Poruke izvanzemaljaca mogle bi se skrivati ovdje: 'Jedna od najuzbudljivijih stvari'

Desetljećima su astronomi, u potrazi za znakovima inteligentnog života u svemiru, svoje teleskope usmjeravali prema malenom, specifičnom djeliću radijskog neba. No, što ako smo cijelo vrijeme slušali na krivoj frekvenciji? Novo istraživanje otvara vrata potpuno novom području pretrage, sugerirajući da bi se poruke naprednih civilizacija mogle skrivati tamo gdje ih dosad nismo tražili.

Napuštanje 'svemirske pojilišne rupe'

Tradicionalna potraga za izvanzemaljskom inteligencijom, poznatija pod akronimom SETI, bila je usidrena u konceptu takozvane "vodene rupe". Riječ je o uskom radiofrekvencijskom pojasu između 1,42 i 1,66 gigaherca. Ta se lokacija smatrala logičnim izborom jer se nalazi između prirodnih emisija vodika (H) i hidroksilnog radikala (OH), dviju komponenti koje zajedno tvore vodu (H2O).

SVEMIRSKI DOM /

Povratak na Mjesec: NASA gradi golemu bazu, ljudi će živjeti u 'polutrajnim' nastambama

Znanstvena logika bila je jednostavna: svaka napredna civilizacija prepoznala bi fundamentalnu važnost vode za život kakav poznajemo i stoga bi to "tiho" područje svemira mogla koristiti kao univerzalni komunikacijski kanal. No, taj se pristup temelji na duboko antropocentričnoj pretpostavci o tome kako bi druge inteligentne vrste razmišljale i djelovale.

"Desetljećima su se SETI pretrage koncentrirale na relativno mali dio radijskog spektra. Željeli smo postaviti pitanje što bi se moglo dogoditi ako pogledamo negdje sasvim drugdje", izjavila je Louisa Mason, doktorandica na Sveučilištu u Manchesteru i voditeljica novog istraživanja. Upravo je njen tim odlučio istražiti više frekvencije, milimetarske i submilimetarske valne duljine, koje su u kontekstu SETI-ja ostale gotovo potpuno zanemarene.

ALMA kao novi alat u arsenalu lovaca na vanzemaljce

Po prvi put u povijesti, znanstvenici su za SETI pretragu iskoristili podatke s jednog od najmoćnijih teleskopa na svijetu - Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) u Čileu. Umjesto da traže novo, skupo vrijeme za promatranje, tim je primijenio inovativan pristup: analizirali su postojeće, arhivirane podatke koji su izvorno prikupljeni za posve druge astronomske svrhe, piše Science Daily.

Foto: Shutterstock

Cilj je bio pronaći uskopojasne radijske signale, koji se, za razliku od širokopojasnih emisija prirodnih svemirskih izvora poput zvijezda ili galaksija, smatraju jednim od najizglednijih pokazatelja umjetne tehnologije, odnosno tehnopotpisa. U studiji, objavljenoj u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, pregledana su dva uska frekvencijska prozora na višim frekvencijama.

Iako u ovoj inicijalnoj analizi, koja je obuhvatila samo četiri arhivska promatranja, nije pronađen nijedan jasan kandidat za izvanzemaljski signal, studija je uspješno dokazala da se moćni instrumenti poput ALMA-e mogu učinkovito koristiti za proširenje potrage. Pretraga na višim frekvencijama nosi i svoje izazove, poput užeg vidnog polja i kompleksnosti signala, no otvara golem, neistražen prostor za potencijalna otkrića.

Neočekivano blago u 'slučajnom ulovu zvijezda'

Jedan od najuzbudljivijih aspekata ovog istraživanja jest primjena metode koju su nazvali "stellar bycatch" ili "slučajni ulov zvijezda". Naime, kada je radioteleskop usmjeren prema jednom specifičnom nebeskom objektu, u njegovom vidnom polju neizbježno se nađu i brojne druge, pozadinske zvijezde. Astronomi su tradicionalno procjenjivali broj tih "slučajno" promatranih zvijezda koristeći kataloge poput Gaje.

Međutim, takvi katalozi nisu sveobuhvatni i često im nedostaju vrlo udaljene ili blijede zvijezde. Tim Louise Mason je, umjesto toga, koristio Besançonski galaktički model, sofisticiranu simulaciju koja procjenjuje distribuciju i karakteristike zvijezda diljem Mliječne staze. To im je omogućilo da izračunaju vjerojatan broj zvijezda uhvaćenih u svakom promatranju, uključujući i one koje nisu zabilježene u postojećim katalozima.

POSTOJI ČVRST DOKAZ /

Znanstvenici: 'Crne rupe mogu nastati i bez eksplozije supernove'

Kada su ovu metodu primijenili na jedan raniji SETI pregled koji je sadržavao 1327 teleskopskih snimaka, rezultat je bio zapanjujući. Dok su podaci iz kataloga Gaja identificirali oko 288 tisuća zvijezda, galaktički model sugerirao je da je zapravo promatrano više od 6,1 milijuna zvijezda.

"Jedna od najuzbudljivijih stvari u ovom radu je spoznaja da smo pregledali mnogo više zvijezda nego što se u početku mislilo", istaknula je Mason. Time se pruža potpunija slika o tome koliki smo dio naše galaksije već zapravo pretražili.

Odsutnost signala u ovom prvom koraku ne treba tumačiti kao dokaz da smo sami u svemiru. Naprotiv, ovo istraživanje predstavlja ključnu promjenu paradigme u potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom. Ono pokazuje kako se korištenjem arhiviranih podataka i širenjem pretrage na dosad zanemarene dijelove radijskog spektra mogu otvoriti novi, neslućeni horizonti. Potraga se nastavlja, ali sada s proširenom mapom i novim, moćnijim alatima, podsjećajući nas da su najveća otkrića često skrivena upravo izvan granica onoga što smatramo poznatim i istraženim.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

VELIKE ZABLUDE /

Ove 24 stvari o svemiru filmovi pogrešno prikazuju: Stvarnost je čudesnija i složenija