Znanstvenici objavili: Ovo je točno vrijeme u danu kada je žudnja za hranom najizraženija

Tijekom sredine radnog dana, kada razina energije opada, često se javlja iznenadna i snažna potreba za slatkom ili slanom hranom. Ovaj scenarij je poznat mnogima, a prema novom istraživanju koje je provela tvrtka Talker Research za EveryPlate, žudnja za hranom, posebice onom manje zdravom, dostiže svoj vrhunac u specifično vrijeme – u 15.42.

Iako se ovaj podatak čini iznimno preciznim, iza njega stoji složena interakcija bioloških i psiholoških čimbenika koji objašnjavaju pojavu poslijepodnevnog pada energije, piše New York Post.

Foto: Shutterstock

Potreba za utješnom hranom

Istraživanje provedeno na 5000 Amerikanaca iz svih saveznih država pokazalo je da prosječna osoba dnevno osjeti dvije žudnje za hranom, dok se kod četvrtine ispitanika javljaju i češće (24 posto).

Neovisno o dobu dana, većina ispitanika teško odolijeva tim porivima – njih 57 posto ne uspije izdržati dulje od sat vremena, a svaki peti popusti već u roku od 15 minuta ili kraće (21 posto).

Rezultati istraživanja otkrivaju i da ispitanici, kada ih obuzme želja za hranom, najčešće posežu za takozvanom "utješnom hranom" (33 posto), prženim jelima (22 posto) i slanim namirnicama (22 posto). Osim slatkiša i grickalica, među najčešće željenim jelima ističu se pizza (30 posto), hamburgeri (22 posto), pomfrit (19 posto), tacosi (18 posto) i pržena piletina (15 posto). 

Foto: Shutterstock

Uzroci želje za hranom

Glavni uzrok poslijepodnevne želje za hranom leži u prirodnim fluktuacijama unutar organizma. Nakon ručka, razina šećera u krvi raste, što osigurava energiju. Međutim, nakon tog porasta neizbježno slijedi pad, koji izaziva osjećaj umora i signalizira mozgu potrebu za brzim izvorom goriva. U takvim trenucima, pojedinci najčešće posežu za slatkišima ili grickalicama bogatim ugljikohidratima.

VAŽNA ULOGA /

Istraživači tvrde: Dvije prehrambene navike povezane su s nižom tjelesnom težinom

Osim fluktuacija šećera u krvi, ključnu ulogu imaju i hormoni. Kortizol, poznat kao hormon stresa, često je povišen tijekom zahtjevnog radnog dana. On potiče apetit jer tijelu šalje signal o potrebi za dodatnom energijom radi suočavanja s pritiskom. Istovremeno, učinkovitost leptina, hormona sitosti, može biti smanjena uslijed stresa i nedovoljnog sna. Unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, također je programiran tako da osjećaj gladi prirodno raste prema večeri, pri čemu poslijepodnevna žudnja može predstavljati uvod u to razdoblje.

Domaća hrana ispred dostave

Bez obzira na prehrambene preferencije, gotovo dvije trećine Amerikanaca radije će zadovoljiti svoje želje za hranom kod kuće nego naručiti gotovu hranu. To se odražava i na njihove kupovne navike – 35 posto ispitanika navelo je da njihove želje za hranom iz prethodnog tjedna redovito utječu na popis za kupovinu u sljedećem tjednu.

"U eri praktičnosti osvježavajuće je vidjeti da bi dvije trećine Amerikanaca radije zadovoljilo svoje želje za hranom kod kuće nego posegnulo za naručivanjem hrane. To pokazuje da ljudi najbolje poznaju vlastite ukuse; potrebno je tek malo više samopouzdanja u kuhinji kako bi omiljene okuse pretvorili u stvarnost", izjavio je Benjamin Grebel, menadžer kulinarskog razvoja u EveryPlateu.

'TORNADO S TURBANOM' /

Živio je 114 godina i bio najstariji maratonac na svijetu, a ovo je jeo svaki dan

"Za većinu ljudi prepreka nije samo kuhanje, već mentalni napor planiranja, donošenja odluka i same pripreme obroka od početka. Uklonite taj teret i večera odjednom prestaje biti obaveza koju treba izbjegavati – postaje jednostavno dobra hrana, pripremljena na lak način", dodao je Grebel.

U prosjeku, ispitanici se odluče pripremiti obrok potaknuti željom za određenom hranom u više od polovice slučajeva (56 posto).

Strategije za upravljanje žudnjom za hranom

Poslijepodnevnom žudnjom za hranom moguće je učinkovito upravljati. Stručnjaci preporučuju nekoliko strategija, pri čemu je ključna konzumacija uravnoteženih obroka koji sadrže proteine, vlakna i zdrave masti. Navedeni nutrijenti stabiliziraju razinu šećera u krvi i osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti. Umjesto preskakanja, preporučuje se uvođenje manjih i redovitih obroka tijekom dana.

Upravljanje stresom također je neizostavan dio rješenja. Aktivnosti poput kratke šetnje, meditacije ili vježbi disanja mogu učinkovito smanjiti razinu kortizola. Od velike je važnosti i osiguravanje kvalitetnog sna za regulaciju hormona te dovoljna hidratacija, budući da se osjećaj žeđi često pogrešno tumači kao glad.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

ZABORAVITE KUHANJE /

Ove 24 namirnice treba jesti sirove: Razmislite o njihovom uključivanju u prehranu

POGLEDAJTE VIDEO: Nutricionistica iz 'Života na vagi' otkrila najveću zabludu o ugljikohidratima