog svoje restriktivnosti može čak i usporiti oporavak.
Što je uopće BRAT dijeta?
Naziv BRAT akronim je za četiri ključne namirnice koje čine temelj ove prehrane: banane, riža, pire (umak) od jabuka i tost (engleski: Bananas, Rice, Applesauce, Toast). Koncept se temelji na unosu blagih, lako probavljivih namirnica s niskim udjelom masti i vlakana, što bi trebalo pomoći u smirivanju probavnog sustava na dan ili dva.
Ovu dijetu razvili su pedijatri još dvadesetih godina prošlog stoljeća, a široku popularnost stekla je šezdesetih godina kao standardna preporuka za djecu i odrasle s akutnim gastroenteritisom. Vjerovalo se da ove namirnice umiruju želudac i smanjuju učestalost stolice. Međutim, početkom dvijetisućitih godina medicinski stručnjaci počeli su preispitivati njezinu učinkovitost zbog očitih nutritivnih nedostataka.
Zašto liječnici više nisu njezini pobornici?
Glavni prigovor BRAT dijeti jest njezin izrazito siromašan nutritivni sastav. Iako je cilj umiriti probavni sustav, potpuno izbacivanje ključnih nutrijenata može donijeti više štete nego koristi, osobito ako se dijeta primjenjuje dulje od jednog dana.
Ograničena i nutritivno siromašna
Plan prehrane koji se svodi na samo četiri namirnice izrazito je ograničen i ne osigurava tijelu esencijalne hranjive tvari potrebne za oporavak. Nedostaju joj proteini, zdrave masti, vlakna, kalcij, vitamin B12 i drugi važni vitamini i minerali.
Upravo su ti nutrijenti ključni za obnovu stanica koje oblažu crijeva i za ponovno uspostavljanje ravnoteže crijevnog mikrobioma nakon bolesti. Njihov nedostatak može dovesti do manjka energije i pothranjenosti, što usporava oporavak.
"Ovu dijetu nikada ne bi trebalo nastaviti dulje od 24 sata nakon prve epizode proljeva", izjavila je za The New York Times dr. Debora Duro, pedijatrijska gastroenterologinja, posebno naglašavajući rizik kod djece.
Pedijatri su je davno odbacili
Američka pedijatrijska akademija više ne preporučuje BRAT dijetu za djecu koja se oporavljaju od gastrointestinalnih bolesti, navodeći da je prehrana previše restriktivna.
Njihove smjernice ažurirane su još 2016. godine, a istraživanja su pokazala da se djeca koja nastave s normalnom prehranom primjerenom njihovoj dobi oporavljaju brže od one koja su ograničena isključivo na BRAT namirnice.
Što jesti kod probavnih tegoba?
Iako se BRAT dijeta kao samostalan režim više ne preporučuje, njezine komponente i dalje mogu biti dio prehrane tijekom oporavka. Primjerice, banane su bogate kalijem, mineralom koji je važno nadoknaditi nakon povraćanja ili proljeva.
"I jabuke i banane sadrže vrstu topivih vlakana zvanu pektin koja veže višak vode, što može pomoći u učvršćivanju stolice", objasnila je za Harvard Health dr. Jacqueline Wolf, gastroenterologinja. Obična bijela riža također je bogata otpornim škrobom koji se u crijevima pretvara u vlakna.
Ipak, stručnjaci se slažu da se ne treba ograničiti samo na te četiri namirnice. Preporučuje se što skoriji povratak uravnoteženoj prehrani, čim pacijent osjeti da može podnijeti hranu. Uz banane i rižu, preporučuju se i druge lako probavljive namirnice poput bistrih juha, zobene kaše, kuhanog krumpira i mrkve, slanih krekera i nezaslađenih suhih žitarica.
Kako se stanje poboljšava, polako se mogu uvoditi nutritivno bogatije, ali i dalje lako probavljive namirnice poput kajgane, kuhanog povrća i piletine bez kože. Najvažnije je usredotočiti se na rehidraciju unosom puno tekućine - vode, nezaslađenog čaja, napitaka s elektrolitima i juhe. Tijekom oporavka trebalo bi izbjegavati kiselu, prženu i začinjenu hranu, alkohol, kofein, mliječne proizvode i šećer.
Promjena u preporukama odražava širi trend u nutricionizmu koji se odmiče od restriktivnih dijeta prema bržem povratku na normalnu, uravnoteženu prehranu. Naglasak je na osiguravanju adekvatnog unosa nutrijenata kako bi se tijelu pružila energija potrebna za borbu protiv bolesti i brži oporavak.
POGLEDAJTE GALERIJU