Nije sva ultra-prerađena hrana loša, a ključ se krije u jednom vrlo važnom detalju

Najnovije znanstvene spoznaje unose nove perspektive u raspravu o ultra-prerađenoj hrani, sugerirajući da, iako je oprez opravdan, nije svaka takva namirnica nužno štetna. Ključni faktor, kako se čini, nije stupanj prerade, već nutritivni sastav same hrane.

Kvaliteta važnija od prerade

Nova studija donosi zanimljive zaključke o ultra-prerađenoj hrani (eng. ultra-processed food - UPF). Čini se da je nutritivna kvaliteta hrane važnija od toga koliko je prerađena. Istraživači sugeriraju da proizvodi poput graha iz konzerve, biljnih mliječnih proizvoda ili žitarica za doručak obogaćenih vitaminima i dalje mogu doprinijeti zdravoj prehrani.

Dodaju kako bi savjetovanje ljudima da u potpunosti izbjegavaju ultra-prerađenu hranu moglo narušiti kvalitetu njihove prehrane, budući da "zdravi" prerađeni proizvodi poput kruha od cjelovitog zrna ili voća iz konzerve mogu biti korisni, piše Mirror.

NEOČEKIVANE PROMJENE /

Simulacija pokazala što se događa u tijelu kada na 30 dana izbacite nezdravu hranu s jelovnika

Stručnjaci su analizirali podatke više od 200.000 ljudi koji su sudjelovali u tri velike studije u Sjedinjenim Američkim Državama, a praćeni su u razdoblju od osamdesetih godina prošlog stoljeća do dvadesetih godina ovog stoljeća. Sudionici su bili podijeljeni u četiri kategorije prema svojim prehrambenim navikama temeljenim na biljnoj prehrani.

Grupe su uključivale zdravu/ultra-prerađenu prehranu (poput biljnih mlijeka i jogurta), zdravu/minimalno prerađenu (svježe voće i orašasti plodovi), nezdravu/ultra-prerađenu (brza hrana i gazirana pića) te nezdravu/minimalno prerađenu prehranu (voćni sokovi, krumpir i bijela riža). Tijekom praćenja, kod 26.209 osoba razvila se kardiovaskularna bolest, oko 21.000 oboljelo je od dijabetesa tipa 2, a umrlo je 55.493 sudionika.

Studija je pokazala da rizik od smrti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti varira ovisno o ukupnoj kvaliteti prehrane pojedinca. Oni koji su se hranili zdravije imali su niži rizik, bez obzira na to je li hrana bila ultra-prerađena ili minimalno prerađena.

Što kaže znanost?

Xiaowen Wang, poslijedoktorska istraživačica na odjelu za prehranu Harvard TH Chan School of Public Health, istaknula je: "Iako mnoge ultra-prerađene namirnice imaju lošu nutritivnu kvalitetu i općenito bi ih trebalo ograničiti ili izbjegavati, sam proces prerade nije nužno štetan."

Foto: Shutterstock

Wang je naglasila kako rezultati sugeriraju da bi se ljudi trebali usredotočiti na cjelokupnu prehranu, a ne samo na to je li nešto prerađeno. "Zdrava biljna prehrana bogata cjelovitim žitaricama, voćem, povrćem, orašastim plodovima, mahunarkama i zdravim biljnim uljima je korisna, čak i ako uključuje neke prerađene namirnice", dodala je.

"Savjetovanje ljudima da univerzalno 'izbjegavaju ultra-prerađenu hranu' može dovesti do niže kvalitete prehrane, jer su zdrave ultra-prerađene namirnice korisne, a nezdrave minimalno prerađene namirnice štetne."

Zaključak je da bi ljudi trebali davati prednost kvaliteti hrane, a ne se fokusirati isključivo na razinu prerade. Cilj bi trebao biti unos hrane bogatije hranjivim tvarima kako bi se smanjio rizik od kroničnih bolesti.

Globalni kontekst i promjena smjernica

Ove spoznaje dolaze u vrijeme kada se globalno mijenja pogled na prehranu. Nove američke prehrambene smjernice za razdoblje od 2025. do 2030. godine po prvi put zauzimaju oštriji stav prema ograničavanju dodanih šećera i eksplicitno preporučuju smanjenje unosa ultra-prerađene hrane. Slogan novih smjernica je "jedi pravu hranu", što predstavlja značajan odmak od prethodnih preporuka koje su se više fokusirale na pojedinačne nutrijente.

Ovaj zaokret potaknut je spoznajom da dosadašnji modeli, usmjereni na brojanje kalorija, ne daju rezultate u prevenciji kroničnih bolesti poput pretilosti i dijabetesa. Stručnjaci upozoravaju da ultra-prerađena hrana često sadrži aditive poput pojačivača okusa, emulgatora i umjetnih bojila, a udio izvornih namirnica u njima je minimalan.

OPASNIJE NEGO SMO MISLILI /

Velika znanstvena revizija: Ova hrana predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

Takva hrana je često "hiper-ukusna", dizajnirana da potiče prejedanje, dok joj zbog intenzivne prerade nedostaje prirodna struktura, što dovodi do brže apsorpcije šećera i slabijeg osjećaja sitosti.

Ipak, sve je glasniji stav da ne treba svu ultra-prerađenu hranu smatrati jednako štetnom. Kruh od cjelovitog zrna, neke žitarice za doručak i jogurti, iako spadaju u UPF kategoriju, u nekim studijama nisu bili povezani s lošim kardiovaskularnim zdravljem na isti način kao zaslađeni napitci i prerađeno meso.

Stoga, iako se znanstvena zajednica slaže da prehrana bogata nezdravom ultra-prerađenom hranom nosi ozbiljne zdravstvene rizike, najnoviji pogledi naglašavaju važnost razlikovanja unutar same kategorije. Fokus se sve više pomiče s pitanja "je li prerađeno?" na pitanje "što je u sastavu?". Potrošačima se savjetuje čitanje deklaracija i odabir nutritivno bogatijih opcija, čak i ako su prošle određeni stupanj industrijske obrade.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

IZNENADIT ĆE VAS /

Ove prerađene namirnice zapravo su dobre za zdravlje, a neke su hranjivije od svježih